Po šumama i gorama
 
 
U organizaciji Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava Čakovec i Varaždin u Štrigovi se u nedjelju 25. ožujka 2007. održala komemoracija u prigodi 60. obljetnice poratnog stradanja civila, koji su mučeni, ubijeni i pokopani u Repovoj šumi kod štrigovskog groblja potkraj ožujka 1947. godine. Ta je godina bila posebno tragična: tijekom siječnja, veljače i ožujka sustavno su nestajali ljudi iz skoro svih mjesta Međimurja.
 
Komemoracija je započela misom zadušnicom koju je u župnoj crkvi Sv. Marije Magdalene u Štrigovi predvodio vojni biskup Juraj Jezerinac zajedno s izaslanikom Varaždinske biskupije kancelarom mons. Antunom Perčićem i domaćim župnikom i gornjomeđimurskim dekanom mons. Leonardom Logožarom. Prisutni su bili rodbina ubijenih i hodočasnici koji su došli iz susjednih mjesta gornjeg Međimurja i Prekmurja iz Slovenije, te brojne udruge - Hrvatski domobran, Društvo političkih zatvorenika iz Čakovca, Varaždina, Varaždinskih Toplica, Bjelovara, Svetog Ivana Zeline, Novog Marofa i Križevaca, ogranka Matice hrvatske i Družbe "Braća hrvatskoga zmaja" iz Čakovca, kao i predstavnik hrvatske Vlade i Općine Štrigova.
 
1_strigova_misa_jezerinac
"Obilježavajući 60. obljetnicu pogibije civila iz Štrigove i okolice, u ovoj sv. Misi molimo za njih, i za sve druge, koje je komunistička vlast potkraj 1947., dakle nakon rata, dala poubijati. Hvalevrijedno je, dapače bilo bi do kraja nezahvalno kad to ne bismo učinili, spominjati se svih tih hrvatskih žrtava. Svi su oni nosili u svom srcu Hrvatsku, za nju živjeli i za svoj narod. Na njih se može primijeniti ona Isusova: "Veće ljubavi nitko nema od ove: da tko život svoj položi za svoje prijatelje" (Iv 15,13)".
 
Zatim je u propovijedi biskup Jezerinac istaknuo kako mnoštvo jama diljem Hrvatske i Slovenije svjedoči o brojnosti nasilno ubijenih ljudi samo zato jer su bili katolici i Hrvati.

"Tisuće nevinih života hrvatskog i katoličkog puka, bez ikakve osude, našlo je svoje grobove "po šumama i gorama". Samo u Hrvatskoj ima više od 600 masovnih grobišta i stratišta. Ni vaša Štrigova nije ostala pošteđena. Samo u jami Repove šume ima više od 20 civila. Mnogi od njih stradali su zbog raznih lažnih optužbi i prokazivanja", kazao je biskup.

"Poznavajući komunistički bezbožni sistem, ne čudimo se onda njegovom provođenju na terenu, koji se nije ustručavao činiti zločine kako bi ostvario svoj cilj. Zato danas imamo mnoštvo jama širom Hrvatske i Slovenije, velik broj nasilno ubijenih ljudi samo zato jer su bili Hrvati i katolici. Nakon II. svjetskog rata jedini oslonac narodu bila je Crkva, predvođena hrabrim zagrebačkim nadbiskupom, a sada blaženim kardinalom Alojzijem Stepincem koji se suprotstavljao nasiljima bezbožničkog sistema".

Biskup je upozorio kako je komunistički režim ostavio dubok trag u društvu i narodu, što se vidi po medijskim ispadima koji se okomljuju na duhovne i moralne vrijednosti koje su odgajale i sačuvale hrvatskog čovjeka kroz stoljeća.

 "Dovoljno je spomenuti medije koji se svakodnevno okomljuju na duhovne i moralne vrijednosti koje su nas odgajale i sačuvale".

Osvrnuvši se na nedavnu hrvatsku prošlost, biskup Jezerinac je kazao kako se i danas želi izjednačiti namjerno smišljen i počinjen zločin s onime što je počinjeno u obrani.

"Zar i mi nismo doživjeli strahote rata? Nažalost, još nitko nije odgovarao za te zločine, a osuđuje se one koji su branili Hrvatsku u Domovinskom ratu. Ovim ne opravdavamo zločin, bez obzira tko ga je počinio. Ali je bitna razlika između unaprijed smišljenog i namjerno izvršenog čina od onoga koji je počinjen u obrani. Ako se namjerno čini zlo, onda je svaki zločin uistinu zločin. No kad je riječ o obrani, namjeri obraniti se od napadača, onda to nije zločin nego čin ljubavi.

Nažalost, svjedoci smo danas i lažnih presuda, kojima se, unatoč jasnim činjenicama i počinjenim nedjelima, drugačije presuđuje slabijima, a drugačije moćnicima. Čovjek bi očekivao da čovječanstvo sve više napreduje u pravdi i istini. No, nažalost, još uvijek je suvremena ona Pilatova, koju je uputio Isusu: "A što je istina?" (Iv 18,38).

U ovom trenutku našem su narodu i Europi potrebni novi ljudi, Božji ljudi. Samo se novim životom može oduprijeti starom životu, životu smrti i grijeha. Želim vam svima da u tome uspijete. XXX A svim pokojnima, poglavito stradalnicima II. svjetskog rata i nakon rata, koji su bili žrtve mržnje na sve što je hrvatsko i katoličko, želimo sretnu i blaženu vječnost".

2_strigova_procesijax

Nakon mise zadušnice krenula je procesija do grobišta u Repovoj šumi kod štrigovskog groblja.

3_strigova_repova_sumax

Komemoraciju je kod Spomen križa u ime organizatora vodio Franjo Talan, predsjednik Društva za obilježavanje grobišta ratnih i poratnih žrtava. Istaknuo je kako su potkraj ožujka 1947. mnogim župljanima nakon zvjerskog mučenja ubijeni njihovi najbliži, te su pokopani u Repovoj šumi, čiji je vlasnik prijavio stratište nakon čega je i sam ubijen. 

4_strigova

Podsjetio je da se Društvo bavi, u suradnji s udrugom Hrvatski domobran, istraživanjem stradanja poratnih žrtava iz razdoblja Drugoga svjetskog rata i obilježavanjem grobišta na području Varaždinske i Međimurske regije, naglasivši kako je u Hrvatskoj evidentirano više od 600 grobišta i stratišta, a popisano je 260.000 ubijenih.

Na području Međimurske županije popisano je preko 700 žrtava iz tog razdoblja, a pronađena su i obilježena tri masovna stratišta: - grobište „Sep“ kod Gornjeg Hrašćana na kojem su potkraj lipnja mjeseca 1945. godine iz Varaždina dovoženi pripadnci križnog puta i noću tu likvidirani; - stratište „Ksajpa“ kod Šenkovca na koje su tijekom 1945., 1946. i 1947. godine dovožene žrtve iz zatvora „stari grad“ u Čakovcu; - treća masovna grobnica je iz 1947., u Repovoj šumi, a u njoj su kosti nesretnika iz štrigovskog kraja.

Spomen križem obilježena su grobišta u Štrigovi, Gornjem Hrašćanu kraj Čakovca, „Dravska šuma" kraj Varaždina, Kućanu Ludbreškome, Leskovcu, Čukovcu i na grobištu Gaj u Strmcu Podravskome.

Franc Perme, predsjednik Društva za obilježavanje prešućenih grobišta (Društvo za ureditev zamolčanih grobov) iz Ljubljane, kazao je kako se ovim komemoracijama žrtvama žele dati prava na grob i sjećanje. Istaknuo je kako je u Sloveniji otkriveno više od 500 grobišta, na kojima je pokopano i do 180.000 Hrvata, koji su pobijeni na križnim putovima kroz Sloveniju. Kazao je kako je unatrag dvije godine slovenska država preuzela od društva obilježavanje grobišta, ali se od tada više ništa nije učinilo na obilježavanju grobišta.

Pukovnik Ivan Gruić, predstavnik Vlade, obiteljima mučenika izrazio je sućut, zahvalnost i poštovanje na podnesenoj žrtvi, kazavši kako svako napaćeno mjesto u Hrvatskoj šalje neku poruku. "Štrigova svjedoči da je dvije godine po završetku II. svjetskog rata bez suđenja ubijeno više desetaka nevinih žrtava i nositelja hrvatske nacionalne svijesti. Štrigova upozorava da su žrtve stradale samo zbog svog podrijetla, vjeroispovijesti i pripadnosti hrvatskom narodu. Štrigova nas obvezuje promicati istinu o teškoj i velikoj povijesti hrvatskog naroda.

6_strigova
To nas obvezuju ovi mučenici, hrvatski velikani i domovinske žrtve", istaknuo je Gruić i potom položio vijenac Vlade Republike Hrvatske.
5_strigova
 
U ime obitelji stradalih vijenac je položila supruga i djeca Stjepana Dujha, jednog od ubijenih. Vijence su položila i izaslanstva udruga, a kod spomen križa zapaljene su i svijeće.

Prigodom blagoslova križa u Repovoj šumi biskup Jezerinac kazao je kako u njoj počivaju mučenici koji su život položili iz ljubavi prema Bogu, Crkvi i hrvatskom narodu. "Oni su svojom žrtvom postali sjeme kršćanstva i naše domovine te pridonijeli stvaranju slobodne i neovisne države Hrvatske svjesni da se bez osobne žrtve ne može ništa veliko izgraditi. Oni su nam stoga uzor te zaslužuju svako poštovanje i zahvalnost", poručio je biskup. Zahvalio je organizatorima i svima onima koji se odazivaju prisjećanju na pokojne, a osobito na one koji su položili svoje živote iz ljubavi i vjere.

7_strigova

Na kraju komemoracije Franjo Talan pročitao je pisma kanonika mons. Lovre Cindorija iz Zagreba i predsjednika Hrvatskog žrtvoslovnog kongresa prof.dr. Zvonimira Šeparovića, koji je istaknuo kako je potrebno držati se načela istraživanja i iznošenja istine te težiti pravednosti i obeštećenju žrtava.

Franjo Talan
slike Dragutin Šafarić 

{mxc}

 
Uto, 10-12-2019, 18:19:34

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.