Milan Ivkošić osvrće se u svojoj kolumni "Rodoljubna zanovijetanja", koja izlazi u Večernjem listu, na izvještaj američke obavještajne službe CIA-e o Tomislavu Merčepu. S tim u vezi Ivkošić primjećuje: "Netko je ovih dana u novinama upitao zašto CIA ne objavljuje tajne dokumente o Miloševiću, Arkanu, Kadijeviću, o tobožnjem lovu na Karadžića i Mladića... To samo CIA zna. Što se pak tiče Hrvatske, ona je osuđena na doslovce svakodnevno utiskivanje Domovinskog rata u psihu nacije kao hrvatskog zločina neprekidnom proizvodnjom senzacija oko Gotovine, Markača, Čermaka, Ademija, Norca, Glavaša, Merčepa... Pa ako Račanova i Sanaderova vlast nisu u ovih šest godina stvorili nijedan drugi zaštitni znak za Hrvatsku, bar taj imaju. Sramoćenje države kao nacionalni brand. Pseća poslušnost strancu i slugansko puštanje pasa na vlastitu zemlju i veličinu njezina oslobodilačkog rata.".
Add a comment Add a comment        
 

 
Zoran Vukman u tekstu objavljenom u Hrvatskom slovu temeljitije je obradio problem krivotvorenja Papinih riječi u Jutarnjem listu, a o čemu smo već pisali na našem portalu. Zoran Vukman iznosi kako je nakon "senzacionalistički intoniranog rimskog izvješća Inoslava Beškera u Jutarnjem listu o Papinoj "anatemi" bačenoj na nesretne, "progonjene" ateiste, u istom dnevniku, da bi se podgrijavala tema i afera, objavljen je članak u kojemu, kako se bučno najavljuje, "hrvatski agnostici odgovaraju na oštar istup pape Benedikta XVI." Toliko besmislica teško je naći na jednom mjestu kao u tom članku! I to još izgovorenih iz ustiju nekih koji drže da su popili mudrost ovoga svijeta!".
Add a comment Add a comment        
 

 
U znanstvenim krugovima ovih dana se raspravlja o listama prihvaćenih znanstvenih projekata koje je 20. prosinca 2006. objavilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Po riječima Dražena Vikića Topića, državnog tajnika za znanost, "ocjenjivanje znanstvenih projekata temeljilo se na izvještajima recenzenata (minimalno dvije recenzije) te ocjeni odgovarajuće prosudbene skupine". No, današnji Jutarnji list donosi poduži članak iz kojeg slijedi da je sastavljanje lista pratilo niz propusta, sukobe interesa i sumnjivih kriterija. Tako se dogodilo da su na mnogim listama njihovi sastavljači visoko pozicionirani, čime njihovi projekti dobivaju i najviše novaca.
Add a comment Add a comment        
 

 

U američkom tjedniku Newsweek pojavio se zanimljiv članak o tome kako "Njemačka pokazuje zapanjujući gubitak pamćenja o svojoj komunističkoj prošlosti". Donosimo, u prijevodu, uvodni dio teksta, a u nastavku i cijeli članak na engleskom jeziku. "Što njemačka djeca uče o komunističkoj diktaturi koja je ugnjetavala pola njihove države kroz 44 godine, uglavnom pomoću zloglasne sveprisutne tajne policije Stasi, čijih su 265.000 agenata i informatora špijunirali građane i bez milosti slamali svaku oporbu režimu? Sudeći oprema srednjoškolskim udžbenicima - ništa ili gotovo ništa."

Add a comment Add a comment        
 

 
I dok u hrvatskim medijima vlada potpuni rašamon oko toga tko je srbijanskog akademika Vasilija Krestića pozvao u Vukovar, i na čiju je intervenciju njegovo predavanje otkazano, Tanjug nema problema u nalaženju istine: "Hrvatsko ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je, poslije zahtjeva 18 hrvatskih akademika, odlučilo kako će predavanje na stručnom skupu u Vukovaru na temu povijesti Srba u Hrvatskoj, umjesto srpskog akademika Vasilija Krestića održati povjesničar iz Zagreba Dragutin Roksandić". Tanjugovu vijest, koja sadrži i tvrdnju da su akademici potpisnici "poznati po nacionalističkim stavovima", odlučili smo prenijeti bez prijevoda.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vasilije Krestić, jedan od tvoraca Memoranduma SANU i tvoraca sintagme o Hrvatima kao genocidnom narodu, trebao bi 10. siječnja u sklopu stručnog osposobljavanja nastavnika za 2007., koji je donijela Agencija za odgoj i obrazovanje Republike Hrvatske, gostovati u Vukovaru. Ova gotovo nevjerojatna vijest izazvala je reakciju hrvatskih akademika, koji su s tim u svezi uputili izjavu koju ovdje prenosimo u cijelosti. Izjavu je potpisalo 18 akademika, od kojih su nekolicina članovi Hrvatskog kulturnog vijeća.
Add a comment Add a comment        
 

 
Kako javlja Slobodna Dalmacija, u Srbiji se razvio cijeli posao oko prodaje hrvatskih putovnica na crnom tržištu. Vlasnici putovnica koje se prodaju u velikim količinama su hrvatski građani srpske nacionalnosti, koji su nakon završetka rata zatražili svoju imovinu i hrvatske dokumente, a potom se opet vratili u Srbiju. Cijena hrvatske putovnice kreće se oko 4000 EUR-a. Teško je vjerovati da će ovakva inflacija hrvatskih putovnica na srbijanskom crnom tržištu ostati bez posljedica za ostale građane Hrvatske koji nemaju još jednu putovnicu za put u inozemstvo. Prenosimo najzanimljivije dijelove članka iz Slobodne Dalmacije.
Add a comment Add a comment        
 

 
Vijest koju ovdje prenosimo pokazuje koliko su daleko iz Poljskoj tajne službe u doba komunizma bile prodrle u sve elemente društva, uključujući i tamošnju katoličku crkvu. Tajne službe bile su dobro organizirane i u doba Jugoslavije, tako da smo i danas svjedoci da se neke političke struje u Hrvatskoj dobrim djelom oslanjaju na kadrove iz bivših službi sigurnosti. I dok u Hrvatskoj pripadnost ovim službama nije nikakva prepreka za napredovanje, u Poljskoj je situacija ipak drugačija.
Add a comment Add a comment        
 

 
O načinu na koji je uništena Hercegovačka banka već smo pisali na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća. Danas je u Bosni i Hercegovini aktualna privatizacija Aluminija d.d. Mostar, jednog od najvećih izvoznika u toj državi, odnosno jedno od rijetkih poduzeća koja uopće posluju pozitivno. Kako o Aluminiju d. d. Mostar upošljava veliki broj radnika, sudbina ovog poduzeća važna je i za budućnost Hrvata u BiH. Iz vijesti koju prenosimo jasno je da se generalni direktor Aluminija d.d. Mostar, Mijo Brajković, protivi privatizacijskom procesu koji se trenutno vodi.
Add a comment Add a comment        
Pon, 28-04-2025, 01:15:19

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.