Predstavljanje monografije „Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj"

(Urednici: Dragutin Bauman, Srećko Gajović)

Elektronska mikroskopija je primjer vrhunske tehnologije čija uspostava je predstavljala temelj razvitka hrvatske znanosti. Izazovi i uspjesi u ovom pothvatu opisani su u monografiji „Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj" čije predstavljanje je održano 24.svibnja 2012.g. u Tehničkom muzeju u Zagrebu. Bila je to ujedno i prilika da šira javnost sazna nešto više o tom području znanosti. Predstavljanju monografije nazočili su mnogi uglednici iz znanstvenog i javnog života u Republici Hrvatskoj, a važno je spomenuti da je skupu nazočio i Njegova Ekselencija Masaru Tsuji, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj.

Bauman

Nakon uvodnih pozdravnih riječi prof. dr. sc. Nenada Tomašića, predsjednika Hrvatskog mikroskopijskog društva, sudionike promocije monografije pozdravili su domaćin skupa, gospodin Davor Fulanović, dipl. ing., ravnatelj Tehničkog muzeja u Zagrebu, dr. Nada Brkljačić ispred Ureda za zdravstvo i branitelje Grada Zagreba koji je uz Sveučilište u Zagrebu i Grad Sisak, pokrovitelj projekta monografije. Skup su zatim pozdravili prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš, rektor Sveučilišta u Zagrebu, Njegova Ekselencija Masaru Tsuji, veleposlanik Japana u Republici Hrvatskoj.

Uoči predstavljanja monografije pozdravne riječi skupu uputio je akademik Ilija Mamuzić, dr. metalurgije u ime Hrvatskog metalurškog društva, i dr. sc. Ognjen Milat u ime mikroskopičara. U osvrtu o knjizi govorili su recenzenti akademik Stanko Popović, profesor emeritus, akademik Ivica Kostović, dr. medicine, te urednici Dragutin Bauman, ing.kem. i prof. dr. sc. Srećko Gajović. Monografija će zasigurno biti edukacijsko pomagalo studentima, budućim inženjerima, istraživačima i znanstvenicima, a nekoliko citiranih ulomaka iz tekstova monografije koji slijede najvjerodostojnije govori o kakvoj je knjizi riječ.

Akademik Stanko Popović, prof. emeritus:

«Knjiga sadrži niz naoko međusobno neovisnih razgovora s vodećim hrvatskim elektrosnkim mikroskopičarima, koja zajedno promatrani predstavljaju nedjeljivu cjelinu. Izbor sugovornika nije slučajan, ne samo zbog njihovih neprijepornih dometa u znanosti, nego i zato što se elektronskom mikroskopijom bave znanstvenici vrlo raznolikih profila. Iz prikazanih sjećanja slijedi da je primjena elektronske mikroskopije u nizu područja nezamjenjiva, te da je potrebno veliko znanje i iskustvo kako bi se u potpunosti iskoristile mogućnosti elektronske mikroskopije, posebno one visokog razlučivanja. Ta sjećanja predstavljaju vrlo vrijedan dokument o razvoju znanstvenih i tehnologijskih mikroskopskih istraživanja pa je itekako značajna ideja autora da ih sačuvaju za budućnost.»

Bauman

Akademik Ivica Kostović, dr. med.:

«Umjesto brojnih podataka urednici slijede osobe zaslužne za početak i razvoj elektronske mikroskopije. Kroz njihove osobne reminiscencije korak po korak stvara se složena slika koja otkriva ne samo faktografska zbivanja, već istovremeno predstavlja osobnosti ovih ljudi, čiji ih unutrašnji poriv čini da postanu ono što nitko do tada nije bio - elektronskim mikroskopičarima. Čitanjem monografije dobiva se slika koja se doima poput elektronskomikroskopske snimke, nipošto nije laka za razumijevanje. Od čitaoca se traži dodatni napor proniknuti između redova i umjesto lagodnih interviewa koji se s uživanjem čitaju uočiti cijelo razdoblje hrvatske povijesti. Povijest elektronske mikroskopije postaje paradigma hrvatskih povijesnih okvira u kojima pojedinci pokušavaju promijeniti svijet oko sebe. Nesumnjivo je i očigledno iz ove knjige da premda se napredak elektronske mikroskopije oslanjao na institucionalne potpore, u svojoj biti to je bilo individualno stremljenje pojedinaca, koji su onda zračili u svoju okolinu. Predstavljeni jedinstveni zapis njihovim vlastitim riječima skupljenim na jednom mjestu odaje ovim osobama najveće priznanje.»

Rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Aleksa Bjeliš:

«U 340. godina svoga postojanja, Sveučilište je pratilo europske i svjetske trendove razvitka znanosti pri čemu su se pojedina znanstvena područja razvijala samozatajno. Jedno od njih je i područje elektronske mikroskopije koje je dalo veliki doprinos razvitku hrvatske znanosti. Uvjeren sam kako će monografija „Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj" ponuditi cjeloviti prikaz razvitka ovog znanstvenog područja, te biti zanimljiva literatura mnogima, od studenata budućih inženjera, do znanstvenika i predstavnika akademske zajednice. Koristim priliku izraziti zahvalnost urednicima monografije, čiji je entuzijazam pomogao realizaciju ovog izdanja koje će posvjedočiti o dramatičnim promjenama koje su, zahvaljujući novim znanstvenim spoznajama i tehnološkim postignućima, elektronski mikroskopi doživjeli tijekom proteklog vremena.»

Akademik prof. dr. sc. Zvonimir Devidé:

«Pravo je istraživanje samo ono koje nema pretpostavki. Samo po sebi je razumljivo da treba kod svakog istraživanja biti krajnje pošten, krajnje korektan, krajnje točan, krajnje savjestan i da nikad ne valja osloniti se samo na jednu metodu. To sam bezbroj puta objašnjavao i demonstrirao da ništa bez predradnji i popratnih istraživanja sa svjetlosnom mikroskopom ne ide u elektronski mikroskop. Na svijetu je sve ograničeno i zbog tog ograničenja istraživanja u budućnosti bit će sve složenija i stoga sve teža i teža. Ona, također, traže sve veće napore, sve veća sredstva, a daju relativno manje i skromnije rezultate, osim u nekim slučajevima kad se nešto posve novo otkrije, a toga je, naravno, sve manje. Osim toga, trebamo znati da su jedino, što kao istraživači prirode možemo doživjeti, naši osjeti. Pomoću tih naših osjeta mi stvaramo sebi sliku o svijetu oko nas i moramo znati, da je ono što nas najintimnije okružuje i čiji smo najintimniji dio, da je to priroda. Stoga, moramo prirodu poštivati i nju uzeti kao osnovu, a ne uljuljati se u nekakve fantastične situacije koje ćemo mi stvoriti svojim znanjem, industrijom i ne znam čime sve još ne.»

Urednici monografije

Dragutin Bauman ing. kem.:

Bauman

«Usuditi se napisati knjigu, privilegij je za odabrane, pomislili smo prof.Gajović i ja i zapitali se u kakvu se to avanturu upuštamo i kakav će biti rezultat? No bez obzira na to pitanje i mnoštvo drugih pitanja koja su nam se nametala, odluku smo donijeli, knjigu smo napisali, a sud o tome kako smo to napisali donijet će čitatelji. Znali smo da je pred nama izuzetno kompleksna zadaća, zadaća koju moramo korektno odraditi, jer svi članovi Hrvatskog mikroskopijskog društva s pravom to od nas očekuju, konačno od njih smo i dobili Vjerodajnicu za pisanje monografije „Elektronska mikroskopija u Hrvatskoj". Monografija je opis razvitka elektronske mikroskopije u Hrvatskoj, po sjećanju i riječima eminentnih stručnjaka iz područja elektronske mikroskopije, doajena hrvatskog mikroskopijskog obzorja, kao i moj skromni doprinos, osobnim sjećanjima o početku i tijeku bavljenja „scanning" elektronskom mikroskopijom.»

Prof. dr. sc. Srećko Gajović:

«Gdje je budućnost mikroskopije u Hrvatskoj? Ova knjiga je bila zamišljena kako bi odgovorila na ovo pitanje! Povijest je učiteljica života i zbivanja vezana uz elektronsku mikroskopiju u ovih proteklih 57 godina, od kada je postavljen prvi elektronski mikroskop, očekuju ukazati na trend prema kojem bi se događaji trebali odvijati u budućnosti. Možemo li nadograđivati postignutu izvrsnost i izbjeći zamke koje su bile nazočne u prošlosti? Optimizam progovara iz svakog dijela ove knjige, iz svakog pojedinog zapisanog razgovora! Koliko truda i koliko zadovoljstva je proizašlo iz borbe za uspostavu mikroskopa i primjenu novih mikroskopijskih postupaka! Kako nas je intelektualna snaga vrlo brzo vinula u sam vrh elektronskomikroskopijskih istraživanja!»

(hkv)

 

Čet, 1-10-2020, 10:31:09

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.