BuarqueDonosimo zanimljiv i istovremeno poučan odgovor što ga je tijekom rasprave na jednom američkom sveučilištu brazilski ministar prosvjete Cristovam Buarque dao studentima koji su ga pitali što misli o internacionalizaciji Amazonije. Naime, ideje  internacionalizacije pojavljuju se s vremena na vrijeme i kada su hrvatska kulturna i prirodna bogatstva u pitanju - a da o  pokušajima ograničavanja hrvatskoga suvereniteta u ovom ili onom obliku tijekom ratnih godina ni ne govorimo.  "Naravno, kao Brazilac se jednostavno protivim internacionalizaciji Amazonije. Kolika god bila nebriga naših vlada za to bogatstvo, ono je naše. Kao humanist, svjestan opasnosti koja prijeti degradiranju okoliša u Amazoniji, mogao bih zamisliti da Amazonija bude internacionaizirana, kao uostalom i sve drugo važno za čovječanstvo. Ako bismo, u ime humanističke etike, trebali interncionalizirati Amazoniju, onda bismo trebali interncionalizirati i naftne zalihe cijeloga svijeta. Nafta je je isto toliko važna za budućnost čovječanstva koliko i Amazonija. Ali usprkos tome, gospodari zalika nafte smatraju da imaju pravo povećati ili sniziti njenu cijenu ili proizvodnju. Isto tako bi trebalo internacionalizirati financijski kapital bogatih zemalja. Ako je Amazonija zaliha sirovina za cijelo čovječanstvo, nju se ne smije spaljivati voljom jednog vlasnika ili jedne zemlje."
Add a comment        
 

 
hobotnicaU Hrvatskom slovu Nenad Piskač u svom uredničkom komentaru piše o tri najnovija primjera koja još jednom dokazuju surovi karakter jugoslavenskog totalitarističkog komunističkog režima. Redom to su činjenica da je njemački vrhovni sud odbacio zahtjev za reviziju procesa protiv Krunoslava Pratesa koji je kao suradnik tadašnje jugoslavenske Službe državne sigurnosti pravomoćno proglašen krivim i osuđen na doživotni zatvor, te masovne grobnice Huda jama kod Laškog i još jedna u Međimurju iz razdoblja sredine 1945. godine, odnosno vremena kad su nas "osloboditelji oslobodili". "Jesu li ova tri događaja dokaz „pojedinačnih ekscesa“, ili totalitarnog karaktera jugoslavenskog komunističkog režima? Politika očito misli kako je riječ o ekscesima. Kazališni trg u Zagrebu, naime, i dalje je okupiran imenom „maršala Tita“ koji je najodgovorniji za masovne zločine iz 1945/46. Nije Zagreb usamljeni slučaj. Primjerice, u Zaprešiću Ulica maršala Tita vodi do Trga žrtava fašizma i nadovezuje se na Ulicu bana Jelačića. A baš na jednome zavoju Ulice maršala Tita, u kojoj se nalazi i župni ured, kamenovan je ondašnji nadbiskup, danas blaženi mučenik, kardinal Alojzije Stepinac. Stepinac, dakako, nema svoju ulicu. Ni žrtve jugokomunizma. Tako je jučer htjela Partija, tako danas hoće hobotnica. Hobotnica starih struktura u novom ruhu u Hrvatskoj je blokirala istraživanja prikrivenih grobišta žrtava Titovih partizana. Nije lako živjeti u takvoj „antifašističkoj“, a zapravo komunističkoj Hrvatskoj. "
Add a comment        
 

 
Počasni bleiburški vodDonosimo priopćenje za javnost Počasnoga bleiburškog voda koji zajedno s predstavnicima Udruge ratnih veterana Hrvatski domobran, Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Islamske zajednice u Republici Hrvatskoj te Ureda za inozemnu pastvu Hrvatske biskupske konferencije i Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine 20. ožujka 2009. godine, u 9.00 sati planiraju posjetiti masovno stratište Barbarin rov – Huda jama kod Laškog u Sloveniji, te  položiti vijence i zapaliti svijeće kod kapele izgrađene u spomen na žrtve u toj masovnoj grobnici. Istoga dana u 11.00 sati, u prostorijama predstavništva Počasnog bleiburškog voda u Republici Hrvatskoj, Savska 56 a (dvorište), u Zagrebu, održat će se i konferencija za medije na kojoj će sudjelovati: prof. dr. sc. Zvonimir Šeparović - predsjednik HŽD, don Ante Kutleša - ravnatelj Ureda za inozemnu pastvu HBK i BKBiH, mr. sc. Zlatko Hasanbegović - predstavnik IZ u RH u PBV-u, Bože Vukušić - tajnik-glasnogovornik PBV-a, Vladimir Fuček - predsjednik URV HD i Želimir Kužatko - istraživač masovnih grobnica u Republici Sloveniji i suator knjige Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji.
Add a comment        
 

 
Trg maršala TitaDonosimo reagiranja građana Zagreba kao i predstavnika Hrvatskog odgovornog društva upućena gradonačelniku i Poglavarstvu Grada Zagreba, vezano uz neprimjerenu reakciju gradonačelnika Milana Bandića na zahtjev za promjenom imena Trga maršala Tita u Zagrebu. "Sada, i nakon najnovijeg otkrića masovnog, monstruoznog genocida nad hrvatskim narodom, kod Laškog, u napuštenome rudniku "Barbarin rov" u Sloveniji, za koji zločin i slovenski partizanski prvoborci tvrde da je izvršen nad Hrvatima, po nalogu maršala Tita, zar Vas nije sramota da najljepši Kazalištni trg u Zagrebu, gradu kojemu ste Vi gradonačelnik, nosi ime takvoga zločinca? Već je u par navrata bilo i masovnih prosvjeda na ovome Kazališnom trgu u Zagrebu, sa zahtjevima da se Kazališni trg nazove svojim pravim kazališnim imenom, to jest da se ukloni nametnuto ime "Trg maršala Tita", što je ostalo bez Vašeg odgovora. Kakav je gradonačelnik koji ne sluša svoje građane? Vi se riječima često iskazujete hrvatskim domoljubom i rodoljubom, kao i praktičnim katolikom, ali Vaša djela, u ovome slučaju, to ne potvrđuju. Zar Vi, kao gradonačelnik Zagreba, podržavajući maršala Tita, ne osjećate da se time solidarizirate sa zločinima nad Hrvatima najvećeg ubojice hrvatskoga naroda i jednoga od desetorice najvećih zločinaca dvadesetoga stoljeća, po međunarodnome sudu?"
Add a comment        
 

 
biskup Josip MrzljakVaraždinski biskup Josip Mrzljak sazvao je sjednicu Biskupskog vijeća u utorak 17. ožujka u prostorijama Biskupskog ordinarijata u Varaždinu. Na sjednici je, uz stalne članove Biskupskog vijeća, sudjelovao i župnik iz Macinca Stjepan Markušić. Na području njegove župe, na nasipu lijeve obale rijeke Drave, između naselja Gornji Hrašćan i Trnovec 5. ožujka 2009. iskopane su ljudske kosti, koje su najvjerojatnije ostaci ljudi odvedenih iz varaždinskog zatvora i logora te pobijenih 1945. godine. Premda se ne zna točan broj nasilno iz Varaždina odvedenih i ubijenih, strašna je već sama činjenica da su na dužini od 200 m pronađene kosti koje pripadaju petorici ubijenih. Svjedoci govore da su te 1945. godine iz nasipa virila ubijena tijela u dužini od 7 km. Nalazimo se pred tajnom koja je skrivana šutnjom i pod prijetnjom te ostala bez pravog vrednovanja. No, same kosti progovaraju, kosti ubijenih koji nisu imali ispraćaj, ni grob dostojan čovjeka, rekao je između ostalog župnik iz Macinca.(IKA)
Add a comment        
 

 
 Hrvatski braniteljiPovodom najnovijeg otkrivanja masovne grobnice u rudniku Barbara pokraj Laškog, u kojoj su pronađene kosti nedužnih Hrvata koje su jugoslavenski partizani poubijali nakon završetka Drugog svjetskog rata, Koordinacija braniteljskih udruga Grada Splita objavljuje priopćenje slijedećeg sadržaja. Istraživanja masovnih grobišta u Sloveniji s hrvatskim žrtvama ubijenim nakon kraja 2. svjetskog rata, potvrđuju strahovite razmjere zločina koje su nad Hrvatskim vojnicima i civilima počinile partizanske snage na Križnom putu, kao i godinama kasnije tijekom strahovlade Jugokomunističkog režima na čelu s Josipom Brozom Titom, a o kojima je 50-tak godina vladao „zavjet šutnje“. Ti zločini, unatoč stotinama pronađenih grobišta u kojima su pronađene stotine tisuća žrtava, u proteklih 20-tak godina još uvijek ostaju neistraženi, a njihovi počinitelji nekažnjeni. Snimke posljednjih istraživanja u blizini Laškog, u kojima su slovenski istražitelji u Hudinoj Jami, u rudniku Barbara pronašli jezovite dokaze o stotinama žrtava koje su žive zatrpane u rudniku, posute vapnom ili su ubijene plinom, što će konačno utvrditi istraga, prisilila je i nekadašnje vodeće jugofunkcionere iz Sloveniji da otvoreno osude počinjene zločine te se distanciraju od svog vođe Tita, bez čijeg se znanja i odobrenja isti nisu mogli provesti.(M.Ramljak)
Add a comment        
 

 
Za Kazališni TrgKao što smo jučer najavili na Portalu, građanska inicijativa "Krug za trg" danas je na Trgu maršala Tita održala konferenciju za medije na kojoj je ponovo zatražila od Grada Zagreba promjenu imena tom trgu u Kazališni trg, istaknuvši da "najljepši trg u Zagrebu ne bi smio nositi ime zločinca". Neprihvatljivo je da je Odbor za imenovanje naselja, ulica i trgova "zbog proceduralnih zapreka" nedavno odbio naš zahtjev za promjenom imena, odaslan nakon prosvjeda u prosincu prošle godine, rekla je Maja Runje iz "Kruga za trg". Pozvala je građane da na predstojećim lokalnim izborima svoj glas daju strankama koje će se "distancirati od svih simbola komunističkog režima". Ustvrdila je da osuđuje sve totalitarne režime, uključivši i ustaški, te za svibanj najavila novi prosvjed na Trgu maršala Tita, na kojem očekuje više tisuća ljudi.(Hina,mm)
Add a comment        
 

 
BleiburgO komunističkom i udbaškom nasljeđu koje predstavlja teški okov i današnjoj Hrvatskoj vrlo jasno i izravno progovorio je urednik Glasa Koncila Ivan Miklenić u svom redovitom tjednom komentaru, pitajući: "Nije li zapanjujuće, upravo nečuveno, da istragu o stradanju i žrtvama Hrvata provode druge zemlje, konkretno Slovenija i Njemačka, a Hrvatska se ponaša kao da se - kao u doba najtvrđeg komunizma - ništa ne zna?". Nepostojanje komisije za istraživanje žrtava komunizma, što možda i najzornije svjedoči o potpunom pomanjkanju političke volje za otkrivanjem i evidentiranjem hrvatskih žrtava nakon 2. svjetskog rata, Miklenić je posebno komentirao:  "I u Hrvatskoj je postojala saborska komisija za istraživanje komunističkih zločina, ali ju je koalicija lijevoga centra za svoga mandata ukinula i nikada više nije obnovljena, a sve su započete istrage zaustavljene. I u Hrvatskoj su pouzdano poznate vrlo brojne lokacije na kojima se nalaze masovne grobnice, ali u Hrvatskoj nema sluha ni političke volje da bi se žrtvama makar posmrtno iskazao minimum poštovanja dostojnim pokopom".(mm)
Add a comment        
 

 
ŽrtveKomisija Slovenske biskupske konferencije Pravda i mir objavila je 10. ožujka izjavu o otkriću grobišta poratnih smaknuća u oknu rudnika Barbara u Hudoj Jami. Ističući strašnu patnju žrtava i barbarsku okrutnost njihovih ubojica te da je otkriće masovne grobnice potreslo svakog suosjećajnog čovjeka, Komisija podsjeća da je proteklih godina više puta upozoravala na moralne i pravne dimenzije poratnih zločina i dužnosti koje u vezi s time imaju najviše državne ustanove. Suosjećanje, potresenost, zgroženost i zahtjevi za dostojnim pokopom žrtava toga masovnog zločina sasvim su razumljiva reakcija ljudi, no kao društvo se ne smijemo zaustaviti na tome, ističe se u izjavi. Najviše državne ustanove, posebno one koje su dužne podupirati etične vrednote kao što su pravda, mirni suživot i potpuno poštovanje ljudskih prava, morale bi jasno i nedvosmisleno izreći moralnu i političku osudu tih zločina i svih pojedinaca i skupina koji su za te zločine odgovorni, ističe se u Izjavi koju je potpisao predsjednik Komisije mariborski nadbiskup koadjutor dr. Anton Stres.(IKA)
Add a comment        
Čet, 22-10-2020, 02:38:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.