Susret sa Zrinjanima u progonstvu

Prošli tjedan je u Osijeku i u općinskom mjestu Drenje održano predstavljanje knjige Gvozdansko - hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora, autora Damira Borovčaka iz Zagreba. Na oba predstavljanja odazvao se veliki broj prognanih Zrinjana i njihovih potomaka, posebice u Drenju nedaleko Đakova, gdje žive raseljeni u nekoliko sela.

Gvozdansko Osijek

Predstavljanje 15. lipnja u Osijeku u organizaciji Društva prijatelja Zrina i Kapucinskog samostana vodio je Pavle Petanjak, jedan od sinova iz zrinjske obitelji Petanjak. Naime, Stjepan i Katarina Petanjak, oboje su Zrinjani koji su kao djeca bili svjedoci zločina, pogibije svojih očeva u obrani, pljačkanja i paljenja mjesta od vlaških partizana. Poznat je dokument iz tog vremena, kada OZN-a za Baniju izvještava Štab NOV o tom zlodjelu i traži daljnje upute od nalogodavca druga Vladimira Bakarića.Te se večeri u Dvorani kapucinskog samostana u Osijeku okupilo oko 50-tak starijih Zrinjana i njihovih potomaka, koji danas žive u Osijeku i okolici. Izlaganje i prikaz knjige pretvorio se u dojmljiv i emotivan susret prognanika i svjedoka zločina s autorom knjige, u zajedničkom podsjećanju na tragične događaje koje treba oteti zaboravu.

Gvozdansko Osijek

Drugi dan 16. lipnja predstavljanje u Drenju pobudilo je još veće zanimanje. U vrlo lijepoj, novouređenoj Dvorani Dobrovoljnog vatrogasnog društva Drenje, okupilo se preko 70-tak pretežno starijih Zrinjana i Gvozdančana, no bilo je tu i mladih čak iz treće generacije potomaka. Predstavljanje je vodio Matija Petanjak, još jedan sin iz obitelji Stjepana Petanjak, uz domaćeg župnika vlč. Marka Ercegovca. I ovo je predstavljanje organiziralo Društvo prijatelja Zrina, no u zajedništvu sa Župom sv. Mihaela Arkanđela i Općinom Drenje. Predstavljanju su nazočili i gosti pristigli iz Nove Gradiške. Uz predsjednika Udruge branitelja 121. brigade pukovnije Nova Gradiška, pukovnika HV-a Matu Modrića, u Drenje su došli pukovnik Viktor Alekšević, zatim satnik HV-a mr. sc. Damir Matošević i predsjednik HSP-a Nova Gradiška Đuro Matošević, svi hrvatski branitelji koji su u Domovinskom ratu oslobađali područja Pounja.Nakon pozdrava dobrodošlice župnika vlč. Marka Ercegovca u uvodnom izlaganju Matija Petanjak je rekao:

Gvozdansko Osijek

"Sve vas lijepo pozdravljam, u ime Društva prijatelja Zrina i preživjelih Zrinjana župe sv. Mihaela Drenje i Općine Drenje. Zahvaljujem vam što ste se odazvali na ovaj naš zajednički susret predstavljanja knjige 'Gvozdansko – Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora'.

Osobita mi je radost i čast što mogu pozdraviti, po prvi puta među nama, autora ove knjige g. Damira Borovčaka koji se rado odazvao i prihvatio naš poziv. Zahvaljujem našem župniku velečasnom Marku na svesrdnoj pomoći pri organizaciji ovog susreta, kao i Općini Drenje, DVD Drenje što su nam velikodušno ustupili ovaj dom za današnji skup.

Autor ove knjige, gospodin Damir Borovčak je istinski domoljub, katolički novinar, putopisac, politički analitičar i povijesni istraživač. Između ostalog, je i dugogodišnji urednik i voditelj emisije „Vjera u sjeni politike" na Radio Mariji. Svojim neumornim i predanim radom doprinosi oživljavanju i očuvanju povijesne istine i tragedije Hrvatskog naroda u prošlosti i sadašnjosti. Upravo ta želja za dokazivanjem povijesne istine, dovela ga je danas među nas – u naše Drenje.

Gvozdansko Drenje

Drenje i Slatinik (za one kojima slijedeće činjenice nisu poznate) su mjesta u kojima je, nakon progona i protjerivanja Zrinjana, 09. rujna 1943., nastanjeno najviše preživjelih Zrinjana. Moram naglasiti da nisu došli svojom voljom, nego po naredbi komunističkih vlasti koja ih je nažalost nasilno „oslobodila" od svega što su imali. Najprije: „oslobođeni" su od svojih najmilijih – očeva i roditelja, koji su ubijeni, te od svojih domova i svega što su posjedovali. Taj progon traje, na veliku žalost, već punih 70 godina, a ni danas u slobodnoj i neovisnoj Hrvatskoj ne mogu ostvariti svoja prava na povrat nasilno oduzete i otete imovine. Tragedija je još veća što nisu samo Zrinjani prognani, već i drugi Hrvati iz toga vremena, a spomenut ću samo neke: selo Borićevac u Lici, Španovica u Slavoniji i još neka mjesta u Hrvatskoj dijele istu sudbinu. Sramota je za jednu državu da njezin matični narod živi u progonstvu više od 70 godina. Zašto? Samo zato što su Hrvati! I s pravom autor u knjizi ističe naslov: „O zločinu u Zrinu bezobrazno se šuti".

Nameće se pitanje: zašto je autor Gvozdansko i Zrin objedinio u jednu knjigu? Što ih povezuje i čini sličnima ili bolje reći – istima? I Zrin i Gvozdansko, ne samo što se zemljopisno nalaze na južnim obroncima Zrinske gore, nego ih više i jače povezuje njihova povijest iz turskih vremena, ali također i iz vremena Drugog svjetskog rata.

Zahvaljujući Damiru Borovčaku i njegovu neumornom radu Gvozdansko i Zrin ovom knjigom izlaze iz povijesne anonimnosti i zaborava, budući da mnogi Hrvati nisu niti čuli za Gvozdansko i njegovu junačku povijest. Nažalost, ni danas u slobodnoj Hrvatskoj državi, knjige ovakvog sadržaja kojima se promiče povijesna istina, ne mogu naći mjesta u medijima, ni u knjižarama, dok se istovremeno Hrvatski narod obmanjuje neistinama. Zbog toga, ova knjiga za nas Hrvate, posebno Zrinjane i nas njihove potomke, predstavlja veliko bogatstvo i značaj, jer samo pisana riječ ostaje trajno zabilježena i sačuvana.

Stoga bi ova knjiga trebala doći u svaku našu kuću da podsjeća nas i našu djecu kako treba srcem braniti i čuvati, a iznad svega voljeti svoju domovinu. Poznata je izreka: „Povijest je učiteljica života"! Neka i ova knjiga bude poruka da se strahote iz 1941., 1943. i 1991. godine nikada više ne ponove. Na nama je da o tome pričamo svojoj djeci, kao što su nama pripovijedali naši roditelji, jer nemamo pravo na zaborav povijesnih istina, a naši preci imaju pravo na sjećanje. Na kraju ću završiti citirajući samog autora: „Tko zanemari pouke iz prošlosti, neodgovorno srlja u budućnost".

Gvozdansko Drenje

Sada molim g. Borovčaka da osobno predstavi svoju knjigu, a vama zahvaljujem na pozornosti".

Autor Damir Borovčak prije predstavljanja je istaknuo da nema nikakvog obiteljskog srodstva ni sa Zrinjanima ni s Gvozdančanima ni s Pounjem, već ga pokreće želja da se umjesto prikrivene prave istine i nametnute neistine, konačno uoče uzroci i posljedice nepravde, koja se širenjem komunističkih laži nametnula hrvatskom narodu sve do danas. Zatim je svojim prikazom ukazao na slijed osvajanja i naseljavanja prostora Pounja, nekoć prostranog Hrvatskog Kraljevstva s obje obale Une, koje je ratom nametnutih okolnosti iz turskih vremena osvajanja te pomoću pridruženih osvajača Vlaha i martologa, postalo područje krvavih zločina, pljački i otimačina srbočetnika početkom 1941. te tijekom Drugog svjetskog rata, a sve se ponovilo 1991., sve do 1995. godine.

Međutim, tragično je da u 20 godina slobodne Hrvatske, državne institucije i nadalje nisu uspostavile norme ispravljanja tih nepravdi, ni na pravnom ni na povijesnom ni na kulturnom planu. U prikazu autorskih fotografija ukazao je kako hodočašćima u ta povijesna mjesta hrvatski narod i nadalje osjeća tu ogromnu povijesnu i društvenu nepravdu, koju ne želi prepustiti zaboravu. Predstavljanje je pratilo i završilo u velikom zajedničkom emotivnom prisjećanju na tragediju egzodusa Zrinjana, koji su prisilno iseljeni na područje današnjeg Drenja i Slavonije. Oni nikako ne mogu zaboraviti svoje krvavo i teško stradavanje u mladosti, kao ni svoj rodni zavičaj. Stoga je Borovčak upozorio i istaknuo potrebu da se sva sjećanja i svjedočanstva moraju zapisati i dokumentirano ostaviti kao trag za povijest, potomke i buduće naraštaje.

(hkv)

Čet, 13-08-2020, 10:44:31

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.