kartaS portala Hrvati AMAC prenosimo  dio komentara na zadnju emisiju Latinica u kojoj je ponovno iznesena nebulozna ideja urednika Denisa Latina o "Dogovorenom ratu" između Tuđmana i Miloševića i podjeli Bosne. Autor pod pseudonimom «Kamićak» vraća nas tako petnaestak godina unazad i podsjeća  na dio toga što su sve hrvatski građani morali podnijeti da bi se izborila neovisnost. Mi možemo samo konstatirati da su zbog uporne propagande koju HRT na račun pretplatnika već godinama plasira u hrvatsku javnost odista došla vremena kada treba reagirati na nebuloze koje pod plaštom novinarstva širi Denis Latin. Izdvajamo: «Kad je Denis Latin u pitanju, i njegov dobro plaćeni 'Projekt Latinica', čovjek svašta može očekivati od tog individuuma opterećenog ratom 'dogovorenim' između Tuđmana i Miloševića. Čudi međutim, da mu Sutlićeva dalekovidnica, masno plaćena iz našeg džepa - a pod ingerencijom hrvatskog Sabora - pruža toliki promidžbeni prostor - i mogućnost -ničim utemeljenog blaćenja Domovinskog rata i pokojnog predsjednika Tuđmana. o, možda i Latin i HTV pušu u isti rog? Naime, samo psihički poremećen ili u duši zao čovjek može gledateljstvu nametati suludu teoriju o 'dogovorenom ratovanju' kad činjenice govore o nečem sasvim drugome, o eklatantnom planu zločinačkog pokušaja stvaranja Velike Srbije koji je instaliran daleko prije bilo kakvog 'dogovora' u Karađorđevu!»
Add a comment        
 

 
Sanader i MesićJutarnji list piše kako je Slovenija izazvala frustriranost ostalih članica EU jer je predsjedavanje Unijom iskoristila da na dnevni red ovotjednog Vijeća EU progura spor s Hrvatskom oko ZERP-a. Objavio je to u srijedu britanski Financial Times u kojem stoji da je Slovenija zbog načela solidarnosti među članicama EU dobila potporu na posljednjem sastanku Vijeća EU. Ministri su, piše FT, držeći se tog načela solidarnosti, dali potporu Sloveniji, a ne Hrvatskoj koja tek treba postati članica. Pozivajući se na neimenovanoga europskog diplomata, FT piše kako se s “negodovanjem gleda na to da se članstvo u EU koristi za postizanje vlastitih nacionalnih interesa, a još više negodovanja izaziva korištenje predsjedništva za postizanje svojih interesa”. FT je objavio i kako su zaključci Vijeća EU nešto blaži od onih koje je predlagala Slovenija. Bez obzira na to svima poznato stanje koje je već nekoliko puta i potvrđeno od eminentnih svjetskih medijskih agencija, dio hrvatskih političara kao da čitavu problematiku gleda iz neke druge perspektive i kroz drugačije naočale i potencira ta europska «upozorenja» kao nešto vrlo ozbiljno, dok im je glavna namjera zapravo iskoristiti bilo što što im dođe pod ruku, pa tako i problematiku ZERP-a za vlastite unutarpolitičke obračune. U takvim okolnostima izgleda da je trenutno smjer kojim hrvatski brod plovi više određen voljom vjetra i morskih struja, nego čvrstim kormilom u sigurnim rukama kapetana plovidbe.(mmb)
Add a comment        
 

 
ŠeksNakon što smo se prošloga tjedna u komentaru (Da ne bi bilo zabune!) osvrnuli na najave Vladimira Šeksa o predstojećim izmjenama Ustava, i to prvenstveno u smislu izmjena odredbi o propisanom broju glasova za referendum glede pridruživanja RH međunarodnim organizacijama, ovoga tjedna donosimo i drugi komentar na ovu temu. Naime, čini se da taština, nakon parlamentarnih izbora degradiranoga Šeksa ne dopušta da se za njega svjetla političke pozornice još ugase, pa je iz svoje nove funkcije šefa Odbora za izmjene Ustava odlučio za sebe izvući maksimum, ne mareći pritom kakve bi reperkusije za Hrvatsku njegova djelovanja mogla imati u bliskoj ili daljoj budućnosti.(mmb)
Add a comment        
 

 
TadićSrbijanski predsjednik Boris Tadić svojim je govorom koji je u ponedjeljak održao na sjednici Vijeća sigurnosti UN-a, a u kojem je apeliravši na ostale države regije da ne priznaju Kosovo, nastavio Miloševićevu velikosrpsku retoriku (u rukavicama) iskoristivši trenutak da napadne izravno i grubo Hrvatsku. Iako do grla u vlastitim problemima, Hrvatska je predsjedniku Srbije očito vječno aktualan i neugodan trn u oku - ma koliko ga hrvatski političari prikazivali kao velikoga partnera i demokratu. Zdravko Tomac je u utorak vezano uz Tadićeve izjave dobro primijetio: «Stavovi Tadića dobro su nam poznati otprije - znamo da je za njega, što je i izjavio, Oluja najveći zločinački pothvat, zaboravlja na Vukovar i Srebrenicu tako da njegovi stavovi ne iznenađuju».(mmb)
Add a comment        
 

 
luda kućaKako piše Večernji list, saborski je Odbor za izbor i imenovanja u utorak poslijepodne bez rasprave i jednoglasno podržao kandidaturu Branimira Glavaša za člana Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Nakon što je ovaj prijedlog podigao veliku prašinu, uslijedila su objašnjenja premijera Sanadera kako niti jedan zastupnik HDZ-a zasigurno nije glasovao za Glavaša. Sličnu je izjavu dao i zastupnik srpske manjine Ratko Gajica, navodeći kako je tijekom glasovanja bio suzdržan. Bez obzira na ove (i druge) izjave, podatci i činjenice govore drugačije - sve kandidature za popunu brojnih radnih tijela Sabora dobile su jednoglasnu potporu svih nazočnih članova Odbora, a bilo ih je pet iz HDZ-a, dva iz SDP-a, po jedan iz SDSS-a, HNS-a i IDS-a te manjinski zastupnik Nazif Memedi.(mmb)
Add a comment        
 

 
TuđmanIz Hrvatskog slova donosimo komentar Mladena Pavkovića koji se pozabavio rezultatima anketa s postavljenim pitanjem – Tko je najznačajniji Hrvat? Zanimljivo je pročitati njegova razmišljanja o tome što bi bilo logično da danas Hrvati odgovaraju na to i slična pitanja, odnosno koji je po njemu redosljed prve trojice najznačajnijih. Izdvajamo: "U svim zemljama svijeta, samo ne u Hrvatskoj, najviše se poštuje ljude poput dr. Franje Tuđmana. On je zajedno s oko petsto tisuća branitelja, živih i poginulih, koliko ih danas trenutačno ima u tzv. Registru, uspio ono što je bio san većine Hrvata – stvoriti samostalnu, demokratsku i neovisnu hrvatsku državu, koja je priznata i cijenjena u svijetu. Ima li veće i značajnije stvari od toga? Ako nema, a nema, onda nema ni dvojbe - dr. Tuđman je najznačajnija osoba u povijesti Hrvatske, bez obzira na mane i propuste, jer oni koji su u anketama isticali Broza umjesto Tuđmana morali bi znati da je bivši komunistički i boljševički vođa nakon pobjede u II. svjetskom ratu ostavio iza sebe na stotine tisuća pobijenih Hrvata. Za Tuđmana se kao za Broza ne može reći da je ubijao svoje protivnike, niti da se osvećivao svojim neprijateljima. Na drugom mjestu ove ankete, posve sigurno treba uvrstiti nadbiskupa, zagrebačkog kardinala Franju Kuharića, koji je zaređen u teška vremena 1945., od blaženog kardinala Stepinca riječima: "Šaljem vas u krvavu kupelj"".
Add a comment        
 

 
DaytonDa će situacija nastala proglašenjem nezavisnosti Kosova imati velike reperkusije na razvoj zbivanja u BiH iz dana u dan postaje sve jasnije i očitije. Pisali smo na portalu o nemaloj mogućnosti srpskih nastojanja da u razmjenu za, sad već svoju bivšu pokrajinu za sebe ušićare neku pogodnost na drugome području, a svi znaju da najveće pretenzije Beograd trenutno ima prema Republici Srpskoj. A najnovija zbivanja u BiH upravo potvrđuju teoriju o tome da je proglašenje nezavisnosti Kosova tek početak prvoga poluvremena utakmice. Naime, prije par dana iz Sarajeva su počele pristizati vijesti o navodnom nestanku originala Daytonskog sporazuma. Kako je prenijela Hina, član predsjedništva BiH Nebojša Radmanović tvrdi da u originalnom tekstu navodno stoji kako članovi Predsjedništva BiH mogu tražiti zaštitu vitalnog nacionalnog interesa kad se donose odluke u vezi s financijskim ustanovama i međunarodnim obvezama BiH. Bildtovim izmjenama to im je pravo navodno osporeno. Glasnogovornik OHR-a Oleg Milišić potvrdio je kako je Carl Bildt doista tehnički intervenirao 1996. godine u svezi s odredbama daytonskog sporazuma koje se odnose na Ustav BiH, no pri tom je istaknuo kako je to odavno poznata činjenica. Kazao je i to kako OHR prikuplja potrebne informacije da bi Radmanoviću odgovorio na adekvatan način. A ako je sporna činjenica zaista poznata već duže vrijeme, onda je zasigurno signifikantno da se ona od strane srpskih predstavnika na svijetlo dana izvlači baš sada.(mmb)
Add a comment        
 

 
GlavašNakon što je konstituiranjem novoga saziva Sabora, a nakon dugotrajnoga štrajka glađu, popraćenog angažmanom dijela hrvatske intelektualne elite i Katoličke crkve (vidi primjerice: Apel Ustavnom i Vrhovnom sudu RH u vezi s Branimirom Glavašem), Branimir Glavaš je ipak pušten iz pritvora da se brani sa slobode. Međutim, afere vezane uz njegovo suđenje nikako ne prestaju, dapače, čini se da nikada nisu bile jačeg intenziteta. Tako je, paralelno s njegovim izlaskom na slobodu buknula afera s rušenjem kuće u Dubrovačkoj ulici 30 u Osijeku u kojoj su, po optužnici u tzv. slučaju selotejp, pripadnici Samostalne uskočke satnije 1991. zatvarali i zlostavljali srpske civile, a zatim ih odvodili i likvidirali na obali Drave. Rušenje se dogodilo prije zakašnjelog dolaska policije sa sudskim nalogom o zabrani daljnjeg rušenja. Mjesec dana kasnije redakcija splitskog tjednika Feral Tribune najavila je (u ponedjeljak) da će se obratiti Europskoj komisiji i svim međunarodnim tijelima zaduženim za pregovore s Hrvatskom i upozoriti ih na, kako kažu, skandalozni tijek suđenja Branimiru Glavašu i sramotne događaje koji ga prate, za što odgovornim smatraju službenu hrvatsku politiku. Suzdržavajući se na ovome mjestu od nekih dubljih analiza i komentara, postavit ćemo samo nekoliko pitanja, koja svakako potiču na razmišljanje.(mmb)
Add a comment        
 

 
HNKIz Hrvatskog slova donosimo urednički komentar Nenada Piskača koji se osvrnuo na reakcije dijela hrvatske političke elite na javno okupljanje za promjenu imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova koji još uvijek nosi ime komunističkoga totalitarista Tita. Kvalifikacije nekih političara, prvenstveno predsjednika Mesića koji je spomenuti skup okarakterizirao  izrazom nostalgije prema NDH, smatra očitim dokazom pomanjkanja i nepotpunosti istinske demokratizacije hrvatskoga društva. "Reagirajući na građansku inicijativu o vraćanju imena Kazališnog trga koje sada krasi ime maršala totalitarne komunističke agresorske JNA – Tita, majstora polit-jugo-frazeologije, zagrebački gradonačelnik Milan Bandić rekao je da za tu promjenu „ni sada nema povijesnih razloga“, „prosvjedi su sastavni dio demokratskog okružja i folklora“ i „moramo se kloniti prošlosti i okrenuti budućnosti“. Kako inicijativa ima svoje uporište u europskoj Rezoluciji 1481, Bandić je promašio adresu. Svoje poruke trebao je uputiti Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe, koja je ocijenila da glede totalitarnih komunističkih režima ima „povijesnih razloga“ za njihovu osudu, zatim kako tu nije riječ o „demokratskom folkloru“ nego o milijunskim žrtvama, te shvatila kako se bez čišćenja povijesnog pamćenja Europa ne može „okrenuti budućnosti“. Zagreb je europski grad, a ne oaza komunističkog totalitarizma".
Add a comment        
Čet, 1-10-2020, 16:00:14

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

1 klik na Facebooku za hkv.hr

Pretraži hkv.hr

Kontakti

KONTAKTI

Telefon

Telefon Tajništva
+385 (0)91/728-7044

Elektronička pošta Tajništva
Elektronička pošta Tajništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

 

Elektronička pošta UredništvaElektronička pošta Uredništva
Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.