HRTMilan Ivkošić podsjetio je čitatelje Večernjeg lista na prošlogodišnji slučaj kada je Vasilj Radić iz okolice Knina napao dva inkasatora HRT-a, Milivoja Perkova i Denisa Bilića. Iako se dvojka dala u bijeg nakon prijetnji kojima ih je obasuo Vasilj Radić, ovome to nije bilo dosta već je s dva metka iz pištolja u leđa pogodio Denisa Bilića. Što se suda tiče, Radić je oslobođen optužbi za pokušaj ubojstva, te je dobio svega tri godine i deset mjeseci zatvora. No, tu nije kraj nevjerojatnog slijeda događaja koji prati ovaj slučaj. Naime, Milivoj Perkov i Denis Bilić od HRT-a su dobili otkaze: "Znate li što je Šprajcov HRT učinio svojim inkasatorima Perkovu i Biliću, čijeg ubojicu u pokušaju i kaznu koju je dobio nikad nije problematizirao? Nekoliko mjeseci nakon što je na njih pucano, na HRT-u su dobili otkaz! Danas su teška sirotinja i psihijatrijski pacijenti!". Postavlja se pitanje kakva je civilizacijska razina onih koji su dali otkaze ljudima koji su skoro izgubili život skupljajući sredstva za njihovu plaću? Ne bi li oni trebali letjeti s HRT-a naglavačke, a pod hitnim postupkom uz isprike vratiti Milivoja Perkova i Denisa Bilića? Naravno da bi, ali za to bi određenu civilizacijsku razinu trebali imati oni koji o tome odlučuju. (mm)
Add a comment        
 

 
Jadranka KosorPisali smo na Portalu o raznim predizbornim metodama, kojim vladajuća garnitura pokušava pridobiti neophodnu joj biračku podršku. Među inima, spomenuli smo i «ubrzano» dodjeljivanje stanova hrvatskim braniteljima, mnogi od kojih na iste čekaju već više od 15 godina. Izgleda da je pritom najvažnija prisutnost što većeg broja medija pri samoj primopredaji, a manje je važno što i kako se radi. To najbolje pokazuje i posljednji primjer branitelja Zdravka Ivaneka iz Huma Zabočkog o kojem piše Hina: «Taj je gospodin nakon 16 godina čekanja, živeći s obitelji, suprugom i dvoje djece u 18 četvornih metara bez higijenskih uvjeta, u subotu dobio ključeve stana u upravo završenoj zgradi u Klanjcu». Samom događaju nazočila je i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti – Jadranka Kosor. Koliko je površnosti u cijeloj priči govori i podatak kako ministrica nije znala za nezadovoljstvo Ivanekove obitelji zbog, za njih, potpuno neprimjerenog stambenog prostora. Naime, problem nije u kvadraturi od sasvim solidnih 65 metara kvadratnih već u rasporedu koji je takav da se u njemu uz kuhinju i kupaonu nalazi samo jedna jedina soba.(mmb)
Add a comment        
 

 
Goli otokNa pokušaje crkvenih krugova da ukažu na sveprisutno prešućivanje masovnih zločina koje je učinila jugoslavenska partizanska vojska poslije 2. svjetskog rata, kao i zločina koje je počinio komunistički poredak u godinama neposredno poslije rata, između ostalih oglasila se primorsko-goranska podružnica HNS. Tako je predsjednik županijskog HNS-a Boras Mandić izjavio kako je nemoguće ne reagirati "na sve učestalije i intenzivnije izjave Katoličke crkve o antifašizmu, a izjava u kojoj je uzoriti kardinal Josip Bozanić izjednačio antifašizam s nacizmom i fašizmom - strašna i vrlo opasna". Mandić je išao i toliko daleko da je izjavio i sljedeće: "pljuvanje s oltara po antifašizmu i pljuvanje po vrijednostima Domovinskog rata koji je po svom karakteru bio antifašistički rat". Kako se Stjepan Mesić, Vesna Pusić, i Radomir Čačić, kao najistaknutiji kadrovi koje je iznjedrio HNS, odnose prema vrijednostima Domovinskog rata vjerojatno ne treba puno trošiti riječi. No, na to što su točno crkveni velikodostojnici u zadnje vrijeme rekli u svezi antifašizma treba, budući da od hrvatskih medija po tom pitanju nije bilo puno pomoći. Prije obrnuto. Zato, uz razmišljanja HNS-ovaca koje donosi Hina, u nastavku prenosimo i urednički komentar iz Glasa Koncila koji rasvjetljava koje je to odista najvažnije poruke Crkva uputila. Ne treba ni reći kako te poruke odstupaju od prevladavajuće medijske slike koja je o njima stvorena, a da se ne govori u HNS-ovoj interpretaciji. (mm)
Add a comment        
 

 
CenzuraNa portalu Hrvati AMAC objavljen je članak u kojem su dovedena u sumnju objašnjenja za javnost u svezi kašnjenja Večernjeg lista 18. kolovoza na kioske. Naime, tog dana zagrebačko izdanje ovog lista čitatelji su mogli kupiti tek u kasnijim prijepodnevnim satima. Kao razlog ovom kašnjenju navedeni su tehničkih problema u tiskari. Međutim, autor članka na portalu Hrvati AMAC ovo objašnjenje doveo je u pitanje zbog činjenice da se baš u tom broju Večernjeg lista, u podlistu Obzor, izašao intervju Davora Ivankovića s Romanom Binderom. U ovom intervjuu Roman Binder iznio je svoja gledišta vezana uz aktualnu aferu «Mesić-Zagorec-Perković», koja zasigurno nisu razveselila Pantovčak. Imajući na umu sve što se već događalo u slučaju Zagorec, razmišljanja autora članka s portala Hrvati AMAC koja kašnjenje Večernjeg lista 18. kolovoza pripisuju pokušajima cenzure ne zvuče uopće nemogućim.(zdk)
Add a comment        
 

 
CEFTA - crvenoNovinska vijest, možda, je „suhoparno“ izvijestila čitateljstvo o činjenici da je „trgovački“ sporazum između zemalja, udruženih prema formuli „bivša YU – Slovenija+Moldavija+Albanija“, stupio na snagu. Istina, očekuje se još ratifikacija u nekim parlamentima (pr. Srbija), no, „glavno da je mehanizam pokrenut“! Sjedište CEFTE, privremeno je u Bruxellesu, jer su animoziteti prema Beogradu ili, od međunarodne zajednice, favoriziranom Sarajevu, još uvijek prejaki. Službena politika Hrvatske prepuna je hvalospjeva ovoj integraciji, navodeći brojne prednosti hrvatskom gospodarstvu u pristupu na „višemilijunsko“ tržište potencijalnih kupaca. Nema nikakvih upozorenja o možebitnim gospodarskim problemima po Hrvatsku, nastalih stvaranjem ove trgovačke zone, a još manje o eventualnim političkim posljedicama.
Add a comment        
 

 
kardinal BozanićHina piše o prvom nacionalnom hodočašću hrvatskih biskupa i svećenika, održanom jučer u istarskim mjestima Lanišću i Svetvinčentu. «Na blagdan Sv. Bartola 24. kolovoza, Katolička crkva u Istri godinama se prisjećala dana kada je 1947 u Lanišću ubijen 27godišnji svećenik Miroslav Bulešić, no za vrijeme jugokomunističkog režima čija je i on bio žrtva, nije smjela javno obilježavati obljetnicu njegove smrti». Misno je slavlje uz prisustvo tristotinjak biskupa i svećenika te oko 2000 vjernika predvodio kardinal Josip Bozanić koji je pritom podsjetio na činjenicu kako je «minulo 20. stoljeće imalo brojne mučenike, osobito zbog fašizma, nacizma i komunizma», dodavši kako se i danas na razne načine Katoličku crkvu pokušava diskreditirati i ušutkati: «Danas se pred nama kršćanima, barem u ovom dijelu svijeta više ne pojavljuju organizirane skupine žedne krvi. Progonitelji su postali «profinjeni». S Crkvom se želi uspostaviti takozvana politička i građanska korektnost, pa se nastoji da se kršćani ne bi previše mješali u svakidašnji život, da bi bili što tiši i na distanci». Hodočašću je prisustvovao i premijer Ivo Sanader, koji je među ostalim napomenuo kako je prisjećanje na ovakve tragične događaje potrebito – «ne da živimo u prošlosti i da mrzimo, nego da iz nje učimo i da nam bude bolja budućnost, nego što nam je bila prošlost». (mmb)
Add a comment        
 

 
Zmago JelinčičZanimljivo je pročitati razmišljanja slovenskih predsjedničkih kandidata koja donosi Hina o naporima hrvatske i slovenske strane da se dogovore o arbitraži. Tako nezavisni kandidat Alojz Peterle, kojeg podupiru stranke desnog centra vidi određene pomake u dijalogu, te smatra kako je arbitraža sama po sebi neophodna te bi eventualnu presudu svakako trebalo poštivati. Ipak, na pitanje o mogućnosti rješavanja problematike Piranskog zaljeva, Peterle je kazao: «Jasno je da se ne može ići po nešto što je (Slovenija) imala». S druge strane, kandidati ljevice Gaspari i Tuerk smatraju da za arbitražu nisu ispunjeni potrebni preduvjeti. U cijeloj je priči najdalje otišao – a vjerojatno je samo glasno rekao ono što svi kandidati zaista misle – Zmago Jelinčič. On smatra da se ti problemi sigurno neće riješiti idućih pet godina. Pri tome je prešao granicu koju bi Hrvatska smjela tolerirati: «Hrvatska je nasljednica NDH i za vrijeme Jugoslavije se nagrabila mnogo teritorija jer su njeni komunisti bili najutjecajniji».(mmb)
Add a comment        
 

 
Nadogradnja na HvaruDražen Ćurić u Večernjem listu piše o licu i naličju dviju hrvatskih "moralnih vertikala" koje se ovih dana povlače po stranicama tiska: "Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Danijel Ivin vrlo se ozbiljno – sumnjiče ga – bavio financijskim malverzacijama, a ugledni povjesničar književnosti prof. dr. Slobodan Prosperov Novak nadogradio je, čini se, na Hvaru kuću bez ikakvih dozvola". Što se tiče naličja možemo samo kao i Ćurić konstatirati činjenice, dok kada govorimo o licu ne dijelimo baš njegovo mišljenje da su HHO, Ivin i Prosperov-Novak nevladina udruga odnosno intelektualci s integritetom. Zbog toga nam vjerojatno saznanja kako Ivin i Prosperov-Novak privatno izvode radnje koje se ne mogu opravdati ne čine posebno iznenađujućim. Naime, obično su način na koji netko djeluje bitno ne razlikuje između profesionalnog i privatnog života. Razlozi zbog kojih su HHO i njegovi predsjednici, ili primjerice Prosperov-Novak, visoko kotiraju na hrvatskoj javnoj sceni prvenstveno su političke naravi, i posljedica su specifičnih hrvatskih prilika u kojima je jugoslavenska komponenta još uvijek vrlo jaka. Integritet steknut na iskorištavanju ovakvih društvenih prilika stoga nije integritet, već politička podobnost. (mm)
Add a comment        
 

 
general-gotovinaDavor Ivanković u Večernjem listu piše: «Haaško je tužiteljstvo zadnjeg dana prije isteka roka poslalo sudskom vijeću svoj podnesak, u kojem se oštro protivi zahtjevu obrane za puštanjem generala Ante Gotovine na slobodu». Prije više od mjesec dana pisali smo o pripremi takvog zahtjeva od strane generalova braniteljskog tima te o potvrdi premijera Sanadera o tome da će i Vlada dati potrebna jamstva. I tada je bilo jasno da zbog otegotne okolnosti Gotovinina četverogodišnjeg bijega ta jamstva sama po sebi neće biti dovoljna te da su dana više zbog pridobivanja političkih simpatija birača prije skorašnjih izbora. Obrana je tada najavila i nove inovativne metode koje je sada konačno i javno obznanila.(mmb)
Add a comment        
Pon, 27-01-2020, 09:02:36

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.