MaceljU uredničkom komentaru u Hrvatskom slovu Nenad Piskač se osvrnuo na dvostruka mjerila i političke zlouporabe vezane uz zločine počinjene u i nakon 2. svjetskog rata. Iznio je i brojne pojedinosti koje su se čule na konferenciji za tisak udruge Macelj 1945.. Tako je u svom komentaru Piskač zabilježio: "Područje Lepe Bukve poslije 1945. proglašeno je Titovim lovištem (!) - pristup zabranjen. Godine 1998. Fran Živičnjak, jedan od preživjelih zarobljenika iz 1945. napisao je knjigu sjećanja o tom pokolju. Iste godine pronađen je mrtav u svom stanu u Zagrebu pod nerazjašnjenim okolnostima. Kardinal Franjo Kuharić 9. lipnja 1991. na lokalitetu Lepe Bukve služi svetu misu za sve žrtve Križnog puta. Državna komisija 24. lipnja 1992. započinje istraživanja na maceljskom području. Na lokalitetima Ilovec i Lepa Bukva istražene su 23 masovne grobnice i pronađeni posmrtni ostatci 1.163 žrtve. Istraživanja pod nerazjašnjenim okolnostima prestaju već 17. kolovoza 1992.!". Reklo bi se puno nerazjašnjenih okolnosti, i to vezano samo uz jednu lokaciju s masovnim grobnicama.
Add a comment        
 

 

Radomir ČačićIz Jutarnjeg lista prenosimo kratki osvrt na upravo izašlu knjigu kandidata za predsjednika hrvatske Vlade Radimira Čačića: "Čačić, Ostvarenja - jedan čovjek čini razliku", koja se može kupiti na kioscima Tiska. U njoj se Čačić prisjeća i svojih gimnazijskih dana, navodeći kako je u gimnaziji dobio četiri ukora pred isključenje. Iako je bahatost i samoljublje gospodina Čačića odavno poznato, ovdje se radi o još jednom njegovom provokativnom demonstriranju bezobraznosti. Naravno da je mogao u školi, i inače, činiti što je htio, kad je bio sin osobito pouzdane osobe iz partijskih struktura. Ovim se u neku ruku objašnjavaju korijeni Čačićevog ponašanja i djelovanja. Štoviše, čini se da i danas uživa sličnu zaštitu kakvu je uživao od najranijih dana. (djl)

Add a comment        
 

 
KameraIz Večernjeg lista prenosimo vijest o premlaćivanju učenika Hrvata od strane mnogobrojnih učenika Bošnjaka u Kiseljaku. Dvije činjenice u toj vijesti bi trebale čuditi, ali su, nažalost, postale sasvim uobičajene. Prva je ta da su Hrvati u Bosni i Hercegovini (i u Federaciji, i u srpskom entitetu) građani bez zaštite države i njenih organa. Primjerice, u slučaju premlaćivanja učenika u Kiseljaku, policija se nije udostojala djelovati, iako je događaj zabilježen školskim kamerama! Druga je da je događaj posebno iznenađujući kad se uzme u obzir da se radi o gradu u kojem su Hrvati do rata predstavljali većinu stanovništva, i da učenici Bošnjaci pohađaju nastavu na svom jeziku u zgradi koju im je ustupila hrvatska osnovna škola. Nažalost, ovaj slučaj, kao i po izravnim posljedicama još puno teži slučaj ubojstva Hrvata u Banja Luci, nisu privukli pažnju vlasti u Bosni i Hercegovini, a niti medija. Da u Republici Hrvatskoj, primjerice, učenici Hrvati pretuku učenika Srbina, vjerojatno bi istog dana digle glas mnogobojne udruge za zaštitu ljudskih, odnosno dječjih prava, i mi bi rekli s pravog kada se radi o obračunima na osnovu nacionalne pripadnosti. No, kad su u Vukovaru učenici srpske nacionalnosti pretukli učenike Hrvate, reakcije navedenih udruga nije bilo, s obrazloženjem da su to bila "dječja posla". Tragično i opasno. (djl)
Add a comment        
 

 
Milan MartićKako javlja Hina, jučer je na dobrotvornoj aukciji slika u Zadru prikupljeno više od dva milijuna kuna za Zakladu za istinu o Domovinskom ratu iz koje se financira obrana optuženih hrvatskih generala na Haaškom sudu. Osim ove Hinine vijesti, u nastavku donosimo iz Jutarnjeg lista i kraći članak o presudi Milanu Martiću, u kojem je raspravljeno kako ova presuda može utjecati na suđenje hrvatskim generalima: "postojanje jednog zločinačkog pothvata ne isključuje drugi, i to što je sud utvrdio da je Martić bio dio pothvata ne znači da nije istodobno mogao postojati drugi zločinački pothvat na hrvatskoj strani". Usput budi rečeno, Jutarnji list objavljujući ovaj članak nije odolio iskušenju, već je objavio grafiku u kojem se hrvatski politički i vojni vrh izjednačava s agresorskom stranom.
Add a comment        
 

 
Sotin - pogled na crkvuNakon gornjeg članka u kojeg se vidi posvemašnja neučinkovitost sustava kada je u pitanju organizirani kriminal, odnosno preprodaja droge, donosimo članak iz Vukovarskih novina koji opisuje sramotnu sporost u rasvjetljivanju ratnih zločina, odnosno nestanka 13 Hrvata iz mjesta Sotin: "U namjeri da sami okončaju mučnu potragu za onima kojih nema već 16 godina, a njihove krvnike konačno privedu licu pravde, sotinski Hrvati okupljeni u neformalnom Odboru za nestale već desetak mjeseci, na vlastitu se ruku, bave poslovima policijskih istražitelja, ali, sudeći po svemu, i lovaca na ratne zločince. - Preko "tajnih kanala" došli smo do adresa i telefonskih brojeva četvorice optuženika za ratni zločin iz '91. u Sotinu. Uslijedili su iscrpni pregovori i na kraju smo se sastali s njima u Srbiji. Iako nerado, ipak su pristali razgovarati - priča Igor, te dodaje kako je u potrazi za ocem, bez razmišljanja, bio spreman učiniti sve. Pa i zakoračiti na tlo države, koja krije moguće sotinske ubojice, bez ikakvih jamstava da će odande otići žive glave.". A mi se još jednom pitamo što čeka Državno odvjetništvo?
Add a comment        
 

 
Mladen Bajić i Vladimir ŠeksPrenosimo iz Slobodne Dalmacije ispovijest Mile Zdilar, majke ovisnika o teškim drogama, koja iz prve ruke otkriva spregu rasparčavača droge i policije: "Tražila sam razgovor s glavnim inspektorom za droge u Splitu. Primio me kao sestru, saslušao, obećao da će se stvari promijeniti. Kazala sam mu sve što znam, imena, baš sve, pa i kriminalna djela za koja znam da ih je počinio moj Stanislav, ali opet se ništa nije dogodilo. Dva sata kasnije, kad sam se vratila kući, stigla mi je sms-prijetnja glavnog dilera, da će me ubiti, da će mi dignuti kuću u zrak, i da on svuda ima svoje ljude." Na ove optužbe Nino Ćurić, načelnik Operativno komunikacijskog centra Policijske uprave splitsko-dalmatinske, je lakonski ustvrdio: "Zasigurno da naši inspektori rade savjesno svoje poslove, tu je sve čisto, i nema riječi o bilo kakvoj povezanosti s ljudima s kojima su direktno u sukobu...". A mi se pitamo što čeka Državno odvjetništvo, prisjećajući se izjave predsjednika Sabora Vladimira Šeksa dane prilikom imenovanja Mladena Bajića za glavnog državnog odvjetnika: "Državno odvjetništvo ima neobično važnu ulogu u ostvarenju vladavine prava i zaštiti sloboda i prava građana. Jednodušnu podršku koju ste dobili prate i velika očekivanja od vas osobno i od Državnog odvjetništva u cjelini. Nadam se da ćete ih ispuniti, posebice u progonu najtežih kaznenih djela, organiziranoga kriminala i korupcije, kako bi se ta rak-rana hrvatske države i društva, sa svim svojim pipcima, kracima i polipima što djelotvornije uklonila.".
Add a comment        
 

 
Milan MartićKako javljaju agencije, Milan Martić osuđen je na 35 godina zatvora na sudu u Den Haagu. U obrazloženju presude između ostalog stoji kako je Martić bio sudionik udruženog zločinačkog pothvata koji je vodio bivši jugoslavenski predsjednik Slobodan Milošević, te da je sudjelovao u etničkom čišćenju nesrpskog stanovništva s dijelova hrvatskog teritorija. Ovo obrazloženje dakle podrazumijeva da je na Hrvatsku izvršena agresija, što se počelo gubiti iz vida čak i u Hrvatskoj. Nama preostaje za ponadati se kako će ova presuda uskoro postati pravomoćna, odnosno da se ne će dogoditi kao u slučaju Dokmanović da optuženik noć prije izricanja pravomoćne presude sebi oduzme život.
Add a comment        
 

 
Sanader i BushPovodom susreta predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera s američkim predsjednikom Georgeom W. Bushem portal Index.hr objavio je razgovor s Brankom Salajem, u kojem su raspravljeni argumenti hrvatskih političara za ulazak Hrvatske u NATO. I dok nije za očekivati da bi se današnji vodeći hrvatski političari osudili suprotstaviti pritiscima da i hrvatski vojnici sudjeluju u operacijama NATO-a, budući da se gotovo pri svim važnijim odlukama prvo osluškuju mišljenja zapadnih prijestolnica, ipak smo dojma kako bi ulazak Hrvatske u NATO mogla pratiti objašnjenja koja ne vrijeđaju zdrav razum. Primjerice, teško je išta dodati onome što je Salaj primijetio: "Imbecilna mi je tvrdnja kako do rata ne bi došlo da smo `91. bili u NATO-u i nikako mi nije jasno kako hrvatsko glasačko tijelo uopće prihvaća takve navode. Kao prvo, Hrvatske tada nije ni bilo, a u trenutku kad je nastajala Europa je imala priliku zaustaviti agresiju, ali to nije napravila. Reći da bi nešto bilo drukčije da smo onda bili u NATO-u jednostavno je neozbiljno". Netko će reći kako ovakva "imbecilna" objašnjenja više iskaz pokoravanja volji stranih čimbenika, nego što su pokušaj uvjeravanja hrvatske javnosti u svrsishodnost pristupanja NATO-u.
Add a comment        
 

 
Don Ivan GrubišićIz Vjesnika prenosimo napis Silvane Oruč Ivoš u kojem se ona osvrće na netom izašlu knjigu don Ivana Grubišića, svećenika, sociologa i politologa. Knjiga nosi naslov "Čovjek nadasve 7", odnosno radi se o sedmoj knjizi iz Grubišićevog slijeda "Čovjek nadasve". Grubišić se u posljednjoj knjizi žali kako ga se špijunira, proganja, i sprječava u napredovanju... S druge strane, autorica podsjeća kako je nakon 2000. godine Grubišić, između ostalog, bio član Vijeća HRT-a, kao i Vijeća za telekomunikacije. Imajući ove činjenice u vidu zadnji uradak i nastup don Ivana Grubišića neodoljivo podsjećaju na javne nastupe nekih moćnika iz razdoblja komunizma koji, kada su suočeni s iznošenjem zlodjela koja su činili tijekom komunizma, počinju tvrditi da ih se proganjana. Žarko Puhovski koji je lažno svjedočio u montiranim procesima je dobar primjer za to. Zato se danas bilo kakvi pokušaji razgovora o nedjelima iz razdoblja komunizma u većini hrvatskih "nezavisnih" medija nazivaju "lovom na vještice". Kako tvrdi gđa. Oruč Ivoš, koja je i sama kao novinarka prisustvovala sjednicama bivšeg Vijeća za telekomunikacije, don Grubišić je nakon 2000. godine stigmatizirao i optuživao brojne ljude. Uostalom, i sada je očigledno u milosti pojedinih medija, što nije posebno teško povezati s njegovom stalnom kritikom Katoličke crkve. (djl)
Add a comment        
Uto, 18-02-2020, 12:07:28

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.