KoćaS internetskih stranica javno.hr prenosimo članak iz kojeg je vidljivo da slovenski ribari i dalje konstantno ulaze i love ribu u hrvatskim vodama, kao i da hrvatska Vlada uporno o tome šuti i ne čini ništa - kao da se već odrekla hrvatskog suvereniteta. Ogorčeni hrvatski ribari tvrde kako se oni u ovoj državi vezano uz tu problematiku na žalost nemaju kome obratiti pa zato šute i trpe. Izdvajamo dvije izjave  ribara na koje se ima malo što za dodati: "Ali ne daj bože da hrvatskoj visokoj politici padne na pamet da prekraja granice i da nakon ZERP-a trguje i teritorijalnim morem! Neka budu sigurni da će ribari biti prvi koji će se dignuti u obranu teritorijalnog suvereniteta Hrvatske." "Nisu u pitanju dvije lignje nego hrvatski teritorij i suverenitet ."
Add a comment        
 

 
StankovićDonosimo otvoreno pismo akustičara i skladatelja Ivana Stamaća upućeno novinaru HRT-a Aleksandru Stankoviću, povodom njegova blago rečeno diskutabilnog odabira gostiju u emisiji koja se prikazuje nedjeljom, u vrijeme obiteljskog ručka. Konkretno, ovdje se misli ponajprije na pripadnike riječke takozvane rock skupine, o čijem smo degutantnom ponašanju na malim ekranima prije nekog vremena pisali na Portalu (Moral, kultura, čepovi i... politika ), no Stankoviću dekadencije očito nije bilo dovoljno pa je "uvažena gospoda" još jednom prošle nedjelje "u punom sjaju" prikazana u Stankovićevoj "Nedjeljom u 2". "Da sam ja na mjestu Vaše glavne urednice, Vi biste trenutno letjeli s Hrvatske televizije, jer javna televizija ne smije i ne može trpjeti žutilo koje Vi svojom rabotom namećete i to baš u elitnom, nedjeljnom, maksimalno gledanom terminu. Javno izjavljujem da se zbog Vas, i zbog još nekoliko Vas takvih, sramim što sam kao dugogodišnji visoko-stručni djelatnik RTV Zagreb – danas HRT – potrošio dugih 27 godina u projektiranju i izgradnji RTV doma na Prisavlju da bih danas kao umirovljeni gledatelj morao trpjeti gadosti koje se iz te kuće emitiraju. Ogorčen sam i duboko uvrijeđen. I nisam u tome sam!"
Add a comment        
 

 
HomoseksualnostU hrvatskoj je javnosti općenito malo poznata činjenica da je Francuska, kao donedavno predsjedavajuća država EU-je, sastavila Deklaraciju o općoj dekriminalizaciji homoseksualnosti, koju je 10. prosinca 2008. podnijela Glavnoj skupštini UN-a. Francuska je krajem prošle godine, u ime svih zemalja članica EU-a, i službeno predstavila deklaraciju pred Glavnom skupštinom. Deklaracija je dobrovoljna, a ne obvezujuća za članice UN-a, te se o njoj ne će glasovati. Gay aktivisti se nadaju da će deklaracija ipak jednog dana dovesti do rezolucije koja bi bila obvezujuća. Francusku deklaraciju je do sada podržalo, potpisalo i usvojilo 63 zemalja članica UN-a (od ukupno 192). Među njima su države članice EU-je, ali i one koje bi to žarko željele postati, a među kojima su i Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Makedonija. No, ono što je posebno zanimljivo, a isto tako široj javnosti zbog kolektivne šutnje najvećih medija gotovo potpuno nepoznato, jest gorljiv angažman Hrvatske na sastanku, koji nije bio dio službene procedure UN-a, zajedno s Francuskom, Nizozemskom, Norveškom, Argentinom, Brazilom i Gabonom, objavila inicijativu za prikupljanje što više potpisa, kako bi se u konačnici deklaracija našla na glasovanju pred Općom skupštinom UN. A o spomenutoj se «hrvatskoj inicijativi» koja bi u svojoj konačnici trebala dovesti do legalizacije istospolnih «brakova» ništa detaljno, glasno ili jasno nije moglo čuti tipično u skladu s načinom na koji hrvatske vladajuće strukture shvaćaju svoje građane.(mmb)
Add a comment        
 

 
HOD i GROZDGrađanske inicijative predvođene Udrugom Glas roditelja za djecu (GROZD) i Hrvatskim odgovornim društvom (HOD) tijekom dvije nedjelje u prosincu, a povodom 60. obljetnice Opće deklaracije Ujedinjenih naroda o ljudskim pravima, pokrenule su potpisivanje peticije »Međunarodni poziv na zaštitu prava i dostojanstva ljudske osobe i obitelji«. U tako kratkom vremenu, a uz očigledno dobru organizaciju, skupljeno je više od 200.000 potpisa građana, točnije, njih 201 tisuća. Kako je kazao predsjednik HOD-a Ivica Relković, potpisi čitavo vrijeme pristižu, a već su dvostruko nadmašene prognoze organizatora da će se prikupiti sto tisuća potpisa. Potpisivanje peticije podržale su brojne udruge i vjerske zajednice koje djeluju u Republici Hrvatskoj: Evangelička Crkva, Islamska vjerska zajednica, Katolička Crkva, Makedonska pravoslavna Crkva, Reformirana kršćanska kalvinska Crkva, Srpska pravoslavna Crkva, Židovska vjerska zajednica Bet Israel, Savez Evanđeosko pentekostnih crkava i Protestantska reformirana kršćanska crkva. Što se tiče Katoličke Crkve, skupljanje potpisa bilo je organizirano u dvije nedjelje u prosincu iza svetih misa na području cijele Hrvatske.(mmb)
Add a comment        
 

 
biskup mons. dr. Mile BogovićIz "Političkog zatvorenika", mjesečnika Hrvatskog društva političkih zatvorenika, i kojeg usput budi rečeno svakom toplo preporučamo, prenosimo opsežan razgovor s biskupom mons. dr. Milom Bogovićem. Na pitanje je li Crkva za vrijeme komunizma bila bliža narodu i čovjeku pojedincu nego danas biskup Bogović je između ostaloga odgovorio: "Danas se može odglumiti po potrebi ne samo kršćanina, nego i pripadnika raznih stranaka i grupacija samo radi toga i samo onda kada to služi osobnom probitku. Ljudi smatraju da i nije potrebno biti vezan jednim životnim stavom. Zavladala je „diktatura relativnosti“. No, postoji većina naroda koji se tom „pogodnosti“ ne žele koristiti, niti sebi taj luksuz mogu priuštiti. To je onaj narod koji je od 1945. pa do 1991. s mnogo teškoća svjedočio svoju pripadnost Crkvi i hrvatskom narodu. To je onaj narod koji i danas dolazi npr. u Vukovar i Udbinu, ne odigrati jednu političku igru ili glumu, nego to osjeća svojom unutarnjom potrebom i nagnućem. On se rado priključi križnom putu od mjesta stradanja na Krbavskom polju, i po kiši i po blatu, prema gradilištu Crkve hrvatskih mučenika, gdje će se uključiti visoki „dužnosnici i dostojanstvenici“. Taj narod treba biti naša prva briga. Tomu se narodu neki političari okreću samo prije izbora (da bi se poslije okrenuli prema Bruxellesu!). Crkva treba biti uvijek s njime i uz njega.".
Add a comment        
 

 
Miroslav TuđmanSa stranica portala Biznis.ba donosimo razgovor dr. Miroslava Tuđmana, kandidata za predsjednika Hrvatske koji između ostalog govori o utjecaju mafije na hrvatske političare, vezama predsjednika Mesića kroz financiranje predsjedničke kampanje s osobama iz mafijskih krugova, podsjeća kako je uvjet za međunarodno priznanje BiH bilo usvajanje plana o podjeli BiH na tri etnička kantona.  Trenutno stanje u Hrvatskoj Tuđman objašnjava riječima: "Hrvatska je vlastitim snagama došla do međunarodnog priznanja i vlastitim je snagama oslobodila okupirana područja. Time je hrvatski narod stekao i ponos i samosvijest da može samostalno odlučivati o svojoj sudbini. To je oslobodilo ogromnu nacionalnu energiju koja nije iskorištena za gospodarski napredak i socijalni razvoj. Umjesto da se na tim osnovama gradi put u euroatlantske integracije, Pantovčak i Banski dvori odlučili su Hrvatsku "izručiti" Europskoj uniji, pristajući na niz gospodarskih i političkih ustupaka na račun nacionalnih interesa. Hrvatska se treba uključiti u Europsku uniju kao zajednicu ravnopravnih država. To znači da ne treba i ne smije pristajati na dvostruke kriterije koji joj se nameću."
Add a comment        
 

 
RH i EUIz tjednika Fokus donosimo komentar Domagoja Ante Petrića o fenomenu takozvanog eurorealizma, čija je nerazvijenost jedan od glavnih uzroka nepokretnosti i nedjelotvornosti EU. Također piše i o potrebi jačanja hrvatskog realizma te potrebi razmišljanja o alternativnim gospodarsko-ekonomskim planovima razvoja i održanja države izvan EU, u koju još u dogledno vrijeme ne ćemo ući, ali i izvan Zapadnog Balkana. "Hrvatski realizam zahtjeva da se nakon monotematičnog pričanja o rokovima našeg navodno skorog ulaska u EU, predloži alternativni program političke i gospodarske održivosti izvan te Zajednice ali također i izvan rusko-balkanske alijanse Zapadnoga Balkana. U vremenima pluripolarizma koji se ponovno pojavljuje u današnje vrijeme, nije nemoguće pronači putove opstanka u okviru neovisnosti, pogotovo uzevši u obzir da Hrvatska ima relativno male potrebe za svoju ekonomsku održivost. Njemačka, Francuska, Sjedinjene Američke Države, Nizozemska, Rusija, Kina, Brazil i niz drugih zemalja, gotovo šutke uvađaju protekcijonizam, svojim mega-subvencijama bankarstvu, automobilskoj industriji i drugim djelatnostima krše pravila otvorenih granica i konkurentnosti, EU odgađa sporazum o slobodonoj trgovini sa zemljama Zalijeva, a gotovo svi zaključci do kojih se je došlo na konferenciji G-20 prošloga studenoga u Washingtonu, pali su u vodu."
Add a comment        
 

 
obiteljS vjerskog portala Križ života donosimo razmišljanja svećenika Marija Buljevića na temu Svete obitelji u odnosu na suvremenu obitelj 21. stoljeća, a povodom blagdana Svete obitelji prošle nedjelje. Buljević naglašava kako obitelj nije više na okupu, međusobno imaju različite, češće i oprečne stavove i interese, sve je manje zajedničkih ciljeva, sve češće se brani svatko sam za sebe. "Nema više starijega člana obitelji na čelu stola, pa je iskustvo i mudrost pomaknuta kao suvišna. Zapravo, to nema tko ni primijetiti. Roditelji rade do 16 sati. Na ploči piše poruka što izvaditi iz hladnjaka i zagrijati. Ne piše da se ruča za stolom, pa se s tanjurom ide u naslonjač, pritišće daljinski i gleda Big Brother i slične serije, vješto planirane naslove… usput se mrvi po tepihu, s ispruženim nogama na stolu. Kad dođu roditelji, jedno dijete mora na engleski, drugo na trening. Kad se vrate kući, već je noć. Svi su umorni. Otac obitelji će pogledati vijesti. Da, donijet će i novinu, jer jutros nije uspio sve pročitati. Majka će za sutra pripremiti ručak, čistu odjeću, a kad djeca legnu i ona će kratko pogledati TV novosti. Djeca su pred spavanje poljubila roditelje. Otac ih je pitao kako su, je li sve u redu, a ona su odgovorila: OK. Dovoljno. U nedjelju se Ani ne ide na misu. Dosadno joj je. Više ne pjeva u zboru, ne pjeva više ni Marija, ni Petra."
Add a comment        
 

 
BrodogradnjaOvih dana europski moćnici i hrvatska politika bacaju hrvatsku brodogradnju i ljude koji u toj za Hrvatsku kao pomorsku zemlju s 13 stoljeća tradicije u gradnji brodova rade, doslovce na koljena. Donosimo apel predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog društva dr. Zvonimira Šeparovića da se učini sve što je u našoj moći kako do takve katastrofe za hrvatsku državu ne bi došlo. "Brodovi i ljudi, more i pomorci obilježili su cijelu našu povijest. Prvi hrvatski kralj Tomislav, koji je ujedinio Posavsku i Prmorsku Hrvatsku, mogao je, prema zapisu cara Konstantina Porfirogeneta, podići vojsku od sto tisuća pješaka i šezdeset tisuća konjanika, što je vjerojatno bila vojska cijeloga naroda, a uz to opremiti i osamdeset velikih i sto malih lađa. Naši brodovi, naša lađe, ratne i trgovačke, velike i male, branile su našu obali, prenosili dobra svijetom, naši su neustrašivi kapetani plovili sa svojim lađama svim morima svijeta. Držali su se načela Navigare necesse est, vivere non est! U temeljima naše mornarice je umijeće našeg čovjeka da izgradi brod, mali i veliki, drveni i željezni, na vesla, na jedra, na paru i na svaki drugi pogon. Naša je brodogradnja bila treća na svijetu."
Add a comment        
Uto, 29-09-2020, 23:25:31

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.