Gvozdansko u Novom Marofu

U suorganizaciji GO HDZ-a Novi Marof, HKV-a ogranak Varaždin i Bratovštine Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec u velikoj dvorani Kulturnog centra Ivan Rabuzin u gradu Novom Marofu, 2. rujna 2012. godine održano je predstavljanje knjige Damira BorovčakaNovi Marof„Gvozdansko - hrvatsko velejunašto bez svjetskog uzora". Premda je bila nedjelja, koja se na Hrvatskom Sjeveru posebno slavi kao Sveta nedjelja, kada se časti čudo Predragocijene Krvi Kristove u Ludbregu, predstavljanju knjige u Novom Marofu odazvao se velik broj posjetitelja koji su u gotovo dvosatnom programu vrlo pažljivo sudjelovali te se nakon predstavljanja knjige zadržali u srdačnom druženju i razgovoru s gospodinom Borovčakom i njegovim supredstavljačima.

Kroz program je vodio, kao domaćin, gospodin Siniša Jenkač, predsjednik GO HDZ Novi Marof, koji je na početku programa pozdravio prisutne, te pozvao potom povjerenika HKV-a za Varaždin, g. Ivana Jaklina, da predstavi rad i aktivnosti ove udruge. G. Jaklin, koji je član HKV-a od njegova osnivanja, i koji kao povjerenik u Varaždinu, na Hrvatskom Sjeveru unatrag zadnje četiri godine promiče program i značajnije događaje vezane uz Hrvatsko kulturno vijeće, upoznao je na početku svojeg izlaganja nazočne s dosadašnjim radom. Izrazio je zadovoljstvo što je večerašnje predstavljanje knjige u kojem je HKV suorganizator, prvo događanje izvan Varaždina, te izrazio nadu da će uskoro biti organizirana predavanja i slične priredbe i u Ivancu, Ludbregu, Lepoglavi, te ostalim mjestima na Hrvatskom Sjeveru, a učinjeni su i određeni kontakti prema Čakovcu i Koprivnici, kako bi napokon taj „hrvatski sjeverni prsten" - Varaždin-Čakovec-Koprivnica kroz djelovanje HKV-a i uključivanja što većeg broja domoljubnih, Bogoljubnih i dobronamjernih ljudi postao jedan od najsnažnijih kulturnih odredišta Hrvatske, ali i prostora koji nazivamo „Mitteleuropa", koju smo kroz povijest i mi „Hrvati sa Sjevera" gradili i kojoj smo uvijek pripadali, a hrvatski identitet pritom sačuvali!

Potom je govoreći o hrvatskim zaboravima i o hrvatskom identitetu uzeo izvadak iz nadahnute propovijedi msgr. Egidija Živkovića, biskupa Željeznog u Austriji, gradišćanskogNovi MarofHrvata, koju je izrekao na misnom slavlju o Danu hrvatskih mučenika na Udbini, prošle subote, 25. kolovoza 2012. godine:

„Nakon stoljeća stradanja, pretrpani raznoraznim jarmovima, udarani i šibani sa svih strana, pa i s onih s kojih to nismo očekivali, sanjali smo i umirali za slobodu. Danas Damir BorovčakKnjiga Damira Borovčaka Gvozdansko - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora je publicističko djelo kojemu je cilj popularizacija jednog prevažnog i nadasve slavnog razdoblja hrvatske povijesti. Autor koristi bitku za Gvozdansko iz 1577/78. godine kao lajtmotiv koji se provlači kroz čitavu knjigu, ali mu u načelu služi kao eklatantan primjer nepoštivanja i zanemarivanja i mnogih drugih slavnih lokacija i događaja iz prebogate hrvatske povijestiovaj narod ponižen i prignut poput prosjaka puže i kuca pred vratima umorne starice Europe spreman žrtvovati ne samo svoje sinove nego i mnoge vrijednosti i bogatstva za mrvice koje preostaju na stolovima njezina bogatstva i moći. Izgleda da smo prebrzo zaboravili krv kojom je sloboda plaćena. Ne mogu prešutjeti činjenicu da mnogi Hrvatsku danas doživljavaju kao zemlju bez nade, prepunu ljudi svladanih letargijom i beznađem. Od razočaranih branitelja do mladih koji svagdje osim u njoj vide svoju budućnost."

Govoreći o nikad izgubljenom hrvatskom identitetu kroz skoro 14 stoljeća pisane povijesti, g. Jaklin, nazočnima je u sjećanje pokušao vratiti dvije nezaboravne slike, koje su svaka na svoj način ostavile traga u našim životima.

Prva je snimljena onih slavnih dana s početka kolovoza 1995. godine na kninskoj tvrđavi, kada predsjednik dr. Franjo Tuđman s hrvatskim vitezovima, našim generalima Gotovinom, Markačem, Koradom i drugima podiže na jarbol i ljubi hrvatski barjak.

Druga fotografija je snimljena desetak godina kasnije na Trgu Bana Jelačića u Zagrebu, kada je podignuta zastava EU.

Prva slika govori o ponosu i časti,Novi Marofa druga je slika vjeran prikaz stanja o kojem nam je upravo govorio biskup Živković na Udbini.

Komentar nije potreban!

U ime Bratovštine Petra Zrinskog - Časni stol Čakovec, potom se posjetiteljima obratio g. mr. sc. Zlatko Bacinger, predsjednik Bratovštine, nadahnutin riječima:

„Gospodina Damira Borovčaka upoznao sam tek prošle godine, no odmah mi se po mnogočemu učinio zanimljivim čovjekom. Prepoznao sam ga kao entuzijasta, koji je po svom pristupu povijesnim temama veoma blizak Bratovštini. Razgovarajući s njim shvatio sam kako se povijesti nije posvetio iz karijerističkih, nego iz sasvim ljudskih pobuda, te da povijesnim temama pristupa više emotivno nego faktografski hladno.

Ukratko, zaključio sam kako je riječ o vidovitom kulturnom organizatoru i djelatniku, koji sebe ne smatra učiteljem povijesti, nego njezinim učenikom, što je u svakom slučaju velika prednost, jer samo pokoran učenik - a nikako bahati učitelj - može povijest prigrliti kao učiteljicu života. Damir Borovčak, možda manje razborom, a više instinktom, koji je nerijetko kao šapat prošlih naraštaja pouzdaniji vodič, osjeća aktualnost problematike jednog važnog područja hrvatskog kulturnog života u relativno kratkom razdoblju novostečene državnosti.

Valja naglasiti, kao što rekoh, da se njegov pristup povijesnim temama umnogome podudara s misijom i vizijom Bratovštine, koja zagovara moralno i etičko nasljeđe hrvatskih velikana i zaslužnih građana nastojeći pronaći način da to neprocjenjivo duhovno bogatstvo na prikladan način ugradi u svijest i svakodnevicu življenja suvremenih naraštaja. U tom smislu, Bratovština veliča i promiče one vrijednosti koje nisu nametnute aktualnim političkim sustavom, ideologijom ili vremenitim pomodarstvom; Bratovština zagovara vrednote koje nisu hirovita volja čovjeka nego čine dio njegove ljudske prirode, njegove prirodne i prirođene ljudskosti. Govorimo, dakle, o moralnim ili etičkim, tradicionalnim ili vječitim vrijednostima, koje čovjeka čine čovjekom, plemenite ljude poštovanja vrijednih, a velikane velikanima.

Gledamo li tako na brendiranje hrvatske povijesti onda je razumljivo da i Damir Borovčak i Bratovština smatraju da nije dostatno obnavljati stare utvrde i palače (premda to ni približno Novi Marofne činimo kako treba); nije dovoljno polagati vijence na povijesne lokalitete i slikati se pred novinarima; nije dovoljno slaviti velikane na protokolarnim svečanostima, ritualno, bez shvaćanja višeg i dubljeg smisla tog čina; besmisleno je podizati spomenike velikanima, ako graditelji nisu sami njihovi živi spomenici; bezvrijedno je, dakle, i licemjerno pozivati se na častan život i moralna djela velikih ljudi, a živjeti svoj vlastiti život nečasno, podlo i pokvareno. To je licemjerje, himba koja kvari dušu naroda i sramoti duh velikana.

Knjiga Damira Borovčaka Gvozdansko - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora je publicističko djelo kojemu je cilj popularizacija jednog prevažnog i nadasve slavnog razdoblja hrvatske povijesti. Autor koristi bitku za Gvozdansko iz 1577/78. godine kao lajtmotiv koji se provlači kroz čitavu knjigu, ali mu u načelu služi kao eklatantan primjer nepoštivanja i zanemarivanja i mnogih drugih slavnih lokacija i događaja iz prebogate hrvatske povijesti. Autor s čuđenjem i osobitim ogorčenjem naglašava kako se taj zaborav događa čak i nakon pobjednički izborenog Domovinskog rata, u samostalnoj i neovisnoj hrvatskoj državi. Kroz cijelu knjigu osjeća se to čuđenje inertnošću, ravnodušnošću i neodgovornošću hrvatskih intelektualaca, mjerodavnih institucija i političara.

Uvijek se iznova vračajući na besprimjernu hrabrost male posade Gvozdanskog, ali i na neviđena, a danas prešućena stradanja žitelja Gvozdanskog i Zrina u Drugom svjetskom ratu, poraću i opet početkom devedesetih godina prošloga stoljeća, u knjizi Damira Borovčaka neprestance se provlači pitanje: Zašto?"

Nakon supredstavljača o knjizi je govorio autor g. Damir Borovčak. Upoznavši slušateljstvo s veličinom hrvatske žrtve koju su podnijeli junaci s Gvozdanskog, ugledni predavač Novi Marofgovorio je o još jednom mjestu naših narodnih stradanja, a to je Gvozdanskom blizi grad Zrin, gdje će 9. rujna ove godine biti sveta Misa koju će predvoditi Vlado Košić, sisački biskup, u spomen na 7. rujna davne 1566. Godine kada je Nikola IV. Šubić Zrinski pao pod Sigetom na čelu svoje hrabre vojske braneći Hrvatsku i Europu od turske najezde.

Biti će ta sveta Misa i spomen na tužni 9. rujna 1943. godine. Toga dana partizanske snage sručile su se na mjesto Zrin. Partizanska vojska s brojnim snagama napala je toga dana mirno pučanstvo Zrina, mjesta u kojem uopće nije bilo nikakvih vojnih snaga regularne vojske. Selo je razoreno, skoro polovica žitelja pobijena, preživjeli su raseljeni, a nakon „oslobođenja" preživjelim Zrinjanima svi posjedi u Zrinu su oduzeti. Do dana današnjega nitko od potomaka Zrinjana nije se vratio u Zrin, niti je ikome od njih vraćen niti pedalj zemlje otete njihovim predcima!

Mješoviti pjevački zbor Župe Kraljice svete krunice „Theresianum" iz Novom Marofu obližnjeg Remetinca, pod vodstvom prof. Brankice Geček zaključio je predstavljanje knjige rukovetom domoljubnih pjesama.

Susret u Novom Marofu protekao je u ozračju nade i vjere u sretniju hrvatsku budućnost. Hrvatskim zaboravima, usprkos...

Ivan Jaklin, povjerenik HKV Varaždin

Sri, 16-10-2019, 00:34:33

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.