SrebrenicaKako javlja Hina, u srijedu 11. srpnja u Memorijalnom centru Potočari kod Srebrenice obilježena je 12. obljetnica izvršenog genocida - prva nakon što je Međunarodni sud u Haagu svojom presudom konačno okarakterizirao počinjeni zločin njegovim pravim imenom. Na žalost, taj čin suda nije i ne može biti nikakva utjeha obiteljima više od 8000 poginulih i nestalih, jer se svojim nedovoljnim angažmanom i sramotnim političkim kompromisima, pobrinuo da ubojice ostanu nekažnjene. Kao da i to nije dovoljno, na ceremoniji dostojanstvenog ukopa 465 novoidentificiranih žrtava pojavila se i glavna haaška tužiteljica Carla del Ponte, unatoč javnom negodovanju i otporu udruge Žene Srebrenice, koje je izazvala već sama najava njenog dolaska. Iako u službenom dijelu programa nije aktivno sudjelovala, njen dolazak dodatno je naglasio nezadovoljstvo obitelji poginulih vezano uz činjenicu neuhićenja odgovornih - Karadžića i Mladića. Znakovito je i to da su na ceremoniji nazočili bošnjački član Predsjedništva BiH - Haris Silajdžić, predsjedatelj Predsjedništva BiH - Željko Komšić, ali ne i srpski član Predsjedništva - Nebojša Radmanović. Nakon svega, ostaje "gorak okus u ustima", a nada da će krivci za spomenute zločine sudski procesuirati, odnosno da će "svijet pomoći da zločini ne budu nagrađeni", je svake godine sve manja. (mmb)
Add a comment        
 

 
Srebrenica Od Vjesnikova dopisnika iz Sarajeva saznajemo kako su se "udruge koje okupljaju članove obitelji Bošnjaka ubijenih u Srebrenici 1995. godine usprotivile najavljenom dolasku glavne haaške tužiteljice na komemoraciju, koja će 11. srpnja biti održana u Memorijalnom centru u Potočarima kod Srebrenice, no istodobno naglašavaju da nikome pa ni Carli del Ponte ne mogu zabraniti dolazak na ovaj skup". Čelnici udruga postavljaju pitanje "gdje je sad obraz zbog kojeg navodno nije prisustvovala komemoraciji na 10. godišnjicu genocida, jer još nisu bili uhićeni Radovan Karadžić i Ratko Mladić". Smatra se da je na takav stav dodatno utjecala afera vezana za Haaško tužiteljstvo u svezi sa čuvanjem u tajnosti dokumenata koji su inkriminirali Srbiju u predmetu tužbe Bosne i Hercegovine za počinjeni genocid. Obilježavanje obljetnice srebreničke tragedije pratit će i dostojanstveni ukop 465 identificiranih žrtava, kao i " kilometarski "Marš smrti" kojim se podsjeća na put kojeg su Srebreničani prelazili 1995. godine nastojeći se spasiti od srpskih vojnih, paravojnih i policijskih snaga". Valja napomenuti da udruge iz Srebrenice također poručuju "da nisu dobrodošli oni političari koji se ovog grada sjete samo 11. srpnja". (mmb)
Add a comment        
 

 
Međugorje Silvije Tomašević u Večernjem listu izvještava o porastu posjećenosti Međugorju, koje je od prvog ukazivanja Gospe 1981. godine postalo treće najveće svetište u svijetu. Po pisanju talijanskog lista Repubblice, Međugorje je po posjećenosti odmah iza hodočašća Bogorodici od Guadalupe u Meksiku i Lourdesu. Po ovom izvoru Međugorje godišnje obilazi oko 6-7 milijuna hodočasnika. "Misa se služi na oko 40 jezika, a za vrijeme pričesti podijeli se nekoliko desetaka tisuća hostija " - objašnjava Saverino Gaeta, talijanski pisac i marijanolog, autor upravo objavljene knjige o Međugorju "Sve je istinito". (mmb)
Add a comment        
 

 
Banja Luka - Pravoslavna crkva Večernji list donosi nekoliko pojedinosti o ovih dana posebno aktualnoj raspravi vezanoj uz zaključenje Temeljnog ugovora između BiH i Srpske pravoslavne crkve. Naime, potpisivanje samog ugovora odgođeno je na zahtjev člana Predsjedništva BiH - Željka Komšića - koji traži da se izmijene pojedine sporne odredbe koje bi Katoličku crkvu dovele u "neravnopravan položaj u odnosu na Srpsku pravoslavnu crkvu, a svakako i u odnosu na Islamsku zajednicu BiH". Tako se primjerice u Temeljnom ugovoru sa Svetom Stolicom naglašava princip dobrovoljnosti vjerske naobrazbe u školskom sustavu, dok se u slučaju Pravoslavne crkve pretpostavlja princip obveznosti, što je "u suprotnosti sa sekularnim ustrojem svih modernih, demokratskih država". (mmb)
Add a comment        
 

 

Željko Komšić "Članovi Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željko Komšić i Haris Silajdžić usprotivili su se u ponedjeljak mogućem preustroju BiH u federalnu državu ocijenivši kako to ne bi riješilo postojeće probleme a vjerojatno bi otvorilo niz novih." Ovako glasi početak Hinine vijesti u svezi prijedloga Dragana Čovića, predsjednika Hrvatske demokratske zajednice BiH (HDZ BiH), o preustroju BiH u državu s četiri federalne jedinice.  Osim što se spomenuta dva člana predsjedništva očigledno nisu složila s prijedlogom Dragana Čovića, iz Hinine vijesti se čini također jasnim kako Željko Komšić i Haris Silajdžić nisu predložili nikakvo rješenje koje bi pripomoglo prevladavanju ozbiljnih problema s kojima Bosna i Hercegovina suočava. Pri tome vrijedi primijetiti kako je za razliku od Željka Komšića, Haris Silajdžić nedavno sudjelovao u neuspjelim pregovorima u SAD-u sa srpskom stranom oko novog BiH ustava. U ovakvim okolnostima, ocjena bečkog dnevnika Kurir, o Bosni i Hercegovini kao propaloj državi ne čini se potpuno neutemeljenom. (mm)

Add a comment        
 

 

N.I.N.A.Prenosimo Hininu vijest o tome kako je Radio-televizija Federacije BiH raskinula ugovor s jedinom novinskom agencijom u BiH na hrvatskom jeziku, NINA-om, budući da prema direktoru RTV BiH "RTV Federacije BiH više nema potrebe preuzimanja servisa vijesti na hrvatskom jeziku". Događaj se "lijepo uklopio" u nedavnu fašističku izjavu jednog od vodećih bošnjačkih intelektualaca Abdulaha Sidrana da je "jezik na Federalnoj televiziji proustaški". Ozbiljnijih reakcija iz Hrvatske vjerojatno ne će biti (voljeli bismo se bar jednom prevariti), a što se tiče hrvatskih službenih predstavnika neka bude dozvoljeno primijetiti da su oni trenutno valjda previše usredotočeni na podizanje mosta za Pelješac za još desetak metara prema naputcima iz Sarajeva, zbog čega je ponovno odgođen početak njegove izgradnje. Osim Hinine vijesti, u nastavku se može pročitati i članak s više pojedinosti Ivane Marić o odluci Radio-televizije Federacije BiH koji prenosimo s portala Dnevni-list.ba. (djl)

Add a comment        
 

 
KameraIz Večernjeg lista prenosimo vijest o premlaćivanju učenika Hrvata od strane mnogobrojnih učenika Bošnjaka u Kiseljaku. Dvije činjenice u toj vijesti bi trebale čuditi, ali su, nažalost, postale sasvim uobičajene. Prva je ta da su Hrvati u Bosni i Hercegovini (i u Federaciji, i u srpskom entitetu) građani bez zaštite države i njenih organa. Primjerice, u slučaju premlaćivanja učenika u Kiseljaku, policija se nije udostojala djelovati, iako je događaj zabilježen školskim kamerama! Druga je da je događaj posebno iznenađujući kad se uzme u obzir da se radi o gradu u kojem su Hrvati do rata predstavljali većinu stanovništva, i da učenici Bošnjaci pohađaju nastavu na svom jeziku u zgradi koju im je ustupila hrvatska osnovna škola. Nažalost, ovaj slučaj, kao i po izravnim posljedicama još puno teži slučaj ubojstva Hrvata u Banja Luci, nisu privukli pažnju vlasti u Bosni i Hercegovini, a niti medija. Da u Republici Hrvatskoj, primjerice, učenici Hrvati pretuku učenika Srbina, vjerojatno bi istog dana digle glas mnogobojne udruge za zaštitu ljudskih, odnosno dječjih prava, i mi bi rekli s pravog kada se radi o obračunima na osnovu nacionalne pripadnosti. No, kad su u Vukovaru učenici srpske nacionalnosti pretukli učenike Hrvate, reakcije navedenih udruga nije bilo, s obrazloženjem da su to bila "dječja posla". Tragično i opasno. (djl)
Add a comment        
 

 
JasenovacU Banja Luci se ovih dana održava 4. međunarodna konferencija o logoru Jasenovac. Saznajemo kako je međunarodna komisija za utvrđivanje istine pripremila Deklaraciju kojom se od Vijeća ministara BiH i vlada RS i Srbije zahtjeva da podnesu tužbu protiv Hrvatske te zatraže odštetni zahtjev Međunarodnom sudu "pravde" u Haagu kako bi žrtve genocida i njihovi potomci dobili odštetu. Republici Hrvatskoj se već dugi niz godina implicira prikrivanje istine o spomenutim zločinima te minoriziranje žrtava u smislu politizacije navedenog i izjednačavanja žrtava sa zločincima. Nitko ne bježi od činjenice da su zločini počinjeni, ali sve implikacije o tužbi protiv RH su bespredmetne budući današnja Hrvatska ni u kom slučaju nije pravni slijednik NDH pa su u tom smislu i navedene optužbe pravno irelevantne. Istovremeno, odnos haaškog tribunala prema genocidu i zločinima počinjenim tijekom 90-tih prema hrvatskom narodu pokazuje prakticiranje dvostrukih kriterija i u konačnici dovodi u pitanje moral i vjerodostojnost samog suda.
Add a comment        
 

 

Susret hrvatske katoličke mladeži Prenosimo članka iz Večernjeg lista o dvodnevnim  održanim po prvi put u Bosni i Hercegovini, u Komušinu kod Teslića. Mladi, njih više od 5.000 uputili su proglas u kojem izražavaju "svoju odanost Katoličkoj crkvi i hrvatskom narodu i spremnost živjeti kršćanska načela u svakodnevnom životu." Mišljenja smo da su ovakvi susreti posebice značajni za Hrvate u Bosni i Hercegovini u ovim za njih teškim trenutcima kad ih hrvatska vlast samo deklarativno pomaže. Primjerice, koliko nam je poznato, nije bilo nikakve reakcije hrvatskih vlasti na dogovore Srba i Bošnjaka oko Ustava BiH, održane pod okriljem SAD, odnosno na dogovore iz kojeg je isključen hrvatski narod, jedan od, na papiru, konstitutivnih naroda u Bosni i Hercegovini. Osim vijesti o susretu mladih u Komušinu, u nastavku donosimo i Hinin izvještaj o pregovorima u Washingtonu.

Add a comment        
Sub, 28-05-2022, 03:34:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2022 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.