Baltazaru Adamu Krčeliću nismo te zaboravili!

u Šenkovcu, općina Brdovec, 27. svibnja otkriveno je poprsje Baltazaru Adamu Krčeliću u povodu 300. obljetnice rođenja. Program svečanoga otkrivanja vodila je Jasna Horvat, predsjednica udruge Kajkavska ikavica. Krčelićevo poprsje, djelo akademskog kipara Petra Ujevića, postavljeno je ispred stare Opće škole, spomenika kulture. Otkrio ga je župan Zagrebačke županije Stjepan Kožić zajedno s djecom iz Šenkovca. Uz prigodnu riječ spomenik je blagoslovio pomoćni biskup Zagrebačke nadbiskupije msgr. Ivan Šaško.

01 U ocekivanju otvorenja

U očekivanju otvorenja, Marija Jančić načelnica Marije Gorice, pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško, župan Stjepan Kožić, Marija Ledinski iz Zagrebačke županije... A, gdje je načelnik Brdovca Alen Prelec (SDP)?

U prigodnom programu sudjelovali su članovi Kulturno umjetničkog društva Mihovil Krušlin i udruga Kajkavske ikavice i Ivana Perkovca, te zbor brdovečke župe sv. Vida. Kratko predavanje o životu i radu Baltazara Adama Krčelića održala je dr. sc. Teodora Shek Brnadić s Hrvatskog instituta za povijest.

Adam Baltazar Krčelić rođen je u Šenkovcu 5. veljače 1715., preminuo je u Zagrebu 29. ožujka 1778. Bio je povjesničar, pravnik, teolog, zagrebački kanonik, prisjednik Sudbenog stola, profesor retorike u kaptolskom sjemeništu, ispovjednik, predlagatelj reformi.

02 Trenutak otkrivanja skpomenika

Spomenik su otkrili župan Stjepan Kožić i šenkovljanska djeca

Završio je šestogodišnju isusovačku gimnaziju i otišao u sjemenište. Sa 17 godina odlazi u Hrvatski kolegij u Beč gdje studira filozofiju. Po završetku studija u Beču odlazi godine 1734. u Ilirski kolegij u Bolognu na studij teologije. Postaje knjižničarom Ilirskog kolegija. Doktor filozofije i teologije B. A. Krčelić vratio se u domovinu 1738. gdje u Selima pokraj Siska postaje župnikom i počinje pisati svoju prvu knjigu Življenje blaženoga Gazotti Auguština.

03 Krcelić i Sasko

Prigodnim slovom svečanost je uzveličao pomoćni biskup zagrebački Ivan Šaško

Krčelić je 1745. imenovan prefektom Zagrebačkoga sjemeništa, dvije godine kasnije postaje zagrebačkim kanonikom. Odlazi u Beč za rektora Hrvatskoga kolegija. Povjesničari se slažu da je bio razapet između Zagreba i Beča, te da se zalagao protiv „konzervativizma svojega doba u Hrvatskoj“. U Beču traži reforme – laicizaciju školstva, reformu uprave i gospodarstva. Krčelić djeluje u službi Dvora, ali nastoji sačuvati teritorijalno jedinstvo hrvatskih zemalja. Predlaže da se u Hrvatskoj osnuje posebna zajednička vlada na čelu s banom (1755.).

04 Poprsje

Poprsje A. B. Krčelića djelo je ak. kipara Petra Ujevića

Dobivši od carice Marije Terezije u ruke Vitezovićevu ostavštinu Krčelić je po njezinu nalogu napisao povijest Hrvatske - De regnis Dalmatlae, Sclavoniae notitiae preliminares (1770.). Odbacio je mišljenje o etničkom kontinuitetu Ilira i Slavena, a vladavinu Venecije u Dalmaciji ocijenio je kao mletačku okupaciju hrvatskog teritorija.

05 a Pjevacice KUD a Mihovila Kruslina

Pjevačice KUD-a Mihovila Krušlina – ništa bez domaće popifke

Tek godine 1952. s latinskoga na hrvatski prevedeno je njegovo djelo Annuae. Riječ je o kronici Hrvatske od 1748. do 1767. Ona postaje ključno vrelo povijesti hrvatskoga naroda u doba Marije Terezije, iako je Krčelićevoj kronici prijetilo i spaljivanje.

05 b dr. Brnadic

Predavanje o Krčeliću održala je dr. sc. Teodora Shek Brnadić

Najvažnije povijesno djelo B. A. Krčelića jest Historiarum cathedralis ecclesiae Zagrabiensis partis primae tomus primus – Zagabriae, 1770. Pisao ju je osam godina. Prvo izdanje godine 1754. planirano je otisnuti u 10.000 primjeraka, (dok je prijevod iz 1994. tiskan u 2.000 primjeraka!), no tiskanje je nakon nekoliko otisnutih primjeraka zabranio biskup. Čekao je B. A. Krčelić šesnaest godina da bi počelo drugo tiskanje njegova djela (1770.).

06 a U uconici Opce skole u senkovcu

Program se održao u učionici Opće škole u Šenkovcu, spomeniku kulture

06 Jasna Horvat

Inicijatorica postavljanja spomenika, Jasna Horvat, vodila je svečani program

Posljednjih deset godina života Krčelić je zbog bolesti proveo u krevetu. Pisao je i u njemu. Pripremao je drugi svezak Povijesti Stolne crkve zagrebačke... ali ga nije dovršio za tisak, ostao je u rukopisu (281 stranica). Riječ je o razdoblju od 1603. do 1667.

07 Kipar Petar Ujevic

Autor poprsja kipar Petar Ujević sa zanimanjem prati program

Krčelić je najistaknutiji predstavnik hrvatske latinističke historiografije. U svoje doba spadao je među najobrazovanije i najsposobnije osobe kulturnoga života 18. stoljeća u Hrvatskoj. Njegov značaj nadilazi nacionalne okvire. Njegova djela, međutim, još čekaju na prijevod i objavljivanje.

08 kajkavska ikavica

Kroz udrugu do zaštite zavičajnoga i nacionalnoga identiteta

09 detalj

Baltazar Adam Krčelić nije zavrijedio ignorantski odnos prema njemu

Nemar i ignorantski odnos prema Krčeliću osjetili su „mali i neznatni“ iz rodnoga mu Šenkovca okupljeni u marljive udruge, te mu postavili poprsje, kad već veliki i moćni nisu, a među njima neki su ignorirali i samu svečanost otkrivanja poprsja. Zato su na svečanost u čast Krčeliću došli načelnica susjedne Općine Marija Gorica Marija Jančić (HDZ), neizostavna Marija Ledinski (HSS), župnik Ivan Gretić, profesor Marko Samardžija, prevoditelj Josip Brkić, književnici Branko Pilaš, Josip Palada, Mirko Ivanjek...

Nenad Piskač

Uto, 10-12-2019, 16:06:01

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.