Znanstveni skup „Životni put fra Bernardina Sokola“

Pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović, u subotu 19. svibnja, u Nadbiskupskoj palači, Podvorje u Kaštel Sućurcu, održan je znanstveni skup u sklopu smotre „Dani fra Bernardina Sokol“ priređene, od 18. do 20. svibnja, u povodu 130. obljetnice rođenja fra Bernardina Sokola, hrvatskog svećenika, mučenika i glazbenika, u organizaciji Franjevačke provincije sv. Jeronima iz Zadra, Društva za očuvanje kulturne baštine Kaštela „Bijaći“, Splitsko-dalmatinske županije, Katoličkog bogoslovnog fakulteta, Instituta za crkvenu glazbu Zagreb, Sveučilišta u Splitu, Grada Kaštela i Hrvatske ratne mornarice, Zapovjedništva Split.

Nakon hrvatske himne, uvodnu riječ imala je voditeljica programa Lejdi Oreb, koja je kazala „Istinu nitko ne može zatrti!“ Potom je sve nazočne pozdravio gradonačelnik grada Kaštela Denis Ivanović koji je posebno uputio riječ zahvale župniku don Ivanu Deliću i svim organizatorima te je istaknuo da su upravo dobili odobrenje da se zemni ostaci mučenika i glazbenika fra Bernardina Sokola mogu iskopati i prenijeti u njegovo rodno mjesto Kaštel Sućurac. Potom je dožupan Luka Bačić, u ime Županije splitsko-dalmatinske i župana Blaženka Bobana poželio svima dobrodošlicu, posebno naglasivši, kako će ovaj krasni skup rasvijetliti lik fra Bernardina Sokola i dati odgovor „zašto opravdanost za ovakve skupove i sjećanja“ sa željom da fra Bernardinovo djelo svima bude nadahnuće u svakodnevnom životu i djelovanju da svaki dan svi zajedno budemo bolji i veći.“

Bernardin Sokol

Potom je kao uvodnu pjesmu otpjevao „Glasna, jasna“ Nedjeljko Nedo Kovačev. Zatim je fra Stipe Nosić iz Samostana male braće u Dubrovnika pročitao pismo provincijala fra Andrije Bilokapića, u kojemu se Provincijal najprije ispričao što tjelesno ne može biti dionikom „Dana fra Bernardina Sokola, potom je naglasio: „Ali sam s vama onim najboljim dijelom svoga bića. Spomen je jedna od osnovnih označnica kršćaninova postojanja, mi sada postojimo iz onodobnog i smjeramo prema svedobnom. Izrastamo iz onoga što se zbilo i pružamo ruke prema neprolaznom: Vječnom... Spomen na Raspetoga i Uskrslog postao je spomen-čin koji je odredio životni put fra Bernardina Sokola. Odlučio ga je slijediti redovničkim i svećeničkim načinom postojanja, svoju bogatu nadarenost stavio je u službu Evanđelja. Opijevao je otajstvo Boga i čovjeka; Otkupitelja i čovjeka otkupljena. Bogom dotaknut, doticao je zbiljnost postojanja koja je onostrana onomu što se može vagati, zbrajati i mjeriti; ispitivati u laboratorijima ovoga svijeta.

Pjesnici, Kristovi vjernici, svjedoci neprolaznih vrednota, postoje iz onoga najzbiljskijega koje omogućuje postojanje. Oni su redovito ukor ljudskoj gluposti... Zahvaćen vihorom zla komunista čije su žrtve postali mnoštvo nebrojivo, fra Bernardin je prvomučeni redovnik, svećenik, Crkve u Hrvata. Jedan od mučenika u nizu onih od Kalvarije do dana današnjega. Pridružen je mnoštvu svjedoka Evanđelja u zemlji Hrvata... Svima želim da nam fra Bernardin Sokol bude pitanje i odgovor u našem ljudskom traženju i kršćanskom hodu...“

„Životni put fra Bernardina Sokola“

Zatim je prvi dio znanstvenog skupa pod nazivom „Životni put fra Bernardina Sokola“ kojim je presjedao dr. sc. Vladan Vuletin, započeo izlaganjem dr. sc. fra Stipe Nosić iz Samostana male Braće u Dubrovniku naslovljeno „ Iz životopisa fra B. Sokola, novije spoznaje“. Izlagač je predstavio fra Bernardina kazavši : „Krsno ime fra Bernardina Sokola bilo je Luka. Nakon što je 1905. stupio u franjevački red počeo se baviti glazbom. Kao svećenik odlazi na studij glazbe i teologije u Klosterneuburg kraj Beča, gdje je boravio od 1915. do 1917. Nakon toga, do 1924. na Franjevačkom učilištu u Dubrovniku predavao moralku, crkveno pravo i glazbu. 1925. doktorirao teologiju, a na Papinskoj višoj glazbi školi 1926. i završio je muzikologiju. Od 1927.- do 1929 na Teološkom fakultetu u Zagrebu predavao je u koralno pjevanje i crkvenu muzikologiju. Poslije je živio na otoku Badija kraj Korčule, gdje je bio profesor glazbe na Franjevačkoj klasičnoj gimnaziji. Uz uspješan pedagoški rad i komponiranje iskazao se i kao nakladnik. Tu se posebno ističe njegov veliki glazbeni projekt Pjevajte Gospodinu pjesmu novu Zbirku za crkvenu i svjetovnu glazbu, kojeg je započeo 1929. i u kojem je do 1941. izdao 80 zbirki. Surađivao je s više glazbenika u domovini i inozemstvu, a još za života ime mu je uvršteno u neke strane glazbene leksikone. U Zagreb je ponovno došao 1941., kako bi nastavio svoje izdavačko djelovanje. U tome ga je spriječila bolest, ali i ratne neprilike, pa se na badnju vratio u veljači 1944. Tu su ga lažno optužili da je odao partizane, pa ga je nekoliko njih u noći 28. rujna 1944. uhitilo i odvelo iz samostana. Nekoliko dana nakon toga, more mu je izbacilo tijelo na obalu Orebića, gdje je od skupine mještana u tajnosti pokopan. Poslije toga i njegova djela zahvatio je veo šutnje. Pripadnici OZN-e prigodom njegova uhićenja odnijeli su iz njegove sobe više spisa, a neki od njih nađeni su tek nakon74 godine. među njima je i njegovo pismo iz kojeg se vidi da nije volio partizane, ali i da ih nije odao. Ubijen je nevin, bez suda, a tijelo mu još leži na plaži u Orebiću.“

Sokol2

Prof. dr. sc. Marko Trogrlić i Marijan Buljan, doktorand na studiju povijesti, Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu imali su izlaganje „Vjersko i društveno stanje u Kaštelima, od kraja 19. st. do kraja Drugog svjetskog rata“. Cilj izlaganja bio je prikazati vjersko i društveno stanje toga vremena, pri čemu se nije moglo zaobići ni političko razdoblje koje je gotovo u potpunosti obuhvatilo život fra Bernardina Sokola.

Doc. dr. sc. Mladenko Domazet, povjesničar, Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, u svom izlaganju „Kaštel Sućurac u vrijeme rođenja fra Bernardina Sokola„ fokusirao se na relativno kratko razdoblje Kaštel Sućurca, koje započinje 1888. godinom rođenja Luke Sokola (fra Bernardina), odrastanjem i pohađanjem osnovne škole i njegovim odlaskom iz rodnog Kaštela u jesen 1900., kada nastavlja izobrazbu na otočiću Košljunu.

Mo. Josip degl’Ivellio, Zagreb, zborovođa, skladatelj, u svom izlaganju „Fra Bernardin Sokol kao član Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja – Zmaj putaljski“ objasnio je ulogu Družbe „Braća Hrvatskog Zmaja“ u vremenu od njezina osnutka 1905. do ukinuća 1946., a posebno okupljanje intelektualne, umjetničke, vjerske i političke elite u članstvo Družbe, u čijem je članstvu bio i fra Bernardin, koji je pisao skladbe posvećene Družbi i Pjevačkom zboru s domoljubnom tematikom te temom Starog grada Ozlja, koji je vlasništvo Družbe, kao vječnog nadahnuća mnogih skladatelja.

„Glazbeno stvaralaštvo fra Bernardina Sokola

Potom je slijedio drugi dio znanstvenog skupa pod nazivom „Glazbeno stvaralaštvo fra Bernardina Sokola“ koje je započelo izlaganjem mo. fra Stipice Grgata, orguljaša, dirigenta, Samostana Gospe od Zdravlja, Split i dr. sc. Vite Balića, muzikologa (Umjetnička akademija u Splitu) naslovljeno „Predstavljanje izvornih i novih notnih izdanja fra Bernardina Sokola s posebnim osvrtom na zbirku Angelusa“. Izlagači su predstavili izdanja Angelusa i Misse jubilaris, te najavili nova izdanja svih misa, jer su to djela kojima je Sokol stekao neizbrisivo mjesto i u liturgijskoj glazbi prve polovine 20. stoljeća u Hrvatskoj.

Prof. dr. sc. Hana Breko-Kustura, muzikologinja, HAZU-Zagreb i dr. sc. Vito Balić, muzikolog, Umjetnička akademija u Splitu, imala je izlaganje „Paradigme (liturgijskih) skladbi fra Bernardina Sokola, novi pogledi i pokušaj revalorizacije“ u kojemu je predmet istraživanja bio usmjeren na primarno na europsku i hrvatsku kontekstualizaciju, te novu raščlambu odabranih misa koje je skladao fra Bernardin Sokol.

Prof. dr. sc. Ivana Tomić Ferić, muzikologinja, Umjetnička akademija u Splitu i dr. sc. Jelica Valjalo Kaporelo, muzikologinja, Umjetnička akademija u Splitu imale su predavanje „Svjetovna glazba fra Bernardina Sokola“ u kojemu su analizirale njegovu rukopisnu harmonizaciju i zabilježbe o kontrapunktu pod naslovom „Nekoje misli glede Polifonije“, i naposljetku izvele zaključak o primjenjivosti te notne građe u današnjoj glazbeno-pedagoškoj praksi.

fra ivan sesar predvodi sv misu

Fra Ivan Sesar predvodi Svetu misu

Dr. sc. Tea-Tereza Vidović Schreiber, Sveučilište u Splitu, Odsjek za rani i predškolski odgoj, imala je izlaganje „Stilske značajke pjesama biranih za ‘Glazbene monologe’ fra Bernardina Sokola „

Dr. sc. Vladan Vuletin, muzikolog, dirigent i skladatelj, Filozofski fakultet u Splitu imao je izlaganje „ Fra Bernardin Sokol u krugu svećenika glazbenika u Kaštelima novijeg doba“ u kojemu je govorio o trojici crkvenih glazbenika koji su rođeni u Kaštelima. Riječ je o franjevcima Bernardinu Sokolu, Ivi Peranu i dominikancu Jordanu Viculinu iz Kaštel Lukšića. Sva trojica su djelovala kao glazbeni pedagozi, zborovođe i orguljaši, a bili su i skladatelji. I dok je fra Ivo Peran kao skladatelj bio iznimno popularan za svoga života, glazbeno djelo Sokola i Viculina, nakon njihove tragične smrti u Drugom svjetskom ratu, palo je u zaborav. Od početka dvadesetih godina 20. stoljeća o njima se počelo pisati, a i njihova djela su se ponovno počela izvoditi. Među ovom trojicom kaštelanskih crkvenih glazbenika najplodniji skladatelj je fra Bernardin Sokol.

„Fra Bernardin Sokol u promicanju glazbene kulture“

Treći dio znanstvenog skupa pod nazivom „Fra Bernardin Sokol u promicanju glazbene kulture“, koji se odvijao poslijepodne, a na kojemu je predsjedatelj bio mo. Josip degl’Ivellio započeo je glazbenim prilogom „Fra Bernardin Sokol: Iz glazbenih monologa“ kojega su izveli Zoran Velić, za glasovirom, a pjevao je tenor Goran Velić. Prvo izlaganje je imao doc. dr. sc. Josip Dukić, povjesničar, Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu (koji je trebao izlagati u prvom dijelu znanstvenog skupa) na temu „ Komunističke čistke i ubojstvo fra B. Sokola „ u kojem je govorio o brojnim likvidacijama i nastojao je rasvijetliti i slučaj poznatog franjevca Sokola, čija je smrt samo jedna u nizu svih onih stradalih intelektualaca koje su komunisti smatrali izravnom prijetnjom njihovom dolasku na vlast. Nabrojio je crne liste tzv. crne knjige u kojima se odlučivalo što raditi s okrivljenim ljudima, od osnutka OZN-e, bez suda su likvidirali 2156 osoba u Splitu, nemamo podatke za Kaštela, Omiš..., sve pod cijenu doći na vlast, i pod cijenu masovnih likvidacija. I nakon 30 godina istraživanja nije utvrđen broj ubijenih ni u Dalmaciji ni u Hrvatskoj, a ne postoji ni volja da se te žrtve popišu, niti im se daje osobita pozornost.“

Potom je slijedilo predavanje „Uloga fra Bernardina Sokola u pokretanju inicijative za glazbenu formaciju u Crkvi u Hrvata“ prof. dr. sc. pater Marijan Steiner, liturgičar i glazbenik, Filozofski fakultet Družbe Isusove u Zagrebu, koji je kazao da je fra Bernardin Sokol na svom studiju crkvene glazbe u Klosterneuburgu kraj Beča i Rimu, upravo na tamošnjim glazbenim institucijama spoznao vrijednost i važnost sustavne glazbe i izobrazbe i već tada „sanjao“ o nečemu sličnom u našoj domovini, te je za cilj postavio osnivanje crkvene glazbene škole po uzoru na Austriju, Italiju i Sloveniju...“

Dr. sc. Joško Ćaleta, etnomuzikolog i skladatelj, Institut za etnologiju i folkloristiku u Zagrebu imao je izlaganje „Doprinos fra Bernardina Sokola hrvatskoj etno-muzikologiji“ u kojemu je govorio o Sokolu koji odabire crkvenu pučku glazbu kao predmet svojeg istraživanja te je povukao paralelu sa Brankom Marićem iz BiH, koji prvi u svojim radovima spominje gangu...

Prof. dr. sc. Edo Škulj, muzikolog, glazbenik, Ljubljana (Slovenija) imao je izlaganje na temu „Tragovi i odjeci fra Bernardinovih skladbi u Sloveniji“, u njegovo fra Bernardin Škunca izložio je predavanje u kojemu se govorilo o prisutnosti fra Bernardina Sokola u slovenskim glasilima, te da je i najprisutniji hrvatski glazbenik u slovenskim glasilima, posebno u Crkvenom glasniku. Slovenci su cijenili fra Bernardina, te je autor potražio sličnoga slovenskog glazbenika, i pronašao ga je u Francu Kimovcu te ih uspoređuje jer su slične glazbene izobrazbe. Skladali su slične kompozicije, crkvene najviše, premda je Sokol bio otvoreniji u svjetovnim temama.

Voditelj mo. Josip degl’Ivellio je na kraju kazao da se fra Bernardin rodio u Kaštel Sućurcu, ali po njemu se je on „rodio na otočiću Badije“, gdje je stvarao, skladao... te pozvao da se ovaj skup održi i u Korčuli, kako bih se skinula ljaga s njegovog imena. Lejdi Oreb je kazala „Trebamo činiti“ , Nitko to neće učiniti umjesto nas!“.

Skup je završio okruglim stolom, na temu „Valorizacija glazbenog i pedagoškog djela fra Bernardina Sokola“, sudjelovali su glazbenici i muzikolozi, a predvodila ga je muzikologinja prof. dr. sc. Hana Breko Kustura, koja je kazala: „Kako treba da se nanovo istraži faktografija, odlazak na izvore o fra Bernardinu. Ovaj skup je treći, on je kruna svega i korak dalje u pokušaju vraćanja vrednovanja i progovaranju o fra Bernardinu Sokolu kao glazbeniku. Jesmo li svjesni onoga što je kazao o. Marijan Steiner da je fra Bernardin kozmopolit svog vremena, vrhunski glazbenik, koji njeguje svetu glazbu, ali se obraća i puku, nazočan je na svim sferama, piše, bori se za institucionalno crkveno obrazovanje. Kako bi inventivna, brojna i zanatski briljantno napisana glazba, on ne podilazi slušatelju, već odražava čovjeka koji je prije svega polifoničar, jer u onom trenutku kad mislite da misa nije sakralna on se vraća Angelusu... Što možemo napraviti da se njegova (samo dva glazbena djela koje jedino ima HRT-) povećaju na nacionalnoj televiziji?“ Dr. Vito Balić koji je išao na fra Bernardinove izvore kao najbolji poznavatelj njegovih djela, koji je čitao note, svirao, ušao u srce Bernardina Sokola, ovom prigodom kazao, „kako je zadivljujuće, kolika je količina skladane glazbe i veliko profesionalno znanje s minimumom pogrešaka u tiskanom izdanju jer je Sokol vrhunski znao svoj zanat“.

Sokol zaslužuje da se vrati u svoj narod odakle je poniknuo, bio je vizionar, vrhunski skladatelj, nije mu s Badije trebao Internet. Trebalo bi naći crkveni zbor koji bi izvodio njegovo glazbeno stvaralaštvo, napraviti jedan izbor, kako bi Sokol zaživio i u crkvenoj izvedbi. Što je Bernardin Sokol u svojem vremenu i što nam je ostavio danas? – upit je kojim se završio okrugli stol.

konceetrt u poljudu

Koncert u Poljudu

Renata Dobrić, ravnateljica Gradske knjižnice Kaštela, jedna od organizatorica skupa kazala je, da će se potruditi da GKK u suradnji s djecom naprave igrokaz o fra Bernardinu Sokolu, koji je bio i dječji pjesnik, kako bi ga promicali hrvatskoj javnosti - ovog vrhunskog hrvatskog glazbenika, franjevca, hrvatskog mučenika.

Dr. Mihovil Biočić, je upitao don Josipa Dukića: „Može li se zatražiti službena rehabilitacija fra Bernardina Sokola u društvu, i kazati istinu, on nije kriv, kako bismo onda išli u Dubrovnik i Korčuli, jer to je bio zločin, crveni zlikovci su ga ugušili. Može li biti službena rehabilitacija? Kazati javnosti da je bio pošten čovjek, hrvatski mučenik i velik glazbenik. Don Josip Dukić je odgovorio „da je znanstveni skup najbolja rehabilitacija, te da treba i dalje istraživati i pokazati ljudima povijesni kontekst i ono što su ljudi stvarno napravili.

Znanstveni skup je završio riječima zahvale dr. sc. fra Bernardin Škunca, jednog od organizatora, u ime Provincije sv. Jeronima, koji je posebno naglasio da je fra Bernardin ljubio Katoličku Crkvu, Papu, Domovinu, hrvatsko selo, bio je prirodoljub, domoljub, čovjekoljub, imao je silan unutarnji zanos elementarnog Dalmatinca, te se karakteristike iščitavaju u njegovim naslovima glazbenih i pisanih djela. Potom je posebno zahvalio onima koji su uz njega, nesebično doprinijeli da se ovi „Dani“ održe, a to su Milivoj Bratinčević, prof. Mihovil Biočić, dr. Vladanu Vuletinu, a posebno Renati Dobrić, ravnateljici Gradske knjižnice Kaštela i ostalim članovima organizacijskog odbora. Te pozvao sve predavače da što prije predaju svoje radove, kako bi se otisnuo Zbornik do 28. rujna, za 74. obljetnicu smrti fra Bernardina Sokola, kada će biti izvršen prijenos njegovog tijela u rodna Kaštela.

Milivoj Bratinčević u ime Društva „Bijaći“ zatvorio je znanstveni skup riječima kako na Korčuli zabrinjava šutnja o fra Bernardinu Sokolu. Mi želimo samo našega hrvatskog mučenika, vrsnog glazbenika fra Bernardina Sokola izvući na svjetlo dana. I ne ćemo u tome stati. I Sokol će ponovno letjeti!“

Program je vodila Lejdi Oreb, koja je prelijepim duhovnim i domoljubnim mislima „Svjedočiti Istinu“, suživljeno oplemenila i uljepšala sveukupni program - duhovnu obnovu, posvećenu fra Bernardinu Sokolu.

Angelusi i Missa jubilaris fra Bernardina Sokola

U sklopu programa „Dani dr. fra Bernardina Sokola“ , u petak, 18. svibnja, održan je koncert njegovih skladbi Angelus i Missa iubilaris, u franjevačkoj crkvi Gospe od Zdravlja u Splitu.

Zbor i orkestar HNK-a Split, pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića izveo je koncert skladbi Angelusi i Missa jubilaris fra Bernardina Sokola, a nastupili su solisti: sopranistica Antonija Teskera, tenor Špiro Boban, Terezija Kusanović, alt, Vinko Maroević, tenor Mate Akrap, bas, Valter Lovričević, violina, Sunčana Tušek, violončelo, Tetyana Borčagivska, orgulje.

Skladbe Angelusa, jutarnje i večernje molitve i pozdravi upućeni Blaženoj Djevici Mariji, crkvene solo popeveke, koje u bogatom skladateljskom opusu fra Bernardina Sokola zauzimaju posebno mjesto otpjevali su solisti: Špiro Boban i Antonija Teskara. Na koncertu ih je izvedeno šest: Zorom Ranom, posvećena provincijalu Urbanu Taliji, Večernje zvono, posvećeno blagoj uspomeni franjevca violiniste Jerka Šuline, Predvečerje tiho pada, provincijalu u Sv. Ksaveru Ignaciju Mašini, a otpjevao ih je tenor Špiro Boban, dok je sopranistica Antonija Teskara otpjevala dvije: Kad u zoru, posvećenu Augustinu Juničiću i Kad u jutro slavuj pjeva, posvećenu gvardijanu u Sv. Ksaveru Kerubinu Sišulu. Potom su zajedno otpjevali Sunce tone posvećenu fra Bernardinu Mijolinu.

Nakon toga, Missa jubilaris, najveće djelo fra Berardina Sokola, izveo je Zbor i Orkestar HNK-a Split, pod ravnanjem Ive Lipanovića, uz zborovođu Anu Šabašov i soliste Antoniju Teskeru, Tereziju Kusanović, Vinka Marojevića i Mate Akrapa. Missa je tiskana 1940. godine, a pisana je za mješoviti zbor i samostalne orgulje. Orkestrirao ju je don Šime Marasović i ovo joj je bila treća izvedba. Prvi put je bila izvedena 1991. u konkatedrali sv. Petra u Splitu u instrumentaciji don Šime Marovića, pod ravnanjem maestra Ive Lipanovića. Druga izvedba bila je u Varaždinu za Uskrsni koncert 1992., pod ravnanjem maestra Nikše Bareze u izvedbi simfonijskog orkestra i zbora HRT-a.

Poštanska marka s likom fra Bernardina Sokola

U subotu 19. svibnja u Nadbiskupskoj palači, u Gospojskoj štradi u Kaštel Sućurcu, položeni su vijenci i zapaljene svijeće kraj spomen biste fra Bernardina Sokola. Nakon što su vijence položili Milivoj Bratinčević, prof. dr. Mihovil Biočić, Renata Dobrić, Anja Katalinić, mlada Kaštelanka u narodnoj nošnji, fra Bernardin Škunca, izmolio je odrješenje.

redateljica dramskog recitalaksenija prohaska i autorica renata

Redateljica dramskog recitala Ksenija Prohaska i autorica Renata Dobrić

Potom je u Hrvatskoj pošti u Kaštel Sućurcu predstavljena poštanska marka koju je tiskala Hrvatska pošta u povodu 130. obljetnice rođenja fra Bernardina Sokola, hrvatskog svećenika i glazbenika, s popratnom omotnicom, arak i žig od prvog dana. Žig prvoga dana mogao se dobiti 15. i 16. svibnja u poštanskom uredu 10101 Zagreb, a cijela zbirka ima datum izdanja 15. svibnja 2018. Drugi svečani žig u Kaštel Sućurcu imao je čast na prvo pismo udariti dr. sc. fra Bernardin Škunca, a prvo pismo poštom uputio je prof. dr. sc. o. Marijan Steiner, liturgičar i glazbenik. Potom je dr. sc. fra Stipe Nosić, u ime Samostana male Braće u Dubrovniku udario pečat na paket sa svim objavljenim djelima fra Bernardina Sokola.

Ovo je druga hrvatska marka s likom franjevca koju je izdala Hrvatska pošta, prva je bila s likom fra Andrije Kačića Miošića. – kazao je prigodom predstavljanja Milivoj Bratinčević.
Nakon službenog predstavljena poštanska marke, o njezinom značenju govorili su pravnik Ivan Akrap i filatelist Ivo Pavelin.

Dramski recital „S Gospom na Hladi užežin mučeničke smrti“ Renate Dobrić

U Kino dvorani „Sveti Juraj“ u Kaštel Sućurac, u subotu, 19 svibnja, praizveden je dramski recital Renate Dobrić „S Gospom na Hladi užežin mučeničke smrti“ podnaslova „Meditativna večer s fra Bernardinom Sokolom“, u režiji Ksenije Prohaska, dramske nacionalne prvakinje HNK-a Split, za koji je scenarij napisao dr. sc. fra Bernardin Škunca. U dramskom recitalu koji govorio o fra Bernardinu Sokolu, nevinom mučeniku i njegovim osjećajima u uočnicu same smrti, nastupili su tenor Opere HNK-a Split Špiro Boban u ulozi franjevca, glazbenika i hrvatskog mučenika fra Bernardina Sokola te u ulozi pripovjedača Pere Eranović, glumac HNK- a Split, koji iznosi fra Bernardinove najskrivenije misli u noći prije smrti, pri čemu se fra Bernardin prisjeća svog djetinjstva u rodnom Kaštel Sućurcu, majke Jerke i Čudotvorne Gospe na Hladi, kojoj se utjecao i molio od kada zna za sebe, baš kao što se utjecao i molio Gospi Badijskoj i Kristu Kralju. Dramski recital „S Gospom na Hladi užežin mučeničke smrti“ autorice Renate Dobrić protkan je obiljem glazbenih brojeva, koje, uz Špira Bobana, koji pjeva fra Bernardinove Angeluse, izvode zbor Župe sv. Jurja mučenika iz Kaštel Sućurca i zbor Školskih sestara sv. Franje s Lovreta u Splitu, uz glasovirsku pratnju Rozarije Samodol. Fra Bernardin (Špiro Boban) u mislima vraća sliku djetinjstva, običaje i svoju želju da umre kao mučenik... Glazbu na klaviru prati poetski recital i podsvjesno fra Bernardinovo (Pero Eranović) razmišljanje. Izlazak članova Zbora i sestara franjevki sa svijećama u ruci na pozornicu vratio je sve nazočne u onaj mučni trenutak kaštelanske povijesti, na 5. prosinca 1943., na poslijepodnevnu svetu misu, u crkvi sv. Jurja, kada je ubijeno 79 Kaštelana u američkom bombardiranju crkve, od koje je ostao samo zvonik. Redateljica Ksenija Prohaska za scenografiju je iskoristila prelijepe kaštelanske motive, verdute i votove, duhovna i glazbena dobra, raspelo, krunicu... i postigla vrhunski sklad između glazbe i dramske riječi. I tako osmislila suvremenu scenografiju, prelijepu u svojoj jednostavnosti, koja je oduševila kaštelansku publiku i sve goste. Kaštelani su napokon dočekali svoj duhovno-meditativni igrokaz, istinitu životnu priču, sa suzama radosnicama, oduševljeni, bogatim pljeskom nagradili vrsne izvođače i nadahnutu autoricu.
Euharistijsko slavlje u Poljudu predvodio fra Ivan Sesar

Na Duhove, u nedjelju 20. svibnja, u 11 sati, u franjevačkoj crkvi na Poljudu, u Splitu, svečano liturgijsko slavlje, u prigodi 130. obljetnice rođenja fra Bernardnina Sokola, predvodio je fra Ivan Sesar, generalni definitor franjevačkoga reda (Rim), u ime generalnoga ministra franjevačkoga reda, fra Michaela Perry (Rim) u koncelebraciji fra Bernardina Škunce, patera Marijana Steinera, fra Ante Bilokapića gvardijana samostana Svete Trojice, Tomislava Hrstića, kapelana te fra fra Šimuna Škibola i fra Ante Udovićića.

Spiro Boan

Na početku euharistijskog slavlja, vikar provincije sv. Jeronima u Zadru, pročitao je pismo fra Michaela A. Perija, generalnog ministra Reda Male braće, u kojemu se zahvalio riječima: „Od srca zahvaljujem na pozivu kojim ste me počastili, da s vama franjevcima i hrvatskim kršćanskim pukom, obilježim 130. obljetnicu rođenja fra Beranrdina Sokola, poznatog glazbenik i nevino ubijenog fratra Reda Male braće. Zbog svojih ranije preuzetih obveza nisam u mogućnosti danas biti s vama, moje je srce ispunjeno radošću zbog vašeg slavlja i želje da otmete zaboravu sve nevino pobijene fratre na vašim prostorima kao sve druge žrtve nasilja i mržnje...Djelatno zalaganje oko evanđeoskih i kršćanskih vrednota jest znak da su vjera u Bogu koju su vam prenijeli vaši preci i franjevci u vašemu narodu, vjera koja je kroz prošla stoljeća ispunjena dramama, krvlju, odricanjima, ali i radosnim svjedočenjem, još uvijek živi. To je zalog da će vas ista vjera i pobožnost snažiti u dramama današnjeg vremena. Neka vas Gospodin ispuni silom svoga Duha Svetoga kako biste se pouzdali u njega i imali odvažnosti za svjedočenje Evanđelja u svim vremenima, a Blažena Djevica Marija, zaručnica Duha Svetoga, kako ju je volio zazivati sveti Franjo neka vam bude zaštita.“ – poručio je u svom pismu Generalni Ministar Reda Male braće.

Fra Ivan Sesar je u svojoj propovijedi kazao: „Imajući pred očima ono što je zapisano o fra Bernardinu Sokolu, tom odvažnom svjedoku vjere i vjernom sljedbeniku sv. Franje Asiškoga, kojega se upravo danas na dan Pedesetnice sa zahvalnošću i ponosom sjećamo na njegov rođendan, otkrivamo kolike su snažne riječi duhovske Posljednici u kojoj molimo Duha Svetoga da dođe, da nas zrakom svoje milosti posjeti. U toj istoj Posljednici žarko smo zamolili Duha Svetoga da postane djelotvoran u našemu životu jer bez božanstva njegova čovjek je bez ičega, tone sav u crnom zlu... Nadalje je istaknu da je Duh Sveti u fra Bernardinovu životu postao djelotvoran jer je fra Bernardin bio svjestan kako je bez dara Duha Svetoga čovjek bez ičega... „Zato je provodio vrijeme u molitvi otvarajući se njegovom božanskom djelovanju, dopustivši da oganj ljubavi zapali njegovo srce i da mu podari hrabrost da i u trenutku okrutnog ubojstva ostane vjeran onome kojeg je ljubio iznad svega i za kojeg je bio spreman i život položiti... On je bez ikakve dokazne krivnje, bez suda i sudišta, bez prava na obranu, voljom onih koji očito nisu bili vođeni Duhom svetim, nego zarobljenu i zaslijepljeni mržnjom prema križu Kristovu i svemu onom što dolazi od Duha Božjega, 28. rujna 1944. odveden iz samostana na otočiću Badiji i bačen u morske dubine koje i danas kriju istinu o detaljima vezanim za njegovo ubojstvo kao i pretrpljenom mučeništvu prije sam smrti. Sva njegova krivnja bila je pripadnost Katoličkoj Crkvi i Franjevačkom redu.“

Nadalje je naglasio kako je: „Do dana današnjega previše je šutnje o ovom zločinu a zapravo iz te šutnje proizlazi tama o onom tko živi u šutnji. Obilježavanje 130. obljetnice rođenja ovog franjevca nas potiče na razmišljanje o nama i našem jučer, danas i sutra. Ovom obljetnicom otimamo zaboravu one koje ne smijemo zaboraviti, ona nas potiče na neumorno traganje za istinom jer samo nas istina može osloboditi (Iv8,32).“ Kazao je u svojoj nadahnutoj propovijedi još, kako počinitelji ovoga i mnogih drugih zločina držali su sebe gospodarima života i smrti. „Mislili su da su i Boga ubili. Ali gospodar nad životom i smrću je Bog Otac koji je uskrsio Isusa Krista... Čitajući ono mali što je zapisano u mučeničkoj smrti ovoga svjedoka vjere, imajući pred očima i sva ona druga mučeništva naših fratara, svećenika, časnih sestara kao i svih nevino stradalih, možemo ustvrditi da, bez Duha Božjega nema života...“ poručivši „Ako svoje kršćansko poslanje budemo gradili samo na ljudskoj mudrosti i ljudskim sposobnostima, utonut ćemo u još veće zlo. Na tragu toga, dovoljno je osvrnuti se na ono što se danas u svijetu, nažalost i u našoj Domovini, na različitim razinama događaja i mnogo toga će nam biti jasno.“

A da bi se to promijenilo, kazao je fra Ivan, „nisu nam dovoljna isprazna ljudska mudrovanja, lažna obećanja i neprestane optužbe jedni drugih, nego moramo u sebi, i kao Crkva i kao pojedinci, ponovno izgraditi veće pouzdanje u Duha Svetoga, u njegovu sposobnost da nas po svojim darovima preobrazi i učini hrabrim i odlučnim svjedocima istine... U vremenu dok informatički prostor vrvi ružnim govorima, govorima mržnje i osvete, dok se za površinski podivljali imperijalizam bore mnogi ljudi, dok se odjednom i mi sami nađemo pred činjenicom kako nemamo vremena ni za Boga ni jedni za druge, potrebno je posvjedočiti Duha Tješitelj, Boga koji ima vremena za svako od nas. I u svakoj prigodi. Naše je vrijeme željno čistog i plemenitog prostora, blagih govora oslobođenih od mržnje, gramzivosti, uskogrudnosti, zavisti, duhovne zakržljalosti. Potrebno je dopustiti Duhu Tješitelju da probudi nadu tamo gdje su je ljudi pokopali.“ I na kraju prije nego što je zazvao Duha Svetoga, da dođe našemu narodu i cijeloj svojoj Crkvi, jer bez božanstva tvojega čovjek je bez ičega, naglasio je da „za ovozemaljsku, a napose za vječnu sreću, silno je važno znati koji me duh vodi kroz život?“ Zaželjevši na kraju da „ova današnja svetkovina i sjećanje na fra Bernardina dotakne ljepotu franjevaštva kao i njegova zadivljujuća odvažnost u svjedočanstvu vjere. „Neka nas njegov život, ali i mučenička smrt pouče kako da Evanđelje, ta jedina Istina, postane i ostane naš život, obnovljen i osvježen. Neka nas njegova mučenička smrt pouči: sve ono za što se umire nikada ne odumire!.“

Prije nego što je zbor „Bijaćka vila“ otpjevao „Tebe Boga hvalimo“ i himnu „Lijepu naša“, , fra Bernardin Škunca, jedan od organizatora, zahvalio se riječima: „Bogu hvala za ovoga svjedoka i svetog mučenika fra Bernardina Sokola“

U sklopu „Dana dr. fra Bernardina Sokola“ bio je organiziran i prijevoz hodočasnika s nekoliko tzv. desantnih brodova Hrvatske ratne mornarice, na svečanu svetu Misu, s pristana u Kaštel Sućurcu i Male plaže u Kaštel Starome do luke Lora u Poljudu. Vožnja je trajala oko desetak minuta, a među hodočasnicima je bila i dogradonačelnica grada Kaštela Jadranka Matok-Bosančić. Prijevoz brodovima iz Kaštela do Splita organiziran je iz velike želje franjevaca iz splitskog Poljuda da se evociraju uspomene na nekadašnju stoljetnu povezanost Kaštela s Poljudom, gdje je bila i mala samostanska luka, a što je s oduševljenjem prihvaćeno od strane Zapovjedništva HRM-a u Splitu.

Slavlje je uveličao svojim pjevanjem zbor „Bijaćka vila“, pod vodstvom maestra Andre Čalo, uz orguljašku pratnju Borne Barišića. Svetu misu prenosila HRT - Hrvatski Radio 1, animatorica je bila Lejdi Oreb.

Pučkim slavljem završeni su „Dani dr. fra Bernardina Sokola“

U prepunom klaustru samostana Sv. Ante na Poljudu, nakon svete mise, tradicionalnim pučkim slavljem, završena je trodnevna smotra „Dani dr. fra Bernardina Sokola“.

Na koncertu su nastupili Župni zbor sv. Jurja m. iz Kaštel Sućurca, Klapa Cambi iz Kaštel Kambelovca, Klapa Podvorje iz Kaštel Sućurca te Pučki pivači zbora „Sv. Cecilija“ iz župe Uznesenja BDM iz Kaštel Lukšića. Kroz program je vodila Lejdi Oreb koja je kazala da su izvođači jutros doplovili brodom iz Kaštela na splitski poluotok, u uvalu Poljud, kroz Kaštelanski zaljev, koji se još zove „zaljev pjesme i klapa“, u kojemu se skrilo toliko hrvatsko blago, blago koje je zapljusnulo i fra Bernardina Sokola i druge brojne kaštelanske slavuje poput Nedjeljka Nede Kovačeva, koji je u zajedništvu sa svim izvođačima na kraju koncerta otpjevao pjesmu „Kroacijo iz duše te ljubim“.

Dr. sc. fra Bernardin Škunca na kraju zatvaranja prvih Dana priređenih u čast fra Bernardina Sokola jednom ponovio i naglasio da se ne zaboravi:“ U svemu svojem bogatom i plodonosnom životu fra Bernardin je djelovao s velikim zanosom, moglo bi se kazati, strastveno: i kao domoljub-Hrvat, i kao vjernik-katolik i kao glazbenik. Postao je po tome poznat, što je očito teško padalo šumskim partizanima koji su ga, hvatajući vlast, fra Bernardina kao posve nevinoga Bogoljuba, Domoljuba i čovjekoljuba htjeli likvidirati. To su, nažalost, učini na okrutan način: u noći 28. rujna godine 1944. uhitili su ga u samostanu na Badiji, ukrcali u brod, navodno za ispitivanje na Visu, ali su ga na pola puta između Badije i Orebića pretukli i utopili u more. U slutnji da će se s njime dogoditi najteže, uoči uhićenja na pisaćem stroju napisao je: „Ka me budu htjeli ubiti kliknut ću: 'Živio Krist Kralj, živio papa, živjela katolička Hrvatska'“. Nakon takvoga strašnog umorstva, komunističke vlasti su nametnuli strogu šutnju i o smaknuću i o životu i velikom glazbenom djelu fra Bernardina Sokola. Dolaskom demokratske Hrvatske, došlo je vrijeme da učinjeno zlo postane još veće zlo, a da nevini i veliki franjevac i glazbenik postane još veći, da dobije sjaj pravednika i veličinu glazbenika. Potom se zahvalio gospodinu županu Blaženku Bobanu, pokroviteljici Predsjednici RH, gradonačelniku Kaštela, i drugim sponzorima na podršci za organiziranje u obilježavanju fra Bernardinova 130. rođendana, te posebno Renati Dobrić, Milivoju Bratinčeviću, Mihovilu Biočiću te javnim medijima na promicanju osobe koja je istinska veličina za Hrvatsku.„

Tajnik Organizacijskog odbora Milivoj Bratinčević je kazao, da su u povodu 130. obljetnice rođenja franjevca, glazbenika i hrvatskog mučenika dr. fra Bernardina Sokola već od 2011. godine pokrenute brojne aktivnosti vezane uz otkrivanje posljednjeg počivališta fra Bernardina Sokola na pretpostavljenom mjestu u blizini plaže Trstenica u Orebiću uz vjerodostojne izjave svjedoka, a što je u konačnici urodilo konkretnim pokretanjem postupka od strane Ministarstva branitelja, Odjela za žrtve Drugog svjetskog rata i poraća, a nakon čega bi trebala uslijediti ekshumacija u što skorijem roku. I pozvao sve nazočne da se pridruže u promicanju djela i lika ovog velebnog glazbenika i mučenika, u sljedećoj proslavu koja će se prirediti 28. rujna, u prigodi 74. obljetnice mučeničke smrti fra Bernardina Sokola, u njegovom rodnom Kaštel Sućurcu.

Zatvarajući trodnevnu smotru pod nazivom „Dani dr. fra Beranrdina Sokola“ koji su priređeni po prvi put, Lejdi Oreb, voditeljica trodnevne proslave, zahvalila se domaćinu današnjeg slavlja fra Anti Bilokapiću, gvardijanu samostana na Poljudu, te je pozvala sve nazočne da sve ono što čine u svome životu, neka čine na Božju slavu, „Sve što činite, činite za rod, i Dom hrvatski! „Neka Sokol poleti!“

U organizacijskom odboru proslave bili su: fra Bernardin Škunca, Milivoj Bratinčević, Renata Dobrić, Milivoj Biočić, Vito Balić, Vladan Vuletin, Tonči Burić, Mario Cifrak, don Ivan Delić, fra Ante Bilokapić, fra Stipica Grgat, Miro Luketin-Sarajčev i Petar Kraljević, koji su se doista potrudili da trodnevna svečanost posvećena fra Bernardinu Sokolu priređena u prigodi 130. obljetnice njegovog rođenja bude uspješna i velebna.

Dragica Zeljko Selak

U organizacijskom odboru proslave su fra Bernardin Škunca, Tonči Burić, Milivoj Bratinčević, Renata Dobrić, Mario Cifrak, don Ivan Delić, fra Ante Bilokapić, fra Stipica Grgat, Milivoj Biočić, Vito Balić, Vladan Vuletin, Miro Luketin-Sarajčev i Petar Kraljević.

Ned, 29-11-2020, 17:41:16

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.