Zmago JelinčičZanimljivo je pročitati razmišljanja slovenskih predsjedničkih kandidata koja donosi Hina o naporima hrvatske i slovenske strane da se dogovore o arbitraži. Tako nezavisni kandidat Alojz Peterle, kojeg podupiru stranke desnog centra vidi određene pomake u dijalogu, te smatra kako je arbitraža sama po sebi neophodna te bi eventualnu presudu svakako trebalo poštivati. Ipak, na pitanje o mogućnosti rješavanja problematike Piranskog zaljeva, Peterle je kazao: «Jasno je da se ne može ići po nešto što je (Slovenija) imala». S druge strane, kandidati ljevice Gaspari i Tuerk smatraju da za arbitražu nisu ispunjeni potrebni preduvjeti. U cijeloj je priči najdalje otišao – a vjerojatno je samo glasno rekao ono što svi kandidati zaista misle – Zmago Jelinčič. On smatra da se ti problemi sigurno neće riješiti idućih pet godina. Pri tome je prešao granicu koju bi Hrvatska smjela tolerirati: «Hrvatska je nasljednica NDH i za vrijeme Jugoslavije se nagrabila mnogo teritorija jer su njeni komunisti bili najutjecajniji».(mmb)
Add a comment        
 

 
Nadogradnja na HvaruDražen Ćurić u Večernjem listu piše o licu i naličju dviju hrvatskih "moralnih vertikala" koje se ovih dana povlače po stranicama tiska: "Predsjednik Hrvatskoga helsinškog odbora Danijel Ivin vrlo se ozbiljno – sumnjiče ga – bavio financijskim malverzacijama, a ugledni povjesničar književnosti prof. dr. Slobodan Prosperov Novak nadogradio je, čini se, na Hvaru kuću bez ikakvih dozvola". Što se tiče naličja možemo samo kao i Ćurić konstatirati činjenice, dok kada govorimo o licu ne dijelimo baš njegovo mišljenje da su HHO, Ivin i Prosperov-Novak nevladina udruga odnosno intelektualci s integritetom. Zbog toga nam vjerojatno saznanja kako Ivin i Prosperov-Novak privatno izvode radnje koje se ne mogu opravdati ne čine posebno iznenađujućim. Naime, obično su način na koji netko djeluje bitno ne razlikuje između profesionalnog i privatnog života. Razlozi zbog kojih su HHO i njegovi predsjednici, ili primjerice Prosperov-Novak, visoko kotiraju na hrvatskoj javnoj sceni prvenstveno su političke naravi, i posljedica su specifičnih hrvatskih prilika u kojima je jugoslavenska komponenta još uvijek vrlo jaka. Integritet steknut na iskorištavanju ovakvih društvenih prilika stoga nije integritet, već politička podobnost. (mm)
Add a comment        
 

 
general-gotovinaDavor Ivanković u Večernjem listu piše: «Haaško je tužiteljstvo zadnjeg dana prije isteka roka poslalo sudskom vijeću svoj podnesak, u kojem se oštro protivi zahtjevu obrane za puštanjem generala Ante Gotovine na slobodu». Prije više od mjesec dana pisali smo o pripremi takvog zahtjeva od strane generalova braniteljskog tima te o potvrdi premijera Sanadera o tome da će i Vlada dati potrebna jamstva. I tada je bilo jasno da zbog otegotne okolnosti Gotovinina četverogodišnjeg bijega ta jamstva sama po sebi neće biti dovoljna te da su dana više zbog pridobivanja političkih simpatija birača prije skorašnjih izbora. Obrana je tada najavila i nove inovativne metode koje je sada konačno i javno obznanila.(mmb)
Add a comment        
 

 
navijački neredi u BiHJučerašnji prijateljski nogometni okršaj između reprezentacija BiH i Hrvatske u Sarajevu obilježili su na žalost brojni neredi poput kamenovanja autobusa s hrvatskim navijačima te učestali međusobni incidenti tijekom popodneva. Na samom stadionu za vrijeme svih 90 minuta vladala je izrazito napeta, moglo bi se reći neprijateljska atmosfera koja je naposlijetku kulminirala velikom tučnjavom hrvatskih navijača i bosanske policije početkom drugog poluvremena. Ovakav «prijateljski» doček neodoljivo podsjeća na onaj koji je nedavno priređen navijačima Hajduka u Crnoj Gori. Izgleda da se iza umjetne fasade međusobno uređenih susjedskih odnosa ipak krije niz neriješenih pitanja, velika količina nesnošljivosti, netolerancije pa čak i mržnje što i ne čudi s obzirom da je od međusobnih okršaja «druge vrste» proteklo u stvari jako malo vremena.(mmb)
Add a comment        
 

 

Vojno groblje na Mirogoju 1945. Tihomir Dujmović vrlo je rječito neki dan komentirao nevjerojatnu činjenicu da prvo Račanova, pa sada i Sanaderova Vlada, odbija u Hrvatsku prenijeti posmrtne ostatke hrvatskih vojnika i civila ubijenih u Sloveniji nakon kraja 2. svjetskog rata.  Dujmović istovremeno dobro primjećuje kako se zakon šutnje o masovnim zločinima nakon 2. svjetskog rata još uvijek provodi na svim razinama društva, i to više od 62 godine nakon što su ti zločini počinjeni: "Sjećam se TV snimke kako Manolić trči na sud dati iskaz u vezi sa spoznajama o zločinima u Gospiću ovog rata, ali nema tog trka niti kakvog iskaza, ni njega ni nekog drugog partizana, o mariborskom pokolju. Samo omerta! Makar nigdje na kugli zemaljskoj na jednome mjestu ne leži toliko smaknutih Hrvata kao u Sloveniji. I za to grobište i za tu tajnu ne pokazuje interes ni hrvatska država, ni famozno istraživačko novinarstvo, ni udruge za zaštitu ne znam kakvih prava." Čini se da prešućivanje i skrivanje hrvatskih žrtava u Sloveniji i Hrvatskoj koje su zakopane u brojnim masovnim grobnicama najbolje oslikava svu lažnost i trulost vrha društvene piramide u Hrvatskoj. Taj vrh ne čine predstavnici nekakve građanske ili napredne opcije koja teži europskim standardima, i sl., kako si često vole tepati. To su ljudi koji su u mnogim slučajevima dovedeni na vlast, odnosno odgojeni od strane jugoslavenskog-komunističkog sustava, te danas kao i prije ne zaziru od činjenja stvari koje nisu ništa drugo nego civilizacijska sramota. (mm)

Add a comment        
 

 
Otisci prstijuČlanak koji prenosimo iz Večernjeg lista bavi se s činjenicom koja će zasigurno iznenaditi i one koji su posebno pesimistični po prirodi. Dakle, za identifikaciju otisaka prstiju policiji u Hrvatskoj treba i mjesec dana: "Za otkrivanje otisaka prstiju osoba za koje se sumnja da su počinile provalu ili neko drugo kazneno djelo u Hrvatskoj treba čekati mjesec dana! Ponekad i više jer je centar za otkrivanje otisaka smješten u Zagrebu pa treba biti strpljiv dok na red ne dođu Zadar, Split i drugi gradovi. Tako kažu u policiji! U zemlji koja se može posramiti zbog broja kaznenih djela, provala i otuđivanja imovine, na što posljednjih dana upozorava i Crkva, policijska su pomagala očito i dalje luksuz." Reklo bi se kako ispada da uz ovakvu efikasnost policije, i uz poznato stanje u pravosuđu, još možemo zapravo biti sretni s razinom kriminala u Hrvatskoj.
Add a comment        
 

 
srpski grafiti u Vukovaru  Pisali smo na Portalu o tome kako susjedi Srbi u svom parlamentu naveliko raspravljaju o pitanjima od «ključne» nacionalne važnosti. Spominjala se tu potreba pružanja zaštite svim «ugroženim» Srbima preko Drine, te traženje zabrane primanja Hrvatske u EU dok ne omogući povratak svih Srba njihovim kućama. Za vrijema proslave dvanaeste godišnjice Oluje bili smo prisiljeni slušati prvenstveno iritantne, ali i nadasve zabrinjavajuće poruke o tome kako je Oluja najveći genocid počinjen nakon drugog svjetskog rata. Pritom se nisu oglasili samo susjedi preko granice, već i glavni predstavnik srpske manjine u RH – Milorad Pupovac. On je postavio pitanje koje se vrlo lako može okarakterizirati kao umotana provokacija – «Slavi li se u Hrvatskoj egzodus Srba?». Ne treba ni spominjati da hrvatsko političko vodstvo na takve zlobne insinuacije nije ozbiljnije reagiralo, već su se i predsjednik i premijer nabacili sa nekoliko paušalnih i poluironičnih izjava za medije i time je to pitanje zatvoreno. No izgleda da cijela priča dobiva svoj epilog u najnovijim ekscesima na samom istoku države, točnije u Vukovaru. (mmb)
Add a comment        
 

 
Kune u tiskuO cijeni "besplatnosti" udžbenika za osnovnu školu i prvi razred srednje škole već smo više puta pisali na portalu Hrvatskog kulturnog vijeća, zadnji puta početkom kolovoza. Ovaj puta prenosimo reakciju jednog od čitatelja portala Jutarnjeg lista na vijest o početku distribucije udžbenika po školama, koja pokazuje kako nismo jedini koji znamo računati. Tekst se može pročitati u nastavku, pri čemu treba imati na umu da se radi o komentaru za jedan portal koji se obično pišu na nešto slobodniji način.
Add a comment        
 

 
esuliJutarnji list piše: «Na subotnjem obilježavanju velike tragedije iz 1946. godine kad je na gradskom kupalištu Vargarola od eksplozije izvađenih podmorskih mina poginulo prema nekim verzijama 62, a prema drugim 116 Puljana, uglavnom Talijana, došlo je do incidenta i provokacije». Naime, tom je prigodom koja je po svojoj naravi prije svega trebala biti dostojanstvena, nekoliko mlađih Talijana – potomaka istarskih esula, razvilo talijanske zastave na kojima je crnim slovima napisano Istria i Pola. Takvim su ponašanjem svi prisutni, uključujući navodno i glavnog predstavnika talijanske manjine u Hrvatskoj – dr.Furia Radina ostali konsternirani. Naravno da su takvi incidentni postupci, namjenjeni jeftinom provociranju nepotrebni i neprimjereni te zaslužuju svaku osudu. No, nameće se pitanje zašto je ona i ovaj put izostala, te je i ova provokacija – osim nekoliko redaka u novinama ostala gotovo potpuno nezamijećena i široj javnosti nepoznata. Ne zaslužuje li takav bezobrazluk barem ispriku onih koji su sam događaj i organizirali te u tom slučju i odgovorni za takve ekscese?(mmb)
Add a comment        
Ned, 19-01-2020, 18:42:26

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)1/481-0047

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.