Održana tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća "Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini"

U Zlatnoj dvorani palače Hrvatskoga instituta za povijest, jednomu od svetih mjesta hrvatske umjetnosti i povijesti, održana je 4. prosinca prva tribina Hrvatskoga kulturnog vijeća pod naslovom "Hrvatsko pitanje u Bosni i Hercegovini".

Tribina HKV BiH

Tribina HKV BiH

Tribina HKV BiH Hrvoje Hitrec

Pred punom dvoranom tribinu je otvorio predsjednik HKV-a, književnik Hrvoje Hitrec riječima:

"Tema je vrlo stara i vrlo suvremena, a sam pojam 'hrvatsko pitanje' ne spada u prošlost i nije konzumiran stvaranjem samostalne hrvatske države. Hrvatsko pitanje nije u cjelini riješeno dok ne bude osiguran slobodan narodni život i istinska ravnopravnost Hrvata u Bosni i Hercegovini, njihove institucije i teritorij...Cilj je tribine pokazati da je neprirodno i nepovijesno sadašnje stanje u kojemu se na tlu povijesne hrvatske baštine prelamaju sve moguće politike i dalekih zemalja, samo iz Hrvatske nema jasne poruke ni vizije, to jest, briga hrvatske države za Hrvate u BiH – koji su dio jedinstvenoga hrvatskog korpusa – u najmanju je ruku nedovoljna i u političkom smislu neartikulirana. Zorni je dokaz zlurado držanje službene hrvatske politike u slučaju haaških uznika, premda je nepravomoćno presuđeno da je Hrvatska de facto izvršila agresiju na Bosnu i Hercegovinu, što je još jedna povijesna krivotvorina s kojom smo suočeni... Cilj nam je također probuditi zaspale naše sugrađane koji o povijesti znaju malo ili ništa, a o sadašnjim zbivanjima u BiH gotovo ništa, zahvaljujući i medijima koji se trude da Bosna i Hercegovina ostanu terra incognita, a Hrvatima u Hrvatskoj uporno usađuju animozitet prema "Bosancima", što je naravno tendenciozno i u skladu s politikom razaranja hrvatskoga bića i svijesti o cjelovitosti hrvatskoga naroda."

Tribina HKV BiH Miroslav Tuđman

Tribina HKV BiH Ivo Lučić

Dramaturški sjajno koncipirana tribina započela je podsjećanjem povjesničara dr. Anđelka Mijatovića na povijest Bosne i Zahumlja u srednjemu vijeku, područja nastanjenih isključivo Hrvatima, pripadnost prostora današnje BiH Hrvatskome kraljevstvu, stvaranje zasebne hrvatske banovine iz koje će se poslije formirati Bosansko kraljevstvo, pojava Hercegovine i slom nakon prodora osmanlijskih osvajača, te sudbina hrvatskoga naroda pod turskim jarmom kada su mu jedini zaštitnici bili franjevci.

Nužnost formiranje HZ Herceg-Bosne

Noviju povijest obuhvatio je povjesničar i pravnik dr. Ivo Lučić, svojedobno utemeljitelj i voditelj Sigurnosno-obavještajne službe Hrvatskoga vijeća obrane, u više mandata član parlamenta BiH, potom pomoćnik ravnatelja HIS-a. Iz prve ruke, znači, te uz pomoć dokumenata i izjava iz vremena stvaranja Herceg-Bosne, Lučić je razlagao potrebu formiranja hrvatske zajednice koja je utemeljena istoga dana kada je pao Vukovar, te predočio dokaze koji govore o licemjernom držanju muslimanskoga vodstva vođenog idejom da će se lakše obračunati s Hrvatima nego sa Srbima.

Tribina HKV BiH Anđelko Mijatović

Tribina HKV BiH Ivo Lučić

Na istome je tragu bilo izlaganje prof. dr. Miroslava Tuđmana koji je (i) na temelju prepiske između dr. Franje Tuđmana i Alije Izetbegovića pokazao koliko je hrvatska politika u to doba bila za mirna rješenja i kooperativnost, dok se s druge (drugih) strana prijevarnim načinima i zaplotnjačkih taktiziranjem nastojalo iznevjeriti dogovore.

Tribina HKV BiH

05 Tribina HKV BiH

07 Tribina HKV BiH

ObranaProf. emeritus dr. Željko Horvatić, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za međunarodno kazneno pravo, inzistirao je na pojmu obrane, te briljantno zaključio da se Hrvati uvijek brane, i ondje gdje su "manjina" i ondje gdje su većina, aludirajući na stanje u RHProf. emeritus dr. Željko Horvatić, jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za međunarodno kazneno pravo, predsjednik Akademije pravnih znanosti, inzistirao je na pojmu obrane, jer o obrani je bila riječ, obrani hrvatskoga naroda od napadača, te briljantno zaključio da se Hrvati uvijek brane, i ondje gdje su "manjina" i ondje gdje su većina, aludirajući na stanje u Republici Hrvatskoj. Raščlanjujući analitički, s pravnoga stajališta, položaj optuženih i u prvom stupnju osuđenih Hrvata iz BiH u Haagu, ustvrdio je da je s pravnoga gledišta optužnica apsurdna, a konačni pravorijek bit će i rezultat odnosa snaga u Žalbenom vijeću.

Zadnji je govorio dr. Miro Međimorec, kazališni redatelj, književnik, ratnik, obavještajac i diplomat, vrlo vehementno oslikavajući vlastita iskustva s nekoliko prizora, posebno o prijeziru koji je prema njemu i njegovoj odori pokazao engleski brigadir čija je vojska bila stacionirana u jednoj srednjoeuropskoj zemlji i spremala se poći u BiH. Razlozi su nalazili u priručnoj knjižici podijeljenoj engleskim časnicima i vojnicima, gdje je stajalo da su Hrvati u BiH razularene seoske straže ustaške provenijencije.

06 Tribina HKV BiH Zeljko Horvatic

10 Tribina HKV BiH

09 Tribina HKV BiH Miroslav Medjimorec

Neki od govora sudionika tribine bit će objavljeni na portalu Hrvatskoga kulturnog vijeća.

Kako je rečeno, tribina u Zlatnoj dvorani prva je u nizu koje će organizirati Hrvatsko kulturno vijeće na istu temu, s novim govornicima. Sljedeća tribina očekuje se svršetkom siječnja ili početkom veljače.

Mile Pešorda i MarijaPejakić Mikuljan

akademik Slobodan Novak

prof. dr. Željko Horvatić

(hkv)

Sri, 16-10-2019, 00:39:11

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.