Đakovačka katedralaIzgleda kako Katolička crkva ipak nije u potpunosti uspjela ostati imuna na aktualne predizborne aktivnosti u Hrvatskoj. Naime, kako piše Ika ovog su se ponedjeljka, dan uoči zasjedanja Hrvatske biskupske konferencije u gradskoj palači Dverce sastali zagrebački gradonačelnik Milan Bandić te prdsjednik HBK đakovačko-osječki nadbiskup Marin Srakić i kancelar vlč. Fabijan Svalina. Srakić je Bandića upoznao sa stanjem đakovačke katedrale, jedne od najljepših na svijetu, kojoj je prijeko potrebno centralno grijanje, a zagrebački je gradonačelnik u jeku svoje predizborne kampanje tako nešto jedva i dočekao, ponudivši odmah velikodušno da Grad Zagreb u tom projektu velikim dijelom sudjeluje. Pa iako je potreba realizacije spomenutog projekta očita i «hitna» (s obzirom da je crkva sagrađena 1866.) ipak se nameće pitanje je li zatvaranje njegove financijske konstrukcije u ovom političkom trenutku i na ovaj način optimalno rješenje, s obzirom na poruku koju je tim činom nadbiskup posredno poslao biračima. Za Bandića – svakako jest, a što se hrvatskih građana tiče – ostaje za vidjeti. (mmb)
Add a comment        
 

 
slo i hrS internetskog Portala Hrvati AMAC donosimo komentar uvijek iznova zanimljivog autora koji se potpisuje kao "Spectator". Ovog se puta Spectator pozabavio problematikom hrvatsko slovenskih odnosa i ulogom koju su vezano uz iste odigrali Britanci. Problem sa Slovenijom kojeg namjerno ne nazivamo ‘problemom granica’ jer je on nešto sasvim drugo, u cjelosti je logički besmislen a pravno neodrživ – napokon, nakon ulaska u EU granice ionako postaju sasvim relativna stvar a europska legislativa ionako briše nacionalno vlasništvo nad resursima (prisjetimo se samo ribarstva) pa je slovensko inzistiranje na ‘graničnim problemima’ apsurdno. No, kako je cjelokupna slovenska politička scena, kad se radi o Hrvatskoj, uglavnom naseljena likovima čiji je moralni profil sličan onome uličnih razbijača koji su svi od reda odrasli problematičnim obiteljima a pored toga imaju i problema s kognitivnim sposobnostima, ne treba se ničemu čuditi.... Gotovo maloumno uništavanje odnosa dviju susjednih republike koje do daljnjega ostaju tu gdje jesu to jest zalijepljene za međusobnu granicu tako postaje jedna od tema za buduće udžbenike povijesti i klica tko zna kakvih budućih sukoba. Ima li mogućnosti da Slovenija sve ovo izvodi za nečiji tuđi račun?"
Add a comment        
 

 
Jakov SedlarIz Hrvatskog slova donosimo komentar u kojem se autor Mladen Pavković osvrnuo na život i rad jednog od najproduktivnijih hrvatskih filmskih redatelja, čiji je rad u Hrvatskoj sustavno osporavan od strane onih kojima smeta sve što na bilo koji način ima veze s hrvatskom državom i narodom i njihovim patnjama i stradanjima od daljnje povijesti do današnjih dana. "O Sedlaru ni njegove kolege uglavnom nemaju "visoko mišljenje", a kako bi i imali kad je za razliku od većine, aktualan, uspješan i – gledan. "Nitko ga ne voli", a svi hrle na njegove promocije! Da nije smiješno, bilo bi žalosno. Možete li zamisliti koliko hrvatskih redatelja sanja da u nekom od njihovih filmova zaigra neko poznato svjetsko ime, poput Martina Sheena, proslavljenog američkog glumca, junaka kultne serije "Zapadno krilo"? Ili da mu film poput Alojzija Stepinca (zahvaljujući "Večernjem listu"), besplatno vidi desetine tisuća hrvatskih obitelji, koje su se još jednom podsjetile na dane "Brozove slave" i mučenički život i smrt blaženog Alojzija Stepinca. Sedlar u svojim kvalitetnim i dobrim filmovima uvijek surađuje s najboljima, pa je i to jedna od tajni njegova uspjeha, dok mu s druge pak strane žestoki hrvatski kritičari, koji preziru ne samo Serdara već i sve što je hrvatsko, ne mogu oprostiti uspjeh. Ali iz povijesti smo naučili da Hrvati ne opraštaju uspjeh, ne samo Sedlaru već i mnogim drugima, od športaša pa do znanstvenika i književnika. "
Add a comment        
 

 
Zagrebačko kazalište lutakaKao što smo bili i najavili na Portalu, u petak je u komornoj dvorani Zagrebačkoga kazališta lutaka održan skup sjećanja na hrvatskoga glumca i dragovoljca Domovinskog rata Svena Lastu. Na skupu su uz ine govorili kazališni redatelj i član Upravnog odbora Miroslav Međimorec, kazališni kritičari Igor Mrduljaš, Ivan Jindra i Boris B. Hrovat te glumci Pero Kvrgić i Marija Kohn.  Podsjećamo  kako su skup organizirali Hrvatsko kulturno vijeće, Hrvatsko društvo dramskih umjetnika, Hrvatsko društvo kazališnih kritičara i teatrologa, Hrvatsko slovo i Zagrebačko kazalište lutaka. Pokroviteljstvo je prihvatila i Hrvatska radio-televizija sudjelujući izborom ulomaka iz Lastinih TV-drama i snimljenih predstava te radio-drama.(Hina,mm)
Add a comment        
 

 
Ključ BrdovečkiIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar u kojem se Nenad Piskač osvrnuo na ironičnu okolnost da su se u Hrvatskoj masovna grobišta ljudi stradalih od komunista, ozbiljnije počela istraživati tek kad se za to javno zauzeo ni manje ni više nego HHO. Što se pak političke elite tiče, teško je za očekivati da će se ime diktatora Tita ukloniti iz imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova, ako im ni 840 masovnih stratištau Hrvatskoj za koje je neposredno ili posredno odgovoran do sad nisu bili dovoljan razlog da to učine. "Zato bi Hrvati, pomirbeno raspoloženi – kakvi doista i jesu, mogli prihvatiti sljedeću inicijativu: Ako je u današnjoj Republici Hrvatskoj dosad poznato 840 masovnih stratišta Titova jugoslavenskog komunističkog režima, onda kod svakoga od tih grobišta, u kojima opravdano pretpostavljamo da je najviše žrtava hrvatske nacionalnosti, treba postaviti jedan spomenik Josipu Brozu Titu, doživotnom predsjedniku Jugoslavije, predsjedniku Komunističke partije Jugoslavije i Saveza komunista Jugoslavije, doživotnom i prekoživotnom maršalu, trostrukom narodnom heroju, vođi pokreta nesvrstanih i ljubičici bijeloj. U tom pogledu za očekivati je da će Milan Bandić raspisati natječaj za idejno rješenje spomenika Titu, kao predsjedniku, na više od 40 zagrebačkih mu stratišta. Pobijedi li ga Jasen Mesić, natječaj i dalje ostaje otvoren."
Add a comment        
 

 
Koncert u CiboniSigurno veseli što je treći po redu koncert "Uskrs u Ciboni" u hrvatskim medijima ove godine dobio tretman kakve ovakve manifestacije zaslužuju. Podsjećamo, sada već tradicionalne Uskršnje koncerte u Ciboni suorganizira Gospićko-senjska biskupija kako bi se prikupila sredstva za izgradnju Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, projekt kojeg vodi član Upravnog odbora HKV-a, gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. Osim što je dvorana bila ispunjena do posljednjeg mjesta, Hrvatska radio televizija je također u petak uživo prenosila koncert na svom Drugom programu. Nastupili su pjevači Jacques Houdek, Krunoslav Kićo Slabinac, Maja Šuput, Dražen Žanko, Mladen Grdović, Ivanka Boljkovac, Marko Petrović Thompson, Klapa Kampanel uz pratnju zbora "Baščina" i Tamburaškog orkestra HRT-a pod ravnanjem Siniše Leopolda, dok je voditelj programa bio Branko Uvodić. U nastavku donosimo podrobniji Ikin izvještaj.(mm)
Add a comment        
 

 
HKD Napredak MostarDonosimo priopćenje za javnost koje je u ime HKD-a Napredak iz Mostara napisao prof.dr. Andrija Nikić, a vezano uz obnavljanje džamija u zapadnom dijelu Mostara. "Uime Hrvatskoga kulturnog društva Napretka Mostar, koje se, osim drugoga, brine za zaštitu hrvatskih i katoličkih kulturnih spomenika, upozoravao sam javnost i mjerodavne ustanove na muslimansko rušenje katoličkih i franjevačkih svetih gradnja u Mostaru, u Hercegovini i Bosni, i gradnju džamija na njima. Pisao sam i Zavodu za zaštitu spomenika kulture Županije Hercegovačko-neretvanske u Mostaru, sa zamolbom za arheološko iskapanje temeljâ zdanja na Pijesku u Mostaru. Pisani odgovor još nisam dobio. Nakon što sam vidio da se užurbano radi na ponovnoj gradnji spomenute džamije, pisao sam im ponovno, 11. travnja ove godine, i dobio odgovor da je ponovna gradnja spomenute džamije izuzeta od njihove mjerodavnosti. Za ‘utjehu’, preporučili su mi javiti se Povjerenstvu za zaštitu nacionalnih spomenika kulture u Bosni i Hercegovini u Sarajevu. Napisao sam i poslao dopis mjerodavnomu Povjerestvu u Sarajevo."
Add a comment        
 

 
Uravnotežimo seHrvatska radiotelevizija, kako na oba televizijska programa, tako i na programima Hrvatskog radija već danima emitira promidžbeni spot Ureda za ravnopravnost spolova „Uravnotežimo se!“. U spotu se apelira na građane Republike Hrvatske da osiguraju zakonsku obvezu o zastupljenosti žena na izbornim listama za predstojeće lokalne izbore. Dakle, vladina organizacija, Ureda za ravnopravnost spolova, apelira na građane da poštuju zakon, koji je posve jasan glede zastupljenosti žena na izbornim listama. Ovo je samo još jedan primjer posvemašnjeg nereda koji vlada u državnoj upravi i razbacivanja državnog novca, što nikada nije dobro, a posebice ne u današnjim uvjetima gospodarske krize. A ovaj primjer pokazuje i još nešto, naime, kako se prilikom donošenja zakona u Republici Hrvatskoj ostavljaju otvorena vrata za kršenje tog istog zakona. (djl)
Add a comment        
 

 

prof. dr. Miroslav TuđmanPrenosimo iz "Novog lista" vrlo dinamičan razgovor s predsjedničkim kandidatom prof. dr. Miroslavom Tuđmanom u kojem je puno toga rečeno. Dinamičnosti razgovora doprinjeo je i novinar "Novog lista", kojem je trebalo objašnjavati i neke osnove iz područja nacionalnih interesa. Po našim procjenama to je kandidatu Tuđmanu u potpunosti uspjelo, što je važno budući da se stalno nailazi na slična medijska "nerazumijevanja". U ovom uvodu izdvajamo dio razgovora u kojem se objašnjavaju uzroci današnjih problema u svezi sa slovenskom blokadom hrvatskih pregovora s Europskom unijom: "Hrvatska je samo radila ustupke. Sada se pokazuje koliko je pogrešno bilo i što se i ZERP nije primjenio. Sve zemlje su prije ulaska u EU potpisale da će bilateralne sporove rješavati pred Međunarodnim sudom u Haagu a sada to odjednom ne vrijedi za Hrvatsku. To je zato što je hrvatska politika pristajala na dvostruke kriterije, to nas je dovelo u ovakvu situaciju...  Nismo se imali hrabrosti ponašati u skladu s međunarodnim pravom, toliko smo puta popustili pa se i sada očekuje da to učinimo. To je taj hrvatski kolonijalni mentalitet.".(mm)

Add a comment        
Uto, 20-10-2020, 04:49:12

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.