- Detalji
Iz prošlog Hrvatskog slova donosimo članak Rođene Marije Kuhar napisan povodom Svjetskog dana hrane koji se obilježava svake godine 16. listopada – na dan kada je 1945. osnovana UN-ova Organizacija za hranu i poljoprivredu/FAO. Autorica raspravlja uzroke činjenici da danas širom svijeta gladuju milijuni ljudi, a isto ih toliko živi u neprihvatljivim uvjetima, što doprinosi i širenju svakojakih bolesti i zaraza. "Glad i neishranjenost nisu uzrokovani samo nedostatkom dostupne hrane, oni su posljedica siromaštva, nejednakosti - osobito u zaradi, nedostatku zdravstvene zaštite i njege, čiste vode za piće i loših higijenskih uvjeta. Sva ljudska prava su u međusobnom odnosu i međusobno su ovisna. To znači da pravo na hranu ne smijemo promatrati i primjenjivati odvojeno od drugih, jednako važnih ljudskih prava. U Rimu je 1974. održana Svjetska konferencija o hrani kada su vlade svijeta usvojile Opću deklaraciju o iskorjenjivanju gladi i neishranjenosti. Cilj Deklaracije bio je iskorijeniti glad i neishranjenost u slijedećem desetljeću. Nažalost, ovaj cilj nije ostvaren. Kada su se vlade ponovno sastale u Rimu 1996. na Svjetskom summitu (sastanak na vrhu) o hrani, diljem svijeta gladovalo je oko 800 milijuna ljudi. Tada je odlučeno da se broj gladnih i neishranjenih ljudi mora do 2015. smanjiti za polovicu. Budući da se broj gladnih nije smanjio u sljedećih pet godina, 2002. ponovno je održan sastanak na vrhu o hrani.
Međutim, danas uoči obilježavanja šezdesete godišnjice Opće deklaracije o ljudskim pravima, mnoga prava poput prava na hranu za milijune ljudi nisu ostvarena. Pravo na hranu često se nalazi u sjeni političkih i drugih javnih prava i potpora, iako danas jedna sedmina čovječanstva pati zbog siromaštva, gladi i neishranjenosti, a dnevno preživljavaju s manje od dva dolara."
- Detalji
Iz Hrvatskog slova donosimo razgovor s predsjednikom HDZ 1990. i ministrom u Ministarskom Vijeću BiH Božom Ljubićem, jednim od šest potpisnika Kreševske deklaracije za koju se u javnosti često govori da je preopćenita, odnosno da joj nedostaje konkretnosti. U razgovoru, Ljubić je iznio svoje i stajališta svoje stranke u vezi s spomenutom deklaracijom, kao i o mogućim modelima koji bi najoptimalnije u skoroj budućnosti mogli zamjeniti Dayton. "Najveća vrijednost ove deklaracije hrvatskih stranaka je to što je potpisana u matrici hrvatskog dogovora u BiH. Druga njezina vrijednost je što ona definira načela ustava i zbog toga je ona za neke preopćenita. Odbijam sve prigovore u tom smjeru jer smatram da svi skupa u BiH moramo krenuti od načela na kojima se može ustrojiti jedna održiva i funkcionalna država, a onda, kad se usuglasimo oko načela, evo, hrvatske stranke su se usuglasile, treba se usuglasiti s ostala dva naroda, i onda, prema jasnim načelima krenuti u izradbu novoga ustava. Drugo, tražimo da reforma bude urađena na simetričan način, da se prava konstitutivnih naroda sigmatiziraju na jednak način na čitavoj teritoriji BiH, i da se individualna prava konzumiraju sukladno suvremenim demokracijama u svijetu. Treće, što je tu jako bitno, da predviđamo ustroj BiH u tri razine vlasti što znači, državna, srednja i lokalna. Ono što je važno na državnoj razini jest da se vlast konstituira i prakticira na načelu pariteta i rotacije, a u odlučivanju na načelu konsenzusa. Sljedeće što je u toj deklaraciji bitno jest da će se izvorni djelokrug pojedinih razina vlasti definirati ustavom, a ne ga, kao sada, ostaviti nedefinirano".- Detalji
Zbivanja u Srbiji i oko Republike Srpske posljednjih dana privlače posebnu pažnju. Koštuničina stranka poslala je u nedjelju jasnu poruku da ne želi Srbiju u NATO-u, odnosno da Rusiju koja je podržala srpski stav oko Kosova trenutno vidi kao glavnog strateškog saveznika. Istovremeno, nevladine su udruge iz Republike Srpske u ponedjeljak organizirale masovna okupljanja u gradovima tog BiH entiteta kako bi dale potporu premijeru entitetske vlade Miloradu Dodiku u njegovu sukobu s Visokim predstavnikom Miroslavom Lajčakom. Razlog sukoba je Lajčakova odluka o promijeni načina odlučivanja u Vijeću ministara BiH. Okupljanja u Republici Srpskoj došla su nakon nedjeljnog sastanka u Mostaru šest čelnika vodećih političkih stranaka s Visokim predstavnikom. U svezi ovog sastanka komentator Dnevnog avaza je napisao: "Iako sama deklaracija predstavlja ponavljanje onoga što je poznato - verbalnu opredijeljenost političara za reforme - ona jeste ohrabrenje s obzirom na retoriku koju ovih dana slušamo. Kada bude pretočena u djelo... onda će ova zemlja zakoračiti u novo doba". Što je to od silnih parola i proklamiranih načela međunarodne zajednice pretočeno u Bosni i Hercegovini ikada u djelo nije jasno, pa se odista postavlja pitanje zašto bi posljednje odluke bile izuzetak. No, još je manje jasno o kakvom to novom dobu može pričati komentator Dnevnog avaza na temelju provođenja i neprovođenja nekakvih administrativnih reformi. Zbivanja oko Republike Srpske treba sagledati kao određeni pritisak na srpsku stranu u svezi Kosova, a ne kao ozbiljan pokušaj da se Bosna i Hercegovina uredi kao zajednica triju ravnopravnih naroda. Za ovo posljednje potreban je za početak konsenzus sva tri naroda, a po
našoj skromnoj računici barem dva naroda u tom smislu još nedostaju.(mmb)- Detalji
Iz Hrvatskog slova prenosimo članak Mladena Pavkovića, koji se u njemu bavi problematikom u zadnjih nekoliko godina učestalih braniteljskih suicida. Navodi kako statistike kažu da se taj broj danas kreće oko 1500, a po nekim izvorima čak i 1700 ljudi. S obzirom na brojku koja je sad već itekako alarmantna, postavlja pitanje zašto se o tome ne govori, u čijem se interesu i zašto prešućuju događaji, koje su očiti znak da u hrvatskom društvu mnoge stvari funkcioniraju na pogrešan način i odlaze u pogrešnom smjeru. "Tko se danas sjeća 41-godišnjeg hrvatskog branitelja Željka Oreškovića iz Hrastina, koji si je motornom pilom prerezao vrat? Prije nego se ubio hicem u glavu iz pištolja, Željko Smolek iz Novske na spomenik poginulim braniteljima stavio je Spomenicu Domovinskog rata, medalje Bljesak i Oluja te druga ratna odličja. Istaknuti branitelj Mijo Modrić iz Belice raznio se ručnom bombom. Đuro Šantek iz zaseoka Šanteka u Krču pokraj Novog Marofa prvo je zapalio vlastitu kuću, a onda i sebe. Mladen Gadanec iz Drnja, pripadnik 117. brigade, polio se benzinom i u strašnim mukama preminuo. Isto je uradio Matias Herceg iz Gradiške. Na Dan nezavisnosti 2006. u Humu Zabočkom ručnom bombom raznio se Srećko Loborec. Branitelj Drago Prebeg iz Zagreba u vozilu se polio benzinom i zapalio. Milivoj Bujas, predsjednik Udruge branitelja liječenih od PTSP iz Zadra objesio se o hrvatsku zastavu!. Tko je slijedeći? Kako zaustaviti ovaj pretužni niz?"- Detalji
Iz tjednika Hrvatski list prenosimo razgovor s našim članom gospićko-senjski biskupom mons. dr. Mile Bogovićem. Na pitanje da li je izbor msgr. Srakića za novog predsjednika HBK izraz nezadovoljstva biskupa i nadbiskupa načinom na koji je ulogu Crkve u hrvatskom društvu postavljao dosadašnji predsjednik kardinal Bozanić, Bogović je dao jednostavan odgovor: "Biskupi smatraju da statute koje su donijeli za izbor predsjednika
treba poštivati i u vrijeme izbora. U duhu važećih statuta, Bozanić
nije ni bio kandidat za predsjednika. On nije poražen, niti se takvim
smatra. Iako nije predsjednik HBK, svi mi znamo što u Hrvatskoj znači
odgovornost zagrebačkog nadbiskupa i čast kardinala Rimske Crkve, kako
je rekao jedan od sudionika na gospićkom zasjedanju HBK." U svezi haaške presude "vukovarskoj trojici" biskup Bogović je rekao : "Nažalost, i ovaj put Haag je bio dosljedan u svojim (krivim) stavovima.
No, ni ovo nekim nije dovoljno da uvide političku funkciju toga suda.
Volio bih kad bi tužilačka sklonost međunarodne zajednice time dosegla
svoj vrhunac. No još gore će biti ako unutarnji tužitelji shvate ovo
kao normu kako se treba postaviti prema Domovinskom ratu i njegovim
sudionicima kad naši sudovi preuzmu ulogu Haaškog tribunala...".
- Detalji
U trenutcima kada obrana generala Gotovine upravo pokušava ishoditi da
njihov branjenik dočeka suđenje u nekoj vrsti kućnog pritvora, Večernji
list nije našao ništa bolje nego da iz pera Zorane Bajt objavi članak
"Gotovina može biti kandidat za Sabor". U tekstu je do izražaja došlo
"hrvatsko istraživačko novinarstvo": "Iako Haaški sud optuženima za
ratne zločine zabranjuje komunikaciju s javnošću i političku aktivnost,
pritvorenicima iz Scheveningena nije zabranjena kandidatura na izborima
koja je par excellence politička aktivnost... "Rupu" u haaškim
pravilima već je iskoristila Alijansa za budućnost Kosova, koja je
haaškog optuženika Ramusha Haradinaja stavila za nositelja liste na
parlamentarnim izborima koji će se održati u studenome.". To što nema
ni jednog dokaza da Gotovina ima ikakvih političkih ambicija Zoranu
Bajt nije ničim spomenula - sumnja je bačena - bolje će biti da general Gotovina
ostane u zatvoru. Ne bi li se valjda Zorana Bajt, njezin
sugovornik Ivo Josipović, i njima slični mogli u miru posvetiti
potpuno temama europskih i regionalnih integracija. A kako nam idu ove
integracije može se pročitati iz članka kojeg također prenosimo iz
Večernjeg lista, a u kojem Snježana Mlinarević piše o konferenciji u
Zagrebu zakazanoj dva tjedna iza izbora "s temom akvizicija i spajanja
poduzeća u širem regionalnom kontekstu".(mm)
- Detalji
Iz priloga Magazin Jutarnjeg lista donosimo tekst poljskog književnika i publicista Pawela Huelle u prijevodu Mareka-Mladena Stanojevića, o filmu ‘Katyn’ Andrzeja Wajde, koji je u mjesec dana vidjelo više od pola milijuna Poljaka. Film predstavlja svojevrsno «čišćenje od laži» u smislu onog što se zaista dogodilo u Katynskoj šumi, gdje je od strane sovjetske vlasti pobijeno oko 20 000 poljskih časnika. «Odluka o strijeljanju oko 20.000 poljskih oficira donesena je na sjednici sovjetskog Politbiroa 5. ožujka 1940. U Berijinoj bilješci vide se potpisi Staljina, Vorošilova, Molotova, Mikojana te glasovi “za” Kalinjina i Kaganoviča. Berija opisuje poljske zarobljenike kao “deklarirane neprijatelje sovjetske vlasti koji ne bude nadu da će se popraviti”. Izvršnu naredbu za službe NKVD-a (Narodni komesarijat unutarnjih poslova) Berija je opisao kao “pražnjenje logora”. Iz Ostaszkowa je odvezeno i u Miednom ubijeno 6311 zarobljenika. U logoru u Starobielsku poginulo je 3820 logoraša u mjestu Piatichatki, 4421 iz logora u Kozielsku poginulo je u Katynskoj šumi pod Smolenskom. Grobna mjesta preostalih nekoliko tisuća do danas nisu poznata». Spomenuti pokolj nedvosmisleno asocira na tragediju Bleiburga, naravno s tom razlikom, što su na Bleiburgu uz vojnike pobijeni i civili.
- Detalji
Nedavno smo na našem portalu pisali o tome kako su novinari Večernjeg lista i emisije Istraga-Nove tv, utvrdili kako su šestorica pripadnika vojske RSK sa područja Banovine i Kostajnice zapravo ubijena od strane svojih sunarodnjaka, a ne od pripadnika HV-a kako su tvrdili Savo Štrbac i njegov Veritas. Davor Ivanković u Večernjaku ponovno se bavi istom tematikom. U svom tekstu navodi kako je ekipa Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata u Zagrebu, svojim kontinuiranim radom s ciljem da se argumentirano utvrdi prava istina o žrtvama tog rata bez obzira na njihovu vjersku i nacionalnu pripadnost došla do podataka koji se uvelike razlikuju od onih koje Štrbac i njegovi ljudi kao potpuno legalne izvore, neometano i sustavno serviraju ICTY-u.
Voditelj centra Ante Nazor decidirano tvrdi kako se očigledno radi o pokušaju manipulacije brojkama, kao što je to bio slučaj i sa žrtvama Jasenovca. Hrvatska politička elita ove i slične navode, kao i brojne provokacije i zabrinjavajuću velikosrpsku retoriku koja se ponovno i sve češće na ovim prostorima može čuti, uopće ne doživljava kao nešto na što bi trebalo obratiti pažnju, ili u određenim situacijama odreagirati. No nije problem samo i isključivo u vodećim ljudima hrvatske političke scene, pogledajmo malo u to što nam i na koji način svakodnevno servira većina hrvatskih medija.- Detalji
Kao što smo već pisali, Američko veleposlanstvo u Zagrebu potvrdilo je bilo 12. rujna 2006. da je Zvonko Bušić prebačen u deportacijski pritvor američkog Ministarstva domovinske sigurnosti kako bi pričekao rješavanje procedure deportacije u Hrvatsku. Međutim, vrlo brzo nakon ove najave američka strana se naglo predomislila, a da razlozi za to nikada nisu objavljeni. Možda odgovor ne treba tražiti predaleko. Novi list, koji zadnjih tridesetak godina nije znatno mijenjao uređivačku politiku, objavio je 19. rujna komentar Nele Vlašić na temu mogućeg dolaska Zvonka Bušića u Hrvatsku pod naslovom "Mohammed Atta hrvatske slobode". Tko je Mohammed Atta? Mohammed Atta je bio pripadnik skupine otmičara zrakoplova s kojima je 11. rujna 2001. srušen Svjetski trgovački centar u New Yorku. Nakon ovakvog izjednačavanja Bušića i Attae, koje zacijelo u kontaktima s američkom stranom nije bilo ograničeno samo na jedan komentar na stranicama Novog lista, bilo bi i čudno da je Bušić 2006. pušten na slobodu. U nastavku donosimo Bušićev tekst iz 1992. godine u kojem mašta o tome kako bi se osjećao da doživi slobodu. Nažalost, kako stvari stoje u Domovini, ova sloboda se i nakon 32 godine zatvora čini nedostižnom.(mm)
Potkategorije
Hrvatska 4431
Magazin 94
Dokumenti 122
Afere 307
Jugo-ostavština 314
Mediji 270
Domovinski rat 434
Razgovori 355
Komentari 2969
Svijet 2137
Sport 168
Sport
Politika 4253
Gospodarstvo 881
Zagreb 242
Inozemni tisak 1366
Pon, 28-04-2025, 18:43:55
Potpora
Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.
Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.
Komentirajte
Telefon
Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.
AKT
Poveznice
Snalaženje
Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".
Administriranje
HR kalendar
Pretraži hkv.hr
Kontakti
KONTAKTI
Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
Elektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.