masovne grobnice u SlovenijiI dok se u Hrvatskoj sve češće i uz sve veću podršku određenog dijela političke vlasti slave i obilježavaju tekovine antifašizma i velike partizanske pobjede, o naličju njihove borbe koja je rezultirala stotinama tisuća ubijenih Hrvata nakon Drugog svjetskog rata piše se i govori malo, ili gotovo ništa. Ne zna se pritom dali je veća tragedija u činjenici da je zločin počinjen ili u stravičnoj okolnosti da se krvnici i egzekutori pobijenih ljudi u Lijepoj Našoj još uvijek slave kao narodni heroji. Istovremeno, iz Slovenije ponovno pristižu nove informacije o pronađenim masovnim grobnicama iz 1945. godine. Tako je posebna komisija slovenske vlade koja istražuje tzv. "prikrivena grobišta" sondirala u srijedu lokaciju Žančani, 2 km od Slovenj Gradeca, blizu granice s Austrijom, kako bi utvrdila dimenzije masovne grobnice u koju je bačeno nekoliko tisuća zarobljenika strijeljanih u svibnju 1945., a riječ je većinom o Hrvatima vraćenim iz Bleiburga, navode u petak slovenski mediji. Bez obzira na nedavno sklopljen hrvatsko-slovenski sporazum o održavanju i obilježavanju grobišta, gorak se okus ne može isprati. Postavlja se pitanje kako je moguća tolika kronična nezainteresiranost hrvatske političke elite da se posmrtni ostaci pobijenih Hrvata barem adekvatno zbrinu i prevezu u domovinu. No, sve dok u Lijepoj Našoj na očigled bude rastao trend veličanja i uzdizanja svega što je povezano s partizanskom vojskom i njihovim «djelovanjem» na ovim prostorima, ništa se drugo ne može ni očekivati.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
ZečevićDavor Zečević Zec (40), jedan od takozvanih «dečkiju s Knežije», likvidiran je u subotu dok je izlazio iz stana svoje djevojke Ivane Šikić – novinarke HTV-a i glasnogovornice u prvoj Mesićevevoj predsjedničkoj kampanji. Zečević je naime dobio slobodan vikend te je došao iz kaznionice u Lepoglavi, gdje je služio devetogodišnju kaznu zatvora. Od policije se vezano uz ovaj slučaj nije moglo saznati mnogo, tek da je ubojica za sobom ostavio vrlo malo tragova, što potvrđuje tezu da se radi o hladnokrvnom profesionalnom ubojstvu kao posljedici međusobnih obračuna unutar zagrebačkog podzemlja. Podsjećamo, istraga protiv pripadnika zločinačke organizacije započela je još za vrijeme Tuđmana. Kasnije je za vrijeme koalicijske vlasti bivši glavni odvjetnik Ortinski izjavljivao kako može dokazati spregu političkog, medijskog i kriminalnog vrha. Njegove su izjave rezultirale njegovim opozivom, kao i smjenama policijskih inspektora nadležnih za rasvjetljavanje slučaja. Postavlja se pitanje zašto se ti ljudi kao najkompetentniji stručnjaci ne angažiraju danas, u kako policija kaže situaciji kroničnog nedostatka bilo kakvih tragova. Možda zato jer je piramida moći, bez obzira na nekoliko izmjena Vlada, u ovom slučaju ostala ista.(mmb)
Add a comment Add a comment        
 

 
MesićIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača o fenomenu trenutne postizborne situacije u Hrvatskoj. Piskač komentira kako se slična stvar dogodila i na prethodnim parlamentarnim izborima 2003. godine. Naime, HDZ je i tada dobio relativnu većinu, no Račan je priznao pobjedu, iako je HNS-ova Vesna Pusić i tada – kao i sad, tražila formiranje Vlade ljevice. No u odnosu na prošle izbore postoji ipak i značajna razlika. Za razliku od birača koji su tada odlučili tko će preuzeti vlast, ovog je puta dirigentsku palicu u svoje ruke preuzeo predsjednik Mesić, a nama ostaje da vidimo kako i na koji način će izvedbu privesti kraju. "U trenutku dok ovo pišem, stvaraju se, dakle, dvije vlade, premda izborni pobjednik ima deset mandata više od izbornog gubitnika. Milanović za razliku od Sanadera ne dobiva potporu i čestitke inozemnih čimbenika. Bit će da vani ipak priznaju temelje izborne matematike. Njegova je jedina potpora Mesićev zabrinuti politbiro s Pantovčaka, koji mimo izbornih rezultata zahtijeva „vjerodostojan dokaz o parlamentarnoj većini“." Može se još dodati kako čestitke inozemnih čimbenika, odnosno njihova glasno iskazana volja, odista mogu biti odlučujući faktor koji će konačno presuditi tko će biti novi mandatar hrvatske Vlade. Kako na sramotu nacije, tako kao i potpuno nepotrebni dug koji će trebati četiri godine vraćati.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
zerpS portala Liderpress.hr donosimo komentar Tončija Tadića o problematici proglašenja zaštićeno ekološko ribolovnog pojasa od strane države Hrvatske. Taj je fenomen sad već postao «vrući krumpir», odnosno svojevrsna kušnja za svaku hrvatsku vladu, pa i za onu buduću koja nikako da dobije mandatara. Tadić između ostalog iznosi temeljne definicije i načela Međunarodnog prava kako bi se u spomenutu tematiku moglo ući dublje i argumentiranije. Također spominje kako je u Saboru prošao njegov prijedlog o proglašenju gospodarskog pojasa iz 2001. godine: "Saborska rasprava o mom prijedlogu iz ožujka 2001. provedena je 9. srpnja 2001., ali unatoč suglasnosti svih da treba proglasiti gospodarski pojas, prevladalo je mišljenje da će to narušiti naše odnose s Italijom i s EU. Glasovanja o tom prijedlogu uopće nije bilo! O njemu se raspravljalo u Saboru i u listopadu 2003., ali je umjesto gospodarskog pojasa proglašen tzv. Zaštićeni ekološko ribolovni pojas ZERP. Zašto? Zato da Talijani ne bi shvatili kako proglašavamo gospodarski pojas - nego njegovu imitaciju s istim ciljevima!? S time da na Međunarodnom sudu pravde moramo dokazivati da je to isto što i gospodarski pojas kako bismo ostvarili ista prava. ZERP ima sadržaje gospodarskog pojasa, ali prema odluci Sabora obuhvaća samo morsku vodu, a ne i morsko dno i podzemlje (kao gospodarski pojas!), tj. ne preklapa se s epikontinentalnim pojasom, pa je radi tog propusta moguće da razgraničenje ZERP-a možda neće slijediti crtu sredine".
Add a comment Add a comment        
 

 
Pravni fakultet U Hrvatskoj postoji veliki broj raznih udruga, od onih strukovne naravi, do onih kojima je političke teme najbliže. Nažalost, politika vrlo često određuje tko će voditi i strukovne udruge, pa tako dobivamo strukovne udruge koje vode pojedinci koji su potpuno zaslijepljeni svojom političkom misijom. Zgodan primjer za to je slučaj na koji se ovdje osvrćemo, a o kojem nam je materijale nedavno poslao jedan od naših čitatelja. Tako ovdje donosimo odgovor iz 2003. udruge ELSA Hrvatska, podružnice Europske udruge studenata prava i mladih pravnika, na tekst Matka Marušića "Zašto volimo Hrvatsku" koji im je elektroničkom poštom poslao HIPnet. Tekst "Zašto volimo Hrvatsku" na romantičan, ali opet razložan način govori o potrebi očuvanju nekih općih i nacionalnih vrednota u Hrvatskoj. No, odgovor iz ELSA Hrvatske, kojeg su svojedobno potpisali Ruth Frölich i Igor Volner, otkriva politički ekstremizam kakav se rijetko vidi i na hrvatskoj političkoj sceni.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
Juraj JezerinacKoliko se u Hrvatskoj malošto promijenilo od izbora 2000. godine dobro svjedoči članak Damira Borovčaka koji je kao pismo čitatelja Vjesnik objavio 23. studenoga 1999. godine. U tekstu se podrobnije razmatra pisanje medija tijekom izborne kampanje, pri čemu se primjenjivalo pravilo "ili ovladati javnim mnijenjem ili uništiti povjerenje koje Katolička crkva ima među svojim vjernicima (čitaj biračima)". Zanimljivo se prisjetiti kako je 1999. godine najviše osporavana bila propovijed iz Novigrada na Dobri vojnog ordinarija biskupa Jezerinca. Osam godina kasnije slična situacija. Opet je propovijed vojnog ordinarija biskupa Jezerinca izazvala najviše novinskih napisa. Razlika je u tome da se u cijeli slučaj 1999. nije upleo Stjepan Mesić, budući da tada još nije bio predsjednik. Očigledno da je vojni ordinarij pod posebnom prismotrom onih koji u Hrvatskoj stvaraju vijesti, pa bi tu činjenicu u budućnosti vrijedilo uzeti u obzir.(mm)
Add a comment Add a comment        
 

 
MiklenićIz Glasa koncila prenosimo komentar Ivana Miklenića, koji se upustio u kratku, ali zanimljivu analizu podataka o tome koliki je broj onih u Hrvatskoj koji nisu željeli iskoristiti svoje građansko pravo i izaći na birališta. Miklenić navodi neke od mogućnosti uzroka takvog ponašanja, među kojima je po njemu svakako najznačajnije općim razočaranjem građana u političke opcije i ljude koji iza njih stoje: "Objektivni promatrač vrlo lako može naći brojne važne i velike zamjerke svim strankama i opcijama, a ponajprije im se može prigovoriti da se premalo zalažu za konkretno opće dobro hrvatskih građana i da se premalo mijenjaju, premalo poboljšavaju, premalo lišavaju partitokratskih i podobničkih manira. Oni pak koji su izišli na izbore - a koji se ne ubrajaju u zaljubljenike svojih stranaka i opcija (takvi zbog toga nisu ni sposobni vidjeti njihove slabosti te im uvijek daju svoj glas) - uvelike su se poslužili onima najjačim, što im naše izborno zakonodavstvo omogućuje, a to je da budu protiv, da dadnu svoj glas tako da bude protiv stranke ili opcije koja im je antipatična ili opasna".
Add a comment Add a comment        
 

 
HVIDRA Donosimo priopćenje HVIDRE u kojem hrvatski ratni vojni invalidi oštro osuđuju postizborne makinacije predsjednika Stjepana Mesića. Izdvajamo: "Hrvatski vojni invalidi domovinskog rata najoštrije osuđuju postizborne manevre i manipulaciju predsjednika Stjepana Mesića koji relativizira demokratske standarde pri dodjeli mandata za sastavljanje nove hrvatske vlade. Svojim "tumačenjem" i nepriznavanjem demokratske procedure predsjednik Mesić podriva same temelje pravnog sustava, uvodi stanje pravne nesigurnosti i izaziva posve neprimjerenu ustavnu krizu. Zloćudnim i samovoljnim tumačenjem Ustava i postizbornih pravila predsjednik države se, kao ustavni jamac stabilnosti političkog sustava, promeće u rušitelja te stabilnosti izazivajući zbunjenost javnosti i opasnu društvenu krizu s nesagledivim posljedicama".
Add a comment Add a comment        
 

 
HIZ BiHIz Slobodne Dalmacije prenosimo izvještaj s tribine koju je u Vitezu prošli tjedan organizirao Hrvatski intelektualni zbor BiH. Govornici na tribini jasno su progovorili o problemima s kojima se Hrvati u BiH suočavaju, posebice po pitanjima visoke naobrazbe. Tako je dekan Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru prof. dr. Ljubomir Zovko između ostalog je rekao: "Upravo zbog takvih odluka visokog predstavnika žestoko smo se opirali pokušajima da i visoko obrazovanje umjesto u županijskoj, kako to nalaže dejtonski Ustav, bude u entitetskoj nadležnosti. Tražili smo državnu nadležnost, ponudili smo i svoju verziju zakona koja je, vrlo brzo, završila u košu... Hrvati čak nemaju vlast niti na područjima gdje su većina jer su tamo, kao recimo u Hercegovačko-neretvanskoj županiji i u gradu Mostaru, uvedeni dvotrećinski kriteriji odlučivanja i mogućnost nacionalnog veta.".
Add a comment Add a comment        
Sub, 19-04-2025, 16:44:28

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.