Na konferenciji za novinare, koja je povodom slučaja Jagodnjak u organizaciji Hrvatskoga kulturnog vijeća u četvrtak 31. siječnja 2008. roditelji djece kojoj je onemogućeno pohađanje nastave na hrvatskom jeziku između ostaloga su dali na uvid i pismo Pravobraniteljice za djecu, upućeno Ministarstvu znanosti, obrazovanja i športa 15. siječnja 2008. godine. Kao što smo najavili, ovo pismo na portalu prenosimo u cijelosti. Izdvajamo:  "Potaknuti nemilim događajima oko organiziranja rada Osnovne škole Jagodnjak, u kojem je sukob odraslih potisnuo primarni cilj rada Škole, a to je odgoj i obrazovanje djece i njihovo ostvarivanje ustavnog prava na obvezno osnovno školovanje, sukladno članku 10. Zakona o pravobranitelju za djecu (Narodne novine, broj 96/03) koristimo priliku podsjetiti Vas na odredbe članka 29. Konvencije o pravima djeteta kojima je Republika Hrvatska preuzela obvezu obrazovanje djeteta. S tim u vezi, uvažavajući informacije kojima raspolažemo o organizaciji rada OŠ Jagodnjak i postupanju nadležnih, ljubazno Vas molimo da nas sukladno članku 11. Zakona o pravobranitelju za djecu (Narodne novine, broj 96/03) izvijestite o svim poduzetim mjerama u zaštiti prava sve djece na ostvarivanje ustavnog prava na osnovno obrazovanje u OŠ Jagodnjak. Također Vas molimo da u okviru svojih nadležnosti i u odnosu na ove dvije konkretne prijave povrede prava djece, provjerite navode gospodina Urtajla i navode gospode Predmerski o neprimjerenom i nepedagoškom ponašanju gospodina Milovana Ležaja prema djeci te nas izvijestite o svim relevantnim okolnostima vezanim za prijavljene slučajeve, kao i o Vašim poduzetim aktivnostima."

 

 

Ne želimo nikome zlo, hoćemo mir i suradnju u regiji, ali hoćemo da se uvažava Srbija, njen narod i svi narodi koji u Srbiji žive, kazao je pobjednik drugog kruga predsjedničkih izbora u Srbiji Boris Tadić. Dodao je kako je njegova pobjeda podrška ljudima na Kosovu, kao i da je spreman na otvaranje Srbije svijetu i da očekuje za Srbiju mjesto u Europskoj uniji. Na temelju 95 posto obrađenih biračkih mjesta u Srbiji Tadić je osvojio 50,5, a Nikolić 47,78 posto glasova birača u drugom krugu predsjedničkih izbora, priopćila je srbijanska Republička izborna komisija. Tomislav Nikolić, na konferenciji za novinare, priznao je poraz te suparniku čestitao na pobjedi. Pozvao je Rusiju da nastavi podržavati Srbiju, a EU da ju prestane ucjenjivati. Unatoč činjenici da je izborna pobjeda «demokrata» Tadića svakako prihvatljivija od one reformiranog četnika i Šešeljevca Tomislava Nikolića, konačna razlika od samo 100 000 glasova stvara najjasniju sliku o trenutnom stanju političke svijesti u Srbiji. Iako razlike između te dvojice protukandidata naravno postoje, one se realno najviše odnose na samu retoriku i način na koji se svaki od njih obraćao svojim potencijalnim biračima. Ako po strani ostavimo izborne parole o odnosu Srbije i EU, može se primjetiti kako i jedan i drugi zapravo čvrsto zastupaju politiku zaštite srpskih nacionalnih interesa, samo što to Tadić za razliku od Nikolića čini uglađenije, «u rukavicama», no ciljevi su im gotovo identični. Zato, ako pogledamo malo što kaže statistika, lako možemo zaključiti da ona govori iznimno u prilog radikalima.(mmb)

 

 

Fran Višnjar izvukao je u komentaru u Vjesniku efektan primjer kako se male država mogu nositi i s velikima ako se države svojih principa i međunarodnog prava. Tako Višnjar piše o malom Islandu bez ratnih brodova kojeg britanska mornarica nije uspjela zaplašiti kada je proširio gospodarsku zonu na 200 milja: "Na Islandu tradicionalno vladaju vrlo uspješne koalicije. Dogovor o raspodjeli ministarstava gotovo je svetinja, a rezolucije i zakoni doneseni u parlamentu nikad se ne povlače jer se prethodno temeljito rasprave. Kada je ta institucija proširila gospodarsku zonu na 200 milja, Velika Britanija poslala je svoje razarače da bi dala do znanja tim potomcima Vikinga kako i britanski ribari imaju pravo loviti gdje žele. I Island je odmah podigao cjelokupnu flotu: nenaoružane ribarske brodice (bio je vidljiv samo pokoji harpunski top za lov na kitove okrenut prema Britancima) hrabro su se ispriječile jednoj od najboljih ratnih mornarica svijeta. I islandske tune i bakalari na koncu su ostali samo islandski! ".

 

 

Iz prošloga Hrvatskog slova donosimo komentar Zorana Vukmana u kojem piše o nedavnom incidentu koji se dogodio na rimskom Sveučilištu La Sapienza, kad je oko 67 profesora od više od 4.700 i 20-ak studenata od više od 140.000 onemogućilo dolazak Pape i njegovo izlaganje povodom početka akademske godine. Činjenicu da su ga pokušali prikazati kao homofoba i predstavnika mišljenja kako vjera isključuje znanost, zgrozila je demokratsku javnost u italiji, ali i širom svijeta. "U svom neodržanom govoru na La Sapienzi, ali objavljenom u pisanom obliku, Papa Benedikt XVI. upravo dokazuje kako je racionalnost konstitutivni element cjelokupne religijske baštine čovječanstva. Mudrost čovječanstva nije mogla nastati bez snage razuma, ali tamo gdje razum ne dopire, vjera mu daje dodatnu snagu rasvjetljenja. Kršćanska je vjera ističe Papa, pročišćujuća snaga za sam razum koja pomaže razumu da više postaje razumom. \alosno je da je skupina lijevih militanata u ime znanosti, slobode i tolerancije odbacila dijalog s Papom i pogazila načela za koja se silom zalaže. Upravo je paradoksalno i nerazumno za razum i znanost zalagati se logikom crvenog kartona, isključenja i zabrana".

 

 

Nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Human Rights Watch, sa sjedištem u Washingtonu, u četvrtak je objavila izvješće o stanju ljudskih prava u svijetu za 2008. godinu u kojem, u dijelu koji se odnosi na Hrvatsku, ocjenjuje kako je "tijekom 2007. godine u Hrvatskoj došlo do skromnih postignuća u poštivanju ljudskih prava koja su djelomice povezana s njenom kandidaturom za članstvo u Europskoj uniji". Ključni problemi koji još uvijek postoje odnose se na naslijeđe iz rata u Hrvatskoj od 1991. do 1995. Ostvaren je, ali još uvijek nedostatan, napredak u otklanjanju preostalih zapreka koje stoje na putu povratku i reintegraciji izbjeglih Srba. Napravljeni su neki pomaci k utvrđivanju stvarne odgovornosti za povrede ljudskih prava tijekom rata, s tim da su još uvijek u pitanju nepristranost i učinkovitost kaznenih progona pred domaćim sudovima, ističe HRW. I tako dalje. I tako dalje. I tako dalje. Dakle, iz izvješća organizacije koja sebe voli nazivati organizacijom koja «štiti» ljudska prava s lakoćom se može iščitati pristranost, neobjektivnost, površnost, i zlonamjernost. A, nakon velikosrpske agresije koja je devedesetih godina počinjena nad građanima Republike Hrvatske, i u situaciji da danas u Haagu sudi hrvatskim generalima za zajednički zločinački pothvat dok Šljivančanin slobodno šeće, opravdano se postavlja pitanje do kad će se ovakve idiotarije raznoraznih «izvješća» o raznoraznim «napredcima» hrvatske civiliziranosti i demokracije morati trpjeti i zbog čega?(mmb)

 

 

Nakon totalnog neuspjeha Hrvatske stranke prava na prošlim parlamentarnim izborima u Hrvatskoj, gdje su pokazavši da su ih određeni potezi njihova stranačkoga vođe Ante Đapića, koji je svojim autokratskim ponašanjem izazvao i izlazak dvojice , za tu stranku veoma važnih ljudi – Tadića i Rožića, odveli u posve krivom smjeru, što je na kraju rezultiralo i samo jednim osvojenim mandatom u Saboru. Stranka koja se nekad predstavljala kao izrazito državotvorno orijentirana, počela je u tom smislu raditi prevelike kompromise i ustupke pragmatične naravi, koji su jedan za drugim pokazivali sve manje onog što im je nekoć predstavljalo primarni interes, a sve više beskompromisnu Đapićevu želju za vlasti, a takva se «politika» počela naplaćivati, tako da Đapić danas ima problema sa onim ljudima koji su oduvijek predstavljali samu kičmu stranke. Tako postoji vrlo velika vjerojatnost da će na unutarstranačkim izborima koji HSP-u predstoje u travnju ove godine, kao Đapićev protukandidat biti jedna od najaktivnijih i u javnosti najomiljenijih političarki, Ruža Tomašić.(mmb)

 

 

Predsjednik Vlade dr. Ivo Sanader ocijenio je u srijedu da je slovenski ministar vanjskih poslova Dimitrij Rupel "prešao mjeru koja je uobičajena u diplomatskim odnosima dviju zemalja", kada je na sjednici Vanjskopolitičkog odbora Europskog parlamenta u kontekstu rasprave o hrvatskom Zaštićenom ekološko-ribolovnom pojasu izjavio da je Hrvatska posljednjih mjeseci praktički prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom i da već pet, šest mjeseci nema kontakata na razini ministara vanjskih poslova. "Hrvatska nije prekinula diplomatske odnose sa Slovenijom, a ako je netko to pokušao, onda je to Rupel", rekao je Sanader i dodao da je glavni hrvatski pregovarač s Europskom unijom Vladimir Drobnjak još jesenas tražio sastanak u slovenskom Ministarstvu vanjskih poslova, ali da još nije dobio termin.(mmb)

 

 

U svezi sa slučajem Jagodnjak donosimo otvoreno pismo Vladi i Saboru RH, upućeno od strane više uglednih Hrvata u iseljeništvu. Izdvajamo: "„Slučaj Jagodnjak“ je uznemirio ne samo učenike i roditelje nesrpske nacionalnosti u tom baranjskom mjestu, nego i Hrvate širom svijeta. Naime, nerazumljivo je i neopravdano da su smjenjeni učitelji hrvatske, a postavljeni učitelji srpske nacionalnosti u Osnovnoj školi Jagodnjak, uvedena nastava po posebnom programu, na srpskom jeziku i učenje ćirilice, a za ravnatelja škole imenovan nitko manje nego Milovan Ležaja, poznati progonitelj mjesnih Hrvata i drugih nesrpske nacionalnosti za vrijeme srpske okupacije tog dijela Hrvatske. Ovo je nasrtljiv napad na prava i ponos Hrvata u Jagodnjaku, Baranji i cijeloj Hrvatskoj, kao i na ponos svih Hrvata u svijetu. „ Slučaj Jagodnjak“ je samo simptom problema koji proizlazi iz zakona Republike Hrvatske, koji na jednoj strani naglašava da u općinama gdje manjine čine većinu stanovništva „u službenoj uporabi će biti uz hrvatski jezik i latinično pismo i jezik i pismo“ te manjine, a na drugoj strani odobrava u takvim slučajevima obrazovanje djece „na njihovom jeziku i pismu, prema posebnim programima.“ Ovo drugo u praksi znači sama država odobrava i pomaže proces odgajanja stranaca, pa čak i potencijalnih neprijatelja, u svojim granicama. U slučaju Jagodnjak vidimo da po ovom zakonu i školskom programu čak notorni veliko-Srbin i progonitelj Hrvata može postati ravnatelj škole. Lako je shvatiti što može biti njegov „posebni program“ i ljudi kao on!"