Obnova Franjevačke crkve i samostana na otoku Badija, Korčula

 

Badija je jedan od najvećih otoka u Korčulanskom otočju, u blizini grada Korčule (20 minuta vožnje brodom od Korčulanske luke).

 

 1. Badija Franjevacka crkva i samostan 

 Franjevačka crkva i samostan na Badiji

Prvi put se spominje 1368. kao Školj (otok) Svetog Petra (Scolenum sancti Petri). Godine 1392. naseljavaju ga franjevci iz Bosne.

Ime Badija, otok je dobio po samostanu (lat. abbatia - opatija) koji je izgrađen na prelasku s 15. na 16. stoljeće. Današnja crkva Gospe Milosrdne s klaustrom i kapelicom Svetoga križa je renesansno djelo, a monumentalni klaustar sagradili su korčulanski majstori u 15. i 16. stoljeću.

Franjevački samostan Uznesenja Marijina, doživio je razne prepravke. 1909. godine je proširen i dograđen.

 2. Na putu prema samostanu

 Na putu prema samostanu

Otok je 1394. plemićko vijeće Korčule darovalo vikarijatu franjevaca iz Bosne. Samostan koji su izgradili, postao je vjerski, kulturni i obrazovni centar. Nakon II. Svjetskog rata 1950., jugoslavenske komunističke vlasti potjerale su franjevce s Badije, njihov samostan pretvorile u sportski centar i odmaralište, a crkvu i kapelu u skladište namirnica. Zatvaraju klasičnu gimnaziju otvorenu 1909., koja od 1924 god. postaje jedna od najpriznatijih škola te vrste u Europi, naravno i u svijetu! Godine 1952 donosi se odluka o eksproprijaciji ovoga franjevačkog vjerskog, kulturnog i obrazovnog centra.

3. Dobro dosli

 Dobro došli u Franjevačku Crkvu i samostan iz 14. stoljeća

Vlada RH je 2003. godine vratila Badiju svome pravom vlasniku, Franjevačkoj Provinciji sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Dvije godine kasnije zadarski franjevci ugovorom ustupaju samostan Hercegovačkoj franjevačkoj provinciji na 99 godina. Samostan i crkva na Badiji, nakon više od 60 godina nebrige i uništavanja vjerskih i kulturnih dobara, bili su potpuno devastirani.

Sada se postupno obnavlja, krov crkve i kapele, u koje će biti vraćene sve vrijedne umjetnine koje se čuvaju po mnogim samostanima, dok se Badija ne uredi i osposobi za svoju namjenu. Ipak mora se naglasiti, bez finacijske pomoći Ministarstva kulture, to ide vrlo teško i usporeno.

 4. Predvorje samostana

Predvorje samostana

Prema želji franjevaca Provincije Sv. Jeronima – u svrhu čega je u krugu Provincije proveden referendum i razgovor sa svom braćom, Badiju se daje u najam s ciljem obavljanja duhovnih i duhovno-rekreativnih, karitativnih i kulturalnih programa, u duhu Kristova evanđelja i Sv. Franje Asiškog, ali ne zanemarujući ni potrebe turista, koji i dalje redovno posjećuju otok.

S tim ciljem osnovana je Udruga za obnovu i očuvanje kulturno povijesne baštine otoka Badija.

 5. Jedan detalj

 Jedan detalj

U proteklom razdoblju rađena su arheološka istraživanja, konzervatorski elaborati i projekti za obnovu samostana. Krov je promijenjen, pa su onda uslijedili radovi unutar zgrade samostana. Uz obnovu građevina, radi se i na očuvanju i uređenju prirodnih ljepota samog otoka.

Obnova i revitalizacije Badije nema samo veliko značenje za franjevce koji su izgradili ovaj veličanstveni kompleks. Povijest Badije, ljepota njezinih građevina i prirode koja ih okružuje uz buduće duhovno-rekreativne programe učiniti će Badiju jedinstvenim kulturnim, duhovnim i turističkim središtem.

6. Oltar Gospe od Otoka

Oltar Gospe od Otoka s kamenom menzom i predoltarnikom

Oltar je od raznobojnoga mramora imao je rezbareni, pozlaćeni retabl (oko 340×260 cm) s dva kanelirana stupa korintskih kapitela i reljefni prikaz Boga Oca u trokutu atike te udubljenje za bizantsku ikonu Bogorodice. Ova je ikona na glasu od 1571. kad joj je pripisan spas Korčule od Turske mornarice – a danas se nalazi u južnoj lađi korčulanske stolne crkve. Uza stupove je imao niše s kipovima Sv. Franje i Sv. Marka (koji su tu bili do 1950).

U korčulanskom vjerničkom puku, živi istinska vjera u čudotvornu moć i majčinski zagovor Blažene Djevice Marije koja je 1571. svojim zagovorom očuvala Korčulu od osvajačkih Turskih napada.

Dana 2 kolovoza, tradicionalno se održava procesija oprosta - Asiško proštenje ili korčulanskim dijalektom rečeno - Perdun, za štovanje i sjećanje na Franju Asiškog koji je u 13. stoljeću duhovno obnovio Katoličku crkvu i osnovao franjevački red.

 7. Kapela Svetog Kriza

 Kapela sv. Križa

 

Nezavrseni radovi

Radovi još nisu završeni

Instalacija

Jedan detalj instalacija...

 10. Posla ima dosta

Posla ima dosta ...

Devastacija

Mnogo toga je devastirano 

12. Potkrovna izolacija

 Potkrovna izolacija

Otvoreni peozori

Imamo nove prozore 

 

Posao stao

Istina, posao je malo stao, ali nadam se samo privremeno

Pogled prozor

 Pogled sa prozora na nekadašnju školu i internat

Odluka o osnivanju gimnazije donesena je 1906., pa je nadograđen dio samostana 1907.-1909. (poduzetnik Ivan Jeričević). Niža klasična gimnazija otvorena je 1909., a sljedeće godine osnovani su voćnjak, peradarnik i ostalo potrebno za djelovanje škole. Sirotište s osnovnom školom i gimnazija sa internatom otvoreni su 1922.

Proširenje samostana (nadogradnja glavne zgrade, gradnje u vrtu i praonica) završeno je 1927., po projektu kojeg je izradio ing. Venceslav Barada iz Korčule. Gimnazija ima pravo javnosti od 1924. Školski se program odvijao u specijaliziranim kabinetima, đaci su odlazili na izlete čak do Venecije. Rad gimnazije prestaje 1943. Električnu struju samostan dobiva iz vlastitoga agregata od 1927. godine.

 Detalj ulaz

Detalj više ulaza

Odlukom Predsjedništva vlade NR Hrvatske od 12. prosinca 1949. izvršena je eksproprijacija samostana (na zahtjev vojnih vlasti) i koji je smještena vojska, pa zatvor.

Konzervatorski zavod za Dalmaciju donosi rješenje o zaštiti spomeničkoga sklopa 1. ožujka 1950. Korčulanska općina, iza 1956., predaje samostan na 30 godina, sportskim organizacijama SR Hrvatske.

Vrata i detalj

 Vrata i detalj Bogorodice sa Isusom, čija raznesena glava je služila kao meta za gadjanje 'antifašističkim osloboditeljima'

Iznad pravokutnog otvora ulaza je luneta sa skulpturom Gospe koja sjedi i u krilu drži Dijete, a sa strana su likovi Sv. Franje i Sv. Dominika.

Vodoravni vijenac odvaja gornju atiku u kojoj dva anđela nose vijenac s medaljonom ispunjenim velikim gotičkim slovima IHS. Svi su ostali ornamentalni motivi strože klasicističke stilistike izrađeni mnogo vještije od figuralne skulpture.

Ponuđenu novčanu otkupninu nakon eksproprijacije Provincija je odbila, a upotrebni predmeti i spomeničko blago su raseljeni: npr. alabastreni relijefi Muke Kristove, vjerojatno ih je donio fra Matej iz Engleske, jedan od prvih poglavara samostana su u Opatskoj zbirci u Korčuli, 16 drvenih klupa, izradio Vicko Tomović 1915. u Crikvenici, gdje su i dva zvona – jedno dar Petra Vlašića iz Vele Luke (1930.).

Braća samostana su upravljala kapelanijom Vrnik, pomagala župnicima u pastorizaciji Korčule i dijela Pelješca, te održavala misije na tom području, kojemu je samostan bio kulturno žarište (imali su hospicije u Korčuli, Žrnovu, Smokvici i Blatu). Odatle je potekao fra Marko Tvrdeić (rodom iz Pupnata na Korčuli), a u gimnaziji su odgojeni i školovani brojni svećenici, pomorski kapetani, liječnici, odvjetnici.

Jahte

Jahte s turistima su ovdje redovne, ali jedina 'korist' od njih je smeće, koje ostave na Badiji iza sebe!

Vrece

Barem da nam osiguraju vreće za smeće!

 

Dodite

Bog i dođite nam opet!

adio

Adio fra Jozo, doći ćemo opet!

Samostan Badija je rijetki primjer samostanske arhitekture iz XIV stoljeća i primjer izuzetne povijesne evolucije do XVIII stoljeća. Obnova tako velikih kulturnih tragova iz prošlosti bi omogućila njegovu ponovnu uporabu za društvene i humanitarne projekte što mu je i bila namjera od njegovog samog nastanka.

Ne smijemo ostaviti našu tako blistavu kulturnu baštinu da propada bezkorisno u tami i zaboravu!

U ime hercegovačke franjevačke provincije, fra Jozo Zovko je 2005. god. zadužen, sa udrugom „Međunarodno kumstvo djetetu Herceg-Bosne", za obnovu Franjevačkog samostana Badija.

Kontakt: Fra Jozo Zovko,
E-mail: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.
OTP BANKA D.D. ZADAR
Domovinskog rata 3. Zadar
SWIFT/BIC OTPVHR2X
IBAN: HR 8324070003205231833

Zovko i papa

Fra Jozo Zovko sa Svetim Ocem Ivanom Pavlom II.

Fra Jozo Zovko, poznat kao zaštitnik šestero Međugorskih vidjelaca, koje su proganjale lokalne vlasti i policija, jer su izazivali veliku pozornost lokalnog stanovništva, zbog svakodnevnog Gospina ukazivanja, od 24.06.1981, u Međugorju, Bosni i Hercegovini, u bezbožnoj komunističkoj propaloj državi, u kojoj se religija omalovažavala, a vjernike šikaniralo.

Tako je došlo i do fra Jozinog uhićenja i sudskog procesa, na kojem je nađen kriv (svakodnevno čitao Sveto Pismo!?) i osuđen na 3 god., što je nakon žalbe smanjeno na 18 mjeseci zatvorske kazne.

Nakon izdržane zatvorske robije u Foči do 1983. g. i svog vjerodostojnog držanja, fra Jozo je postao poznat i poštovan po cijelome svijetu.

Uz kateheze grupama hodočasnika s kojima se svakodnevno susretao posebno su značajni i intenzivni bili seminari koje je vodio u Tihaljini, Međugorju i Širokom Brijegu.

U vrijeme velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu 1991. i 1992. pohodi svjetske centre moći s pozivom da zaustave rat. U sklopu ove misije mira dva puta je govorio u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i u Evropskom parlamentu u Strasbourg, te se susreo s brojnim državnicima i političarima u Londonu, Washingtonu, New Yorku, Parizu, Brisselu i Rimu.

Osnivač je udruge "Međunarodno kumstvo djetetu Hrvatske" sa sjedištem u Zagrebu 1991. i "Međunarodno kumstvo djetetu Herceg- Bosne" 1992 sa sjedištem u Širokom Brijegu. Ove udruge su u svoje programe uključile preko 8 000 djece koja su u ratu u Bosni i Hercegovini i u Hrvatskoj ostala bez jednoga ili oba roditelja.

Za članove Udruge se od 1996. do 2005. organizirala duhovna obnova na otoku Jakljanu.

U sklopu programa rada Udruge u Širokom Brijegu je izgrađen Zavod Svete Obitelji, kuća za smještaj, odgoj i obrazovanje djevojaka bez roditelja. Prve djevojke su primljene u Zavod u listopadu 2000. godine.

Na njegov poticaj 1993., osnovan je molitveni pokret za mir - molitveno pobratimstvo "Pohođenje" koji danas ima preko 11 000 članova.

Inicijator je izgradnje prve ustanove za skrb o djeci s poteškoćama u tjelesnom i/ili psihičkom razvoju Doma „Marija Naša Nada" na području zapadnohercegovačke županije.

Duhovnik je brojnih udruga izraslih na međugorskim porukama: Crown of Thorns, Velika Britanija; Mir i Dobro, Italija itd...

Organizator je simpozija o širokobriješkim mučenicima 1993., na kojem su se prvi put okupili svjedoci stradanja franjevaca 1945 .godine na Širokom Brijegu s ciljem otkrivanja prave istine o tim događajima.

U sklopu misijskih putovanja organiziranih na poziv vjernika i mjesnih crkvenih vlasti pohodio je gotovo cijeli svijet. Gospine poruke mira i ljubavi prenio je vjernicima u USA, Kanadi, Velikoj Britaniji, Irskoj, Novom Zelandu, Australiji, Singapuru, Indoneziji, Koreji, Italiji, Njemačkoj, Austriji, Francuskoj, Švicarskoj, Nizozemskoj, Španjolskoj, Meksiku, Hondurasu, Guatemali, Argentini, Brazilu, Boliviji, Paragvaju, Poljskoj, Čileu, Siriji i Libanonu.

Koncem devedesetih, prošlog stoljeća, prvi međugorski župnik fra Jozo Zovko, boravio je u Argentini gdje se družio i molio zajedno sa nadbiskupom Bergoglia, sada Papa Franjom, kojeg je na njegovu zamolbu i osobno blagoslovio.

Na poziv konferencije katoličkih biskupa Svete Zemlje sudjelovao je na Božić 1999. u Betlehemu na proslavi obilježavanja 2000. godina rođenja Isusa Krista.

Iz Betlehema je u ime Europskog kontinenta uputio svijetu poruku mira.

U kolovozu 2002. hodočasnici iz Poljske su fra Jozi predali povelju Ivana Pavla II. kojom mu je Sveti Otac udijelio posebni apostolski blagoslov.

U ime hercegovačke franjevačke provincije zadužen je 2005. sa udrugom „Međunarodno kumstvo djetetu Herceg-Bosne" za obnovu Franjevačkog samostana Badija.

 Fra Zovko

 Fra Jozo Zovko

Fra Jozo danas živi i radi u franjevačkom samostanu Hercegovačke franjevačke provincije u Zagrebu.

Tekst: Bobo Mostarac
Fotografije: M. C.



Pon, 14-10-2019, 01:50:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.