otvorenje maratona udhosU utorak, 18. rujna, 2007, startom sa Trga Siječanjskih Žrtava u Kustošiji, započeo je 6. Memorijalni ultramaraton Zagreb-Vukovar, ˝Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata˝. Sa starta jedne od najdužih i najzahtjevnijih utrka u Europi, čija duljine staze iznosi 344.1 km, u borbu za pobjednika 6. izdanja utrke krenulo je čak 28 natjecatelja, među kojima je 9 međunarodnih natjecatelja.Ultramaratonce su na startu utrke ispratili mnogi državni i gradski dužnosnici. Prije pucnja startnog pištolja položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata, a prisutni govornici prisjetili su se branitelja koji su za svoju Domovinu dali najviše što su mogli, svoje živote.Nazočne je u ime organizatora utrke, pozdravio gosp. Boro Barišić, predsjednik Saveza udruga dragovoljaca HOS-a, brigadir, gosp. Miodrag Demo, voditelj ureda za branitelje pri Poglavarstvu Grada Zagreba, dogradonačelnik Grada Zagreba gosp. Ivo Jelušić, te potpredsjednica Vlade RH i ministrica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđa. Jadranka Kosor, koja je i proglasila Ultramaraton otvorenim.
Add a comment        
 

 
Aleksa ValeIstarsko mjestašce Barban, udaljeno svega nekoliko kilometara od obale, možda i ne bi bilo toliko atraktivno i poznato široj javnosti da se tamo svake godine ne održava «Trka na prstenac». Ove godine smo i mi prisustvovali tom viteškom natjecanju, pa u nastavku donosimo reportažu iz Barbana. Također se i zahvaljujemo mještanima i organizatorima navedenoga natjecanja, posebice Franku Troštu i Krunoslavu Salaju koji su, ustupivši nam tražene podatke, pomogli da priču o «Trci na prstenac» što vjernije prenesemo našim čitateljima.
Add a comment        
 

 
Hrvatski vojnici 16 st.Hrabrost i sposobnost hrvatskih vojnika i hrvatske vojske kroz minula se stoljeća pokazala već nebrojeno mnogo puta. Povijesne činjenice svjedoče o brojnim ratovima i bitkama u kojim su upravo hrvatski vojnici, silom prilika najčešće za tuđinsku vlast, odigrali glavne uloge i izvojevali maestralne vojne pobjede. Danas o slavnoj povijesti hrvatskih ratnika, od vremena kad su svojom nesebičnom požrtvovnosti obranili ostatak Europe od Turaka i zasluženo dobili naziv «antimurale christianitatis» iliti «predziđe kršćanstva», preko svjetskih ratova, do bliske nam prošlosti i najsjajnije od sviju izvojevanih pobjeda - Domovinskog rata, možemo čitati samo u povijesnim knjigama. Djeca poginulih junaka nemaju kamo doći i na jednom mjestu pogledati svojevrsnu duhovnu i materijalnu ostavštinu svojih očeva. Malen, ali ponosan narod, nakon svih podnijetih žrtvi zaslužuje odgovarajući povijesno-vojni muzej. Jer onog što može svjedočiti o velikim trenutcima hrvatske ratne povijesti ima dovoljno za napuniti deset objekata, a ne samo jedan. (mmb)
Add a comment        
 

 
Bojna FrankopanIako po podatcima Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti u Hrvatskoj ima 489.407 branitelja, rijetko smo u prilici zabilježiti obilježavanje osnutka neke od postrojbi koje su sudjelovale u Domovinskom ratu. Zašto se proslave ovakvih obljetnica u pravilu ne organiziraju nije teško pogoditi. Naime, na njima bi se stari suborci susretali što bi im dalo priliku da se malo bolje organiziraju i međusobno pomognu, odnosno uvide koliko puno njih razmišlja o Hrvatskoj jednako kao i za vrijeme rata. A kako vrijednosti do kojih drži braniteljska populacija današnja politička elita u društvu uspješno potiskuje, druženja branitelja bila bi korak u krivom smjeru. No, od ovog pravila ima i iznimaka, pa u nastavku izvješćujemo o proslavi 16. obljetnice bojne Frankopan. (mm)
Add a comment        
 

 
Ružica Klaričić JakimovskiU nedjelju 13. svibnja 2007. Ružica Klaričić Jakimovski, član Hrvatskog kulturnog vijeća, predstavila je kod prof. Dujmovića u Samoboru svoju izložbu ogledala i fotografija "Alisa u zemlji čudesa". Ova izložba u proširenom postavu moći će se razgledati i u Zagrebu, od 2. do 19. lipnja 2007. u galeriji "Mirko Virijus", Tkalčićeva 14. Svečano otvaranje održat će se 2. lipnja u 20.00 sati. Ovom prilikom donosimo reportažu s otvaranja izložbe u Samoboru, tekstove koje su za izložbu napisali Hrvoje Hitrec i prof. Josip Dujmović, a priložen je i kratki životopis autorice.
Add a comment        
 

 
ProsvjedDanas, 12. svibnja 2007. godine, održan je prosvjedni skup stranke Jedino Hrvatska - pokret za Hrvatsku pod nazivom "Ne ćemo u treću Jugoslaviju", s kojeg donosimo reportažu. Ovaj skup, čiju su najavu gotovo svi mediji izbjegli objaviti, održan je na središnjem zagrebačkom trgu, odnosno Trgu bana Jelačića, i okupio je nekoliko stotina građana. Na skupu je pročitan dio telegrama potpore, što uključuje i onaj Hrvatskog kulturnog vijeća. Govore su održali akademik Josip Pečarić, Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini, Ivan Valek, predsjednik Glavnog odbora stranke Hrvatsko zvono, dok je predsjednik stranke Jedino Hrvatska Milovan Šibl pročitao skraćeni tekst Zahtjeva Ustavnom sudu RH da ispita zakonitost političkog rada hrvatske izvršne vlasti.
Add a comment        
 

 
Otvaranje izložbeU utorak, 8. svibnja 2007., u prostorijama "Hrvatskoga slova" i "Hrvatske kulturne zaklade" svečano je otvorena izložba Branimira Čilića "Hrvatski Križni put". Donosimo slike s vrlo uspjelog i zanimljivog otvaranja u kojem su vjerujemo svi prisutni iskreno  uživali. Osim slika na kojima se vidi dio postava izložbe, donosimo kratki životopis Branimira Čilića, te uvodni govor koji je održao Željko Glasnović, general bojnik HV-a u mirovini. U sklopu otvaranja izložbe prikazan je i film o radu Branimira Čilića "Pod ovim znakom češ pobijediti". Ovaj film, koji je nastao u produkciji HRT-a, sam po sebi ima visoku umjetničku vrijednost, a snimljen je 2003. godine prigodom dolaska pape Ivana Pavla II u Dubrovnik. Izložba Branimira Čilića će trajati do 4. lipnja. Karta Zagreba s točno označenim mjestom održavanja izložbe može se naći ovdje.
Add a comment        
 

 
m_tudjman_sDonosimo reportažu prof. dr. Miroslava Tuđmana o njegovom posjetu Izraelu u kojoj su iz prve ruke prenesena shvaćanja izraelskih dužnosnika prema pitanjima nacionalne sigurnosti njihove države. Imajući na umu kako pitanje nacionalne sigurnosti u Hrvatskoj, nažalost, i danas nakon 15 godina samostalnosti još uvijek nije našlo pravi odgovor, izraelska iskustva čine se posebno vrijednima. Reportaža prof. dr. Miroslava Tuđmana zorno pokazuje kako se država koja se po broju stanovnika može približno poistovjetiti s Hrvatskom u stanju jasno odrediti prema svojim interesima, i opstati u okruženju koje joj sve prije nego naklonjeno.
Add a comment        
 

 
repova_suma_krizNoć pred Uskrs 1947. godine došle su u kuću nepoznate osobe u kožnatim kaputima i odvele Stjepana Dujha u Repovu šumu kod Štrigove u Međimurju... Reportažu s komemoracije obilježavanja 60-te obljetnice stradanja civila koje su pripadnici UDBE zvjerski mučili i ubili potkraj ožujka 1947. godine u Repovoj šumi, poslao nam je gospodin Franjo Talan, a fotografije Dragutina Šafarića iz Velenja (Slovenija).
Add a comment        
 

 
SljemeDa je Hrvatska krasna zemlja kaže nam i naša himna. Mala reportaža u slikama trebala bi dočarati što Zagrepčani imaju na raspolaganju na nešto više od pola sata vožnje autom od centra grada: skijalište za koje malo tko zna ili bi mislio da radi pri proljetnoj atmosferi koja vlada gradom.
Add a comment        
 

 

Tabla - Trg dr. Franje TuđmanaDa bi naši čitatelj koji nisu u prilici obići Trg dr. Franje Tuđmana u Zagrebu ipak imali osjećaj o kavom se prostoru radi odlučili smo se objaviti malu reportažu u slikama. Trg dr. Franje Tuđmana velika je livada s ponešto drveća, koja je sa sjevera omeđena Ilicom, sa istoka Ulicom Republike Austrije, s juga Talovčevom ulicom, a sa zapada Trgom Francuske Republike i Ulicom Antuna Matije Reljkovića.

Add a comment        
 

 
Zatvorska bolnicaJučer predvečer posjetili smo pripadnike udruge Hrvatskih vojnih invalida domovinskog rata (HVIDR-e) koji ispred zatvorske bolnice u Svetošimunskoj ulici u Zagrebu u znak potpore Branimiru Glavašu štrajkaju glađu. Točnije, štrajku koji su 24. studenoga započeli Mato Bičvić, Zlatko Vrbošić i Branko Čulo, pridružilo se u međuvremenu još pet pripadnika HVIDR-e, te jedan bivši član Narodne zaštite. Imena onih koji su se naknadno pridružili štrajku su Rade Rašić, Ivica Vojić, Željko Hajdarević, Ivica Mezga, Ivan Mateša i Mario Filipi. Svi oni iz različitih su dijelova Hrvatske: Osijeka, Zagreba, Čakovca, Slunja, Dugog Sela, Koške.
Add a comment        
Ned, 15-09-2019, 08:30:26

Najave

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.