Denisa u Oxfordu Hina je ukratko izvijestila o putu hrvatskog premijera Ive Sanadera Velikoj Britaniji, točnije Oxfordu, gdje je gostovao na poziv Chris Pattena, bivšeg povjerenika Europske komisije. U govoru tamošnjim studentima između ostalog Sanader je ustvrdio: "Ne bude li europski kontinent stvarao drukčiju sadašnjost i budućnost, povijest će se ponavljati", te se pohvalio kako je nacionalizam u Hrvatskoj smanjen na minimum, osobito od 2003. godine kad je HDZ došao na vlast. Mi bi ovdje primijetili kako treba biti slijepac i ne vidjeti kako je Sanaderova politika svođenja hrvatskog nacionalizma na minimum upravo nešto što se u povijesti već više puta ponovilo, sa svim posljedicama koje bi Sanader navodno želio izbjeći:"Europski je kontinent kroz svoju povijest svjedočio najvećim tragedijama, od svjetskih ratova do genocida, međusobnih dominacija i borbi za teritorij". Zaključili bi kako je gostovanje Ive Sanadera Oxfordu bila odista odlična prilika tamošnjim studentima da iz prve ruke vide i nauče kako se kolonijalni mentalitet može sačuvati u trećim zemljama i puno godina nakon pada Britanskog imperija.(mm)
Add a comment        
 

 
Josip BrozDa je u Hrvatskoj sve moguće pokazuje Hinina vijest po kojoj je obitelj Broz uspjela zaštititi ime, lik i potpis Josipa Broza Tita, i time si otvorila vrata za poseban izvor prihoda. Tako je već je sklopljen ugovor između Nacionalnog parka Brijuni i obitelji Broz po kojem će s 10 posto prihoda od suvenira koji imaju veze s Josipom Brozom, a kojima se cijena kreće od 20 pa sve do 1500 kuna, raspolagati obitelj Broz. Ti novci će se prvo uplaćivati Domu za nezbrinutu djecu u Nazorovoj u Zagrebu, no već je u najavi osnivanje zaklada "za mlade i nadarene ljude" koju će voditi Mišo Broz. No, obitelj Broz se ne zadovoljava samo neobičnim financijskim rješenjima, već je našla za shodno kritizirati i činjenicu da će Antun Vrdoljak snimiti dokumentarni film o Titu. Naime, na apsurdno pitanje novinara hoće li obitelj Broz dati dozvolu Antunu Vrdoljaku za snimanje dokumentarnog filma o Titu, Saša Broz je rekla kako je čudi što je bez natječaja potpisan ugovor o snimanju takvog filma koji je tek nedavno izašao u javnost bez znanja Vijeća HRT-a, a upravo je HRT izdvojio gotovo osam milijuna kuna za snimanje filma o Titu. Valjda obitelji Broz smeta to što bi Vrdoljak mogao snimiti i ozbiljniji dokumentarac u Titu, iz kojeg bi se vidjelo tko je doista bio "brijunski brand". Usput budi rečeno, HRT je jučer demantirao bilo kakvu tajnost ugovora s Vrdoljakom i tvrdnje da ugovor nije prošao propisanu proceduru. (mm)  
Add a comment        
 

 
Roman HerzogPortal  Hrvati AMAC objavio je zanimljivu analizu demokracije koju svojim građanima nudi sustav Europske unije, u zamjenu za parlamentarne izbore koji se u državama članicama održavaju u skladu s nacionalnim propisima. Iz ove analize izdvajamo: "Kad ministar na nacionalnom nivou želi nešto provesti u djelo, potrebna mu je podrška premijera te također i ministra financija. Potrebna je i podrška parlamenta te implicite i biračkog tijela. Prijenosom zakonodavnih ovlasti na supranacionalnu razinu Bruxellesa gdje zakone osmišljava 27 članova Vijeća ministara, već spomenuti ministar postaje članom oligarhije, najmoćnijeg komiteta zakonodavaca u povijesti, koji stvara zakone za pola milijarde stanovnika Europe. I što je najvažnije, tijela koje je kao grupu nemoguće smijeniti bez obzira što i kako radi... Ministri pojedinih država sebe doživljavaju sve više kao sudionike u procesu izgradnje europske države; kao arhitekte super-države u nastajanju. Kao takvi, oni svoju osnovnu dužnost vide u stvaranju ozračja u kojem biračka tijela pojedinih država podržavaju europski projekt integracije.". 
Add a comment        
 

 
KoraciIz priloga Sedam dana Nedjeljnog vjesnika od 19. svibnja prenosimo komentar Silvane Oruč Ivoš "Tko su hrvatski homofobičari?" iz njenog redovitog slijeda komentara "Pod naponom". Autorica komentira navodni napad na aktiviste Centra za prava seksualnih i rodnih manjina Iskorak, lezbijske grupe Kontra i Ženske mreže Hrvatske ispred zagrebačke katedrale i raščlanjuje pitanje netolerantnosti i agresivnosti u hrvatskom društvu. A pod kojim su pritiskom oni koji se uopće usuđuju raspraviti imalo trezveno ovo pitanje svjedoči najbolje činjenica da se autorica gotovo kroz pola svog teksta potrudila objasniti kako su njezina razmišljanja nisu napad na homoseksualnu zajednicu, već samo pokušaj da se pri socijalizaciji homoseksualnih skupina uzme u obzir i mišljenje tihe većine na kojoj počiva bilo kakva biološka budućnost ljudskog društva.
Add a comment        
 

 
generali Markač i ČermakDavor Ivanković potrudio se u Večernjem listu razjasniti s pravnog stanovišta što donosi nova inačica optužnice hrvatskim generalima, koju je jučer objavilo Haaško tužiteljstvo. Ukratko, ništa posebno dobroga. Može se reći kako je nova optužnica tek manevar da se, uz prilagodbe sukladne zahtjevima sudačkog vijeća, sačuva njezin politički sadržaj. Osim Ivankovićevog teksta, prenosimo i kratki komentar na ovu temu koji je napisao Milan Ivkošić, iz kojeg izdvajamo: "Roditelji djeci i djedovi unucima sad će moći pričati kako građani Hrvatske nisu htjeli da se njihova zemlja oslobodi, kako su narod prevarili i na oslobodilačku akciju ga naveli neki mračni tipovi koje taj narod nikad nije izabrao, ali je, na žalost, nasjeo na njihove obmane."
Add a comment        
 

 
Vrhovni sudOsim što se politika izravno upliće u sudske postupke protiv hrvatskih generala, čemu smo danas posvetili dva priloga, nije tajna kako ni "obični" građani nisu pošteđeni mnogih problema kada je hrvatsko pravosuđe u pitanju, bili oni uzrokovani nesposobnošću i nemarom, odnosno bili oni posljedica različitih lobiranja pojedinaca s dobrim "vezama". Ovim želimo naglasiti kako problem hrvatskog pravosuđa nije samo političko pitanje, na koje nisu svi građani jednako osjetljivi, već se odista tiče gotovo svih slojeva društva. Zbog toga nam se čini da o pravosuđu osim u političkom kontekstu vrijedi govoriti i općenitije, pa ovdje prenosimo nešto stariju vijest Jutarnjeg lista (10. svibnja) o izvješću udruge Juris Protecta o hrvatskom pravosuđu u zadnje tri godine. A jednom kada bi naše pravosuđe dovelo u red, zasigurno bi i političke manipulacije sa sudskim postupcima bile znatno manje moguće. No, to ujedno otvara pitanje političke volje da se ovakvo što i sprovede.
Add a comment        
 

 
Iza zastoraO naznakama brojnih nepravilnosti i zlouporaba ovlasti u slučaju Glavaš već smo više puta pisali na ovom portalu. Iz prošlog broja Hrvatskog lista donosimo tekst u kojem odvjetnici Dražen Matijević, Željko Olujić i Krešimir Krsnik, od kojih je svaki uključen u neki od slučajeva u kojem su osumnjičeni hrvatski časnici iz Domovinskog rata, iz prve ruke prepričavaju svoja iskustva. Moramo reći kako je dio primjedbi koje ove odvjetnici iznose na rad državnih institucija vrlo ozbiljan, što otvara i pitanje kako to da gotovo svi mediji, kada već odgovarajuće službe šute, ostaju nezainteresirani za ove primjedbe. Odvjetnik generala Zagorca Krešimir Krsnik nalazi stanje toliko teškim da izjavljuje kako se u komunizmu zakonitost, u političkim slučajevima, poštivala bolje nego danas. U svakom slučaj, sva tri odvjetnika suglasni su u tome kako politika u bitnome utječe na tijek zbivanja, što bi naravno trebalo biti neprihvatljivo.
Add a comment        
 

 

Osijek 1991. godineDanas smo već objavili tekst iz Hrvatskog lista u kojem odvjetnici Dražen Matijević, Željko Olujić i Krešimir Krsnik iznose brojne primjedbe zbog pritisaka politike na postupke protiv hrvatskih časnika koje oni brane. Ovdje iz Hrvatskog slova još prenosimo razgovor s Draženom Matijević, odvjetnikom Branimira Glavaša. Na pitanje u kojem se navodi da samo Gordana Getoš-Magdić tereti Glavaša od 147 svjedoka u slučaju "selotejp" Matijević odgovara: "Iskaz o kojem se u postupku govori je čedo nezakonitog postupka policijskih tijela u dogovoru s tadašnjim braniteljem G. G. Magdić. Ona je bila nezakonito zadržana i praktički neprekidno ispitivana u policiji preko 50 sati! S tim činjenicama u svezi moraju se postaviti dva pitanja. Prvo - s obzirom na to da je G.G. Magdić došla u policiju dana 18. 10. 06. u 20,30 sati, zašto je njezino ispitivanje započelo tek dva dana kasnije i što se s njom događalo kroz ta dva dana? Drugo - s obzirom da zapisnik sadrži jedva 8 stranica teksta, zašto je pisanje tog zapisnika trajalo punih 6 sati, kada je za pisanje zapisnika koji se diktira načinom tzv. sukcesivnog diktata, potrebno svega od 1 do 1,5 sat? ...Najbolju ilustraciju vremena i načina pribave iskaza G. G. Magdić dao je sam načelnik PU Osječko-baranjske V. Faber u kaznenoj prijavi podnesenoj dana 20. 10. 2006. protiv Glavaša i ostalih. U toj kaznenoj prijavi najprije se poziva na iskaz G. G. Magdić i navodi da se taj dokaz prilaže prijavi pod brojem priloga 3. Međutim, na kraju prijave stoji dodatak u kojem piše da prilog pod rednim brojem 3 nije priložen prijavi jer je davanje iskaza G. G. Magdić još u tijeku i da će taj iskaz biti priložen prijavi najkasnije do 21. 10. u 1.30. sati! Očigledno podnositelj kaznene prijave unaprijed zna točno što će pisati u zapisniku o preslušanju G. G. Magdić i koje će se činjenice iz prijave dokazivati tim dokazom, iako sam taj dokaz još uopće ne postoji. Sapienti sat.".

Add a comment        
 

 
Peter GalbraithKako piše Hina, bivši američki veleposlanik u Hrvatskoj od lipnja 1993. do siječnja 1998. godine, Peter Galbraith, gostovao je danas u HRT-ovoj emisiji "Nedjeljom u dva". Sudeći po Hininoj vijesti, Galbraith se posvetio prvenstveno suđenju hrvatskim generalima u Haagu. Da ovo suđenje ima potpuno opravdanje Galbraith nije dvojio, iako je vješto izbjegao govoriti o mogućim krivcima za zločine koje spominje optužnica. A zašto arhitekti rata na prostoru bivše Jugoslavije nisu osuđeni, to izgleda nikoga više ne zanima, pa ni urednika emisije "Nedjeljom u dva". Na djelu je, kao što vidimo, medijska ofenziva na Gotovininu obranu, koja je počela napadom Slobodne Dalmacije. Osim Hinine vijesti, prenosimo članak objavljen prije dvije godine na internetskim stranicama Glasa Amerike o Galbraithovom svjedočenju u procesu protiv Miloševića. Iz podužeg teksta izdvajamo u uvodu dio koji se odnosi na plan Z4 koji je Galbraith pokušavao spasiti do zadnjeg trenutka prije Oluje: "Svjedok (Galbraith, op. ur.) je potom naširoko obrazlagao slaganje mirovnog plana znanog kao Z4, opisavši ga kao "velikodušan sporazum" koji je, po ocjeni svjedoka u jednoj nadasve zanimljivoj konstrukciji, "davao krajinskim Srbima skoro potpunu nezavisnost u vladanju njihovim teritorijem na teritoriju Hrvatske gdje je prema popisu iz 1991. bilo većinsko srpsko stanovništvo, tako da je to zaista bio velikodušan prijedlog". Usput budi rečeno, vođu Krajine Babića brinulo je, prema svjedoku, da će Krajina, postane li srpskom autonomnom pokrajinom, morati osiguravati mirovine, te izrazio nadu da će pitanje mirovina rješavati Zagreb. "Ne će biti problem snizimo li stupanj autonomije," odvratio je američki veleposlanik.". Da li nam se Galbraith vratio sprovesti plan Z4?
Add a comment        
Pon, 9-12-2019, 15:16:21

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.