EUStjepan Šulek u članku u Hrvatskom slovu komentira nove odredbe EU, donijete na konferenciji članica EU u Bruxellesu. Tom konferencijom, održanom od 21. do 23. lipnja, završilo je predsjedništvo Njemačke u Europskoj uniji u prvoj polovici 2007. godine. Najvažnije odluke odnose se na sam ustroj EU, pa se tako ukida predviđeni Ustav Unije, a jednako tako, ukidaju se i zastava i himna. Time je po Šuleku EU pokazala kako je spremna na kompromise, u želji da primiri razlike između "velikih i malih". Među tzv. "malima'" posebice se ističe Poljska, koja se, između ostalog,  glasno zalaže za očuvanje nacionalnih interesa, te za jačanje pozicija manjih država. S tim u vezi, trebao bi se promijeniti način glasovanja pa bi u buduće trebala  vrijediti tzv. "dvostruka većina", "...odluke EU iziskivat će većinu od 55 posto država, koje čine 65 posto pučanstva". Koliko će nove odredbe doprinijeti većoj popularnosti EU u hrvatskoj javnosti, tek će se vidjeti, dok Stjepan Šulek drži kako: "Hrvati prvi put mogu s pouzdanjem gledati prema Bruxellesu. To će širiti njihove političke obzore pa će biti prisiljeni da u skladu s novim globalnim datostima štite svoje ljudsko i nacionalno dostojanstvo, poput Poljaka i drugih naroda Europe". (zdk)
Add a comment        
 

 
Giuliano AmatoZa razliku od procjena koje smo u prethodnom prilogu prenijeli iz prošlog broja Hrvatskog slova, autor teksta objavljenog nedavno na portalu Hrvati AMAC vrlo je kritičan prema izglasavanju novog europskog ugovora. On smatra kako su političari izigrali svjesno volju građana u zemljama koje nisu ratificirale europski ustav: "Giuliano Amato bio je centralna figura u svim stadijima pripremanja novog europskog ustava. On je bio potpredsjednik i vođa socijalista koji su između 2002.-2003., pod vodstvom Giscarda D'Estainga napisali prvi tekst europskog ustava. To je tekst kojeg su 2005. birači u Francuskoj i Nizozemskoj odbacili. Protekle dvije godine, koje su nazvane "godinama promišljanja" Amato je vodio grupu od 16 političara koji su pripremili pojednostavljenu verziju teksta. Neslužbeno poznati kao "Amatova grupa", oni su iz originalnog teksta uklonili elemente koji su ga činili ustavom (poput članaka o europskim simbolima). Međutim, ostali elementi ustava ostali su integralni dio teksta. EU političari su u lipnju dogovorili oblik i sadržaj "reformskog ugovora" koji slijedi preporuke Amatove grupe no koji je istovremeno postao predmetom kritike zbog daljnjeg kompliciranja (umjesto pojednostavljenja) teksta.".

Add a comment        
 

 
PromocijaU četvrtak 26. srpnja je u prepunoj dvorani ZU HVIDRE Zagreb u Slovenskoj 21 održana promocija knjige pod nazivom "Lanac istine" koja govori o hodočašću Pakoštane - Haag, organiziranog kao znak potpore za generala Gotovinu i sve optužene hrvatske branitelje u Haagu. O knjizi su govorili: župnik crkve Hrvatskih mučenika iz Udbine fra Nediljko Knezović, povjesničar dr. Josip Jurčević, predsjednik ZU HVIDRE Ivan Pandža, kao i hodočasnici Mateša, Čulo, Bičvić, Vrbošić, Biščan i Hajdarović. U nastavku donosimo nekoliko slika s ovog skupa, koje nam je ljubazno ustupio portal Udruge dragovoljaca hrvatskih obrambenih snaga grada Zagreba www.udhos-zagreb.hr. Slijedeća promocija knjige bit će u Kninu 4. kolovoza 2007. u organizaciji gradonačelnice Grada Knina.
Add a comment        
 

 
1991. - 1995.Ako je vjerovati Savi Štrpcu, čini se da su se dva stara prijatelja koja se poznaju iz "studentskih dana kada su zajedno borili protiv hrvatskog maspoka" posvađala. Naime, Savo Štrbac se ljuti na Čedu Prodanovića, odvjetnika generala Ademija i donedavnog odvjetnika generala Čermaka, zbog toga što se ovaj suprotstavio čitanju dokumenata Štrpčeve udruge Veritas na suđenju za Medački džep. Bivšeg člana triju vlada pobunjenih Srba je posebno zasmetala Prodanovićeva ocjena da je "Štrbac deklarirani neprijatelj hrvatskih vlasti, da je surađivao s Haškim tužiteljstvom, dostavljao im dokumentaciju, a u nekoliko slučajeva bile su jasne njegove manipulacije". Štrbac nalazi ipak i riječi utjehe: "kada izbori prođu, bar što se tiče ovog sudskog predmeta, stvari će se vratiti u normalu, a to znači da će sud, bez obzira da li će Savu Štrpca saslušati kao svjedoka i razmatrati Veritasove dokumente, donijeti osuđujuću presudu, jer su zločini evidentni, o čemu će svjedočiti stotinjak svjedoka optužbe, među kojima tridesetak oštećenih Srba i 20-ak pripadnika UN-a i velik broj materijalnih dokaza". U nastavku donosimo širi izvadak iz teksta koji je objavljen u lipanjskom broju biltena koji jednom mjesečno izdaje Veritas, "nevladina i nestranačka organizacija koju su krajem 1993. godine osnovali građani sa područja Republike Srpske Krajine".
Add a comment        
 

 

piranski-zaljev_mOvih se dana ponovno aktualizira problematika rješavanja otvorenih pitanja između Hrvatske i Slovenije. Tako Marko Barišić u Vjesniku piše: "Slovenski su mediji prije nekoliko dana objavili da je tamošnje ministarstvo Vanjskih poslova načinilo prijedlog rješavanja svih otvorenih pitanja s Hrvatskom". Barišić smatra kako prijedlog, koji obuhvaća pitanja vraćanja duga hrvatskim štedišama Ljubljanske banke, nuklearku Krško, Zaštićeni ekološko-ribolovni pojas - zapravo ne nudi ništa novog, te da "to znači da bi se u okviru pregovora o tako različitim sporovima trebalo računati i s nekom vrstom unutarnje trgovine". Takvim načinom rješavanja problema svjedočili smo i prije šest godina za vrijeme koalicijske Vlade, što je imalo pogubne posljedice za hrvatske interese (ugovor o oprostu duga za struju iz NE Krško i ugovor o zbrinjavanju radioaktivnog otpada, parafirani sporazum o razgraničenju na moru Drnovšek-Račan).

Add a comment        
 

 

EUKako nemaju svi u Hrvatskoj konkretnu viziju o eventualnim prednostima i manama koje sa sobom nosi članstvo u EU, zanimljivo je pogledati i pročitati o mogućem slijedu događaja iz primjera drugih država koje su prošle isti put koji i nas možda očekuje. Ovom prilikom prenosimo članak na temu razvoja Portugala od njegova ulaska u EU 1986. godine, koji je napisala dopisnica Jutarnjeg lista iz Lisabona - Nikolina Šajn. Portugal je 80-tih godina prošlog stoljeća "ponudio zapadnoj Europi jeftinu radnu snagu i otvoreno tržište u zamjenu za goleme količine novca iz europskih fondova". Međutim, taj je novac dramatično loše raspoređen: u javnom sektoru izgrađene su autoceste, infrastruktura, mnoštvo mostova i kipova, ali se s druge strane nije ulagalo u obrazovanje, "pa danas čak 76% Portugalaca ima završenu samo osnovnu školu".

Add a comment        
 

 
U svezi teksta Slobodana Prosperova Novaka iz Vjesnika "Na skupštini hrvatskih književnika rasizam i seksizam samo smokvini listovi za političko nasilje" koji nam je danas proslijedio jedan od naših članova propustili smo primijetiti kako je članak objavljen prije pet godina (28. lipnja 2002.). Zbog ove greške ispričavamo se svim našim čitateljima kao i onima koji su članak komentirali. Prethodno objavljen kritički komentar člana redakcije smo zbog ove zabune uklonili.
Add a comment        
 

 
Mladost danasStara je izreka "na mladima svijet ostaje" uvijek predstavljala nadu za bolju budućnost koju starije generacije nisu uspjele ostvariti. Ipak, danas se s pravom možemo zapitati kakav to svijet ostavljamo svojoj mladosti. Čini se kao da im društvo nije u stanju predati neke osnovne vrijednosti, već im u zamjenu nudi jedino zabavu u obliku instant-atrakcija. Primjetno je kako mladima nedostaje negdašnjeg pozitivnog buntovnog žara, želje da se nepravda pretvori u pravdu, odnosno ostvare snovi. Istovremeno, nedostaje stvarnih junaka kojima bi se divili i ideala za koje bi se borili. O duhu društva koji se polako gubi piše i Zoran Vukman u svojoj kolumni u Hrvatskom slovu, zaključujući: "U današnji svijet mladih provalili su neki čudni ideolozi, novi komesari, tužitelji i arbitri koji naše živote odvode u nepoznato, koji osiromašuju duh, kradu sjećanja, diktiraju povijest, napadaju savijesti, orobljuju srca". (zdk)
Add a comment        
 

 
Prisega predsjednika RepublikeAustrijska istražna sutkinja Christina Forstner, koja je danas donijela prvostupanjsku odluku o izručenju generala Zagorca Hrvatskoj, potvrdila je "da je Mesićev savjetnik Saša Perković nudio Zagorcu nagodbu". Time su pale u vodu tvrdnje da je bilo obrnuto, odnosno da je general Zagorec tražio nagodbu, nudeći između ostalog i dokument o 19,5 tona zlata pohranjenih na računu predsjednika hrvatske Vlade Ive Sanadera. Podsjetimo, upravo to je ustvrdio prošli tjedan Stjepan Mesić u razgovoru za nacionalnu televiziju pred milijunskim auditorijem. U svakoj normalnoj državi, nema sumnje, afera razmjera afere Perković i činjenica da Predsjednik države obmanjuje javnost bila bi i više nego dovoljna za njegov opoziv ili ostavku. No, Republika Hrvatska daleko je od normalne države. (mm)
Add a comment        
Uto, 21-01-2020, 07:48:48

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.