Vran planinaDugo polje u sjevernoj Hercegovini jedna je od poznatijih planinskih destinacija u Bosni i Hercegovini. Planinska visoravan okružena je s sjeverozapadne strane Vran planinom dok ju s jugoistoka omeđuje planina Čvrsnica. Do Dugog polja može se stići iz više smjerova a mi smo odabrali smjer preko Mostara kroz Jablanicu i Doljane. Odredište je skijalište Risovac na Dugom polju podno Čvrsnice u Parku prirode Blidinje. Plan je krenuti prema Velikom Vilincu (2118 m), jednom od vrhova Čvrsnice na kojem se nalazio planinarski dom, uništen u ratu, razgledati Dugo polje i jezero Blidinje po kojem je ovaj park prirode dobio ime. Nakon vožnje uz predivnu Neretvu koja nas prati sve od Čapljine do Jablanice, u Jablanici skrećemo prema Doljanima. Naime skrenuli smo mi prema Rami, ali nakon desetak minuta vožnje shvatili smo da idemo u krivom smjeru te smo se vratili do Jablanice i odabrali pravi put. Kroz dolinu Doljanke , prekrasnu planinsku dolinu između strmih obronaka i stijena dolazimo do Doljana. Selo Doljani malo je planinsko selo okruženo brdima i šumama. (K.Bikić)
Add a comment        
 

 
Velika Gospa u ChicaguS obzirom na činjenicu kako se u hrvatskim medijima rijetko mogu vidjeti ili pročitati prilozi bilo kakve vrste vezano uz aktivnosti Hrvata u iseljeništvu, ponekada se čini kako iseljeništva nema, odnosno kako se u iseljeništvu ništa ne događa. No, stvari nisu baš takve, a mi u nastavku donosimo reportažu dr. Ante Čuvala s proslave blagdana Velike Gospe u hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu. Čuvalo između ostaloga spominje: "Ovo je 102. godina od kad Hrvati Chicaga i okolice na poseban način slave Majku Božju u liku Sinjske Gospe. Najveće je to okupljanje Hrvata u ovom velegradu, a i dalje. Ta velika vjerska i narodna svečanost je čak označena na gradskom službenom kalendaru kao dan hrvatske proslave Velike Gospe. Taj dan se okupljaju u župi sv. Jeronima tisuće ljudi na molitvu i slavlje."
Add a comment        
 

 
Dvorac MaruševecSjeverno od 1060 metara visoke Ivančice, koja dominira cijelim krajolikom, a južno od Varaždina nalazi se dio Hrvatske prepun brežuljaka. Za razliku od Zagorja koje je gusto naseljeno, ovo područje puno je mirnije i zbog toga možda i privlačnije. A neposredno blizu velikog lovišta obraslog šumom može se naći dvorac Maruševec, koji svojom ljepotom ne zaostaje puno za daleko poznatijim dvorcem Trakošćan.(mm)
Add a comment        
 

 
Boka kotorskaIz Hrvatskog slova donosimo reportažu Stipe Kekeza koji je u njoj podastrao slike, činjenice i dojmove s dvanaestodnevnoga puta po Boki kotorskoj, toj mitskoj, arkadijskoj, povijesnoj hrvatskoj zemlji, kamo je 2006. godine stigao radi istraživanja govora bokeljskih Hrvata. Izdvajamo: "Tivat je nekad, kako mi reče jedan sugovornik, bio naseljen samo hrvatskim življem, a onda su se vremenom počeli naseljavati i drugi iz unutrašnjosti ili iz drugih krajeva. Tako da postoje 24 stara hrvatska prezimena. Doseljenike iz unutrašnjosti, kao i u nas, neki zovu rolling stonesima. Naravno, postoji i pravoslavni živalj koji je ondje dulje vrijeme. Hrvati su se u Tivtu naučili tijekom dosta godina suživota živjeti s pravoslavcima, tako da nisam osjetio nikakvu odbojnost prema pravoslavnome življu, samo iz tog razloga, nego prema onima koji su vodili i vode agresivnu, huškačku i prisvajateljsku politiku. Kao što reče jedan Hrvat dolje, da oni nemaju problema s pravoslavcima koji su ondje generacijama, već s rolling stonesima, koji dolaze iz druge kulture".
Add a comment        
 

 

PatagonijaPokrajina Patagonija obuhvaća dobar dio južne i srednje Argentine i južnog Čilea. Velikim dijelom dominiraju stepe i niski brežuljci s jako malo raslinja. Kako se približavamo Andama, tako uočavamo da vegetacija postaje raskošnija i raznolikija, što zasigurno doprinosi i bogatstvu životinjskog svijeta.(M.L.)

Add a comment        
 

 

Hrvatska katolička župa Uznesenja Marijina u San JoseuPočetkom veljače pristigla nam je iz daleke Kalifornije donacija za portal Hrvatskoga kulturnog vijeća od naših iseljenika. Radi se o zajednici koja je okupljena oko hrvatske katoličke župe Uznesenja Marijina u gradu San Jose. San Jose smješten je u Silicijskoj dolini osamdesetak kilometara južno od San Francisca, i sa svojih oko milijun stanovnika treći je po veličini grad u Kaliforniji.(nzb)

Add a comment        
 

 
Stepinčevo u KanadiSpomendan hrvatskoga blaženika Alojzija Stepinca diljem je Hrvatske u nedjelju, 10. veljače 2008. godine vrlo svečano obilježen. Jednog od najvećih hrvatskih kardinala i domoljuba u svojim su se propovjedima tako prisjetili mnogi istaknuti svećenici na koncelebriranim misama koje su se širom Lijepe Naše održale u njegov spomen. «Hrvatska crkvena povijest pamtitt će Stepinca kao mudroga i smionog svećenika koji zaslužuje istodobno četiri titule: pastira, heroja, mučenika i sveca» - istaknuo je biskup Komarica nazvavši blaženika «glasom odgovornosti» koji je svakodnevno oko sebe raskrinkavao onodobne farizeje i žigosao zločince bez obzira kojoj su strani pripadali. Upitavši se otkud Stepincu tolika unutarnja snaga da se usprotiv cjelokupnoj komunističkoj mašineriji, jedini odgovor pronalazi u njegovoj potpunoj predanosti Isusu – taj «duhovni gorostas» bio je svjestan da se njegova sudbina nalazi samo u Božjoj ruci, a ne u šaci komunističkoga suda, «jer Božja je riječ zadnja, a ne ona zločinačka». A da je Katolička crkva ne samo u domovini već i širom svijeta svečano proslavila taj dan, dokazuje i mala reportaža koja nam je pristigla iz Kanade i na najbolji mogući način ocrtava s koliko su se ljubavi i ponosa tamošnji Hrvati prisjetili blaženika Stepinca.
Add a comment        
 

 
Zdenac životaDrugi dio reportaže - Javno okupljanje za povratak imena Kazališni trg. Prvi dio reportaže nalazi se ovdje.
Add a comment        
 

 
Zdenac životaDanas (9. veljače 2008.) je u jedanaest sati kao što je bilo i najavljeno održan skup na kojem je zatraženo da se jednom od najljepših trgova u glavnom gradu Republike Hrvatske vrati ime Kazališni trg. Skup je potrajao nešto više od jedan sat, i protekao je u mirnoj atmosferi. Događaju je po našoj slobodnoj procijeni nazočilo oko četiri-pet tisuća ljudi. Sto do dvjesto prosvjednika okupilo se na zapadnom strani trga kod Muzeja za umjetnost i obrt izražavajući protivljenje preimenovanju Trga maršala Tita. U nastavku donosimo reportažu u slikama s nešto više pojedinosti. Zbog onih sa sporijom internetskom vezom reportažu smo podijelili na dva dijela.(mm)
Add a comment        
 

 
VodotoranjOve je godine održana 16. obljetnica Dana sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., pod geslom «U Vukovar za istinu i pravdu», kojega je osmislio fra Ante Perković, župnik župe sv. Josipa Radnika, a kojim se otvoreno aludira na činjenicu kako srpski ratni zločinci i njihovi zločini nad ranjenicima, braniteljima i civilima – nisu kažnjeni. Pored građana grada, u Vukovar je pristiglo i oko 15 tisuća domoljuba iz cijele Hrvatske, a među prvima stigli su članovi Udruge 100-postotnih invalida Domovinskoga rata s članovima njihovih obitelji, u pratnji studenata i mladih iz Osijeka. «Put istine o Domovinskom ratu» slogan je njihova puta koji su prošli u invalidskim kolicima i štakama. Obilježavanju su nazočili i predsjednik Republike Stjepan Mesić, predsjednik Hrvatskoga sabora Vladimir Šeks, potpredsjednica Vlade i ministrica obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti Jadranka Kosor, ministri u Vladi, saborski zastupnici te čelnici i predstavnici brojnih stradalničkih i braniteljskih udruga kao i političkih stranaka.(zdk)
Add a comment        
 

 
RačišćeDonosimo reportažu Lovre B. Tadinova iz mjesta Račišće na otoku Korčuli. «Račišće je mjesto u istoimenoj uvali na sjeveroistočnom dijelu otoka Korčule, tamo gdje završava Pelješki, a počinje Korčulanski kanal, udaljeno 10 kilometara od grada Korčule. Istočni dijelovi otoka Brača (Sumartin), Hvara (Sućuraj), te Račišće na Korčuli naseljeni su tijekom 16. i 17. stoljeća stanovništvom izbjeglim s mletačko-osmanlijske granice, po govoru, tradiciji i običajima drukčijim od starosjedilačkog čakavskog stanovništva, ali iste čvrste i čiste vjere».
Add a comment        
 

 
Voliš li Hrvatsku?U punoj dvorani Kanadsko-hrvatske knjižnice u Strettsvillu u Mississaugai predstavljena je 4. studenoga u čast 320. obljetnice smrti znamenitog hrvatskog biskupa Martina Borkovića najnovija knjiga Damira Borovčaka “Voliš li Hrvatsku?”. Predstavnica knjižnice Biserka Milinković uvodno je pozdravila sve prisutne, nazočnima zahvalila na dolasku u jedinu hrvatsku kulturnu ustanovu u Mississaugi, te govorila o životu biskupa Borkovića. Posebno je naglasila kako je zahvaljujući biskupu Martinu Borkoviću sv. Josip proglašen zaštitnikom hrvatske države i naroda, no nažalost ta je odluka Hrvatskog sabora iz davne 1687. godine gotovo zaboravljena.
Add a comment        
 

 

MirogojSvi Sveti poklapaju se s dijelom jeseni kada u kontinentalnoj Hrvatskoj šume, odnosno drveće imaju najživotopisnije boje. U kolažu koji donosimo, i koji obuhvaća dnevne i noćne snimke zagrebačkih motiva učinjene 1. studenog 2007., najviše snimaka odnosi se na Mirogoj. Ovo najveće hrvatsko groblje, kao uostalom i sva druga groblja u našoj domovini, na Sve Svete ostavlja poseban dojam. Među ljudima se osjeća vrsta osobitog mira, kojeg je danas zbog načina življenja u užurbanom društvu inače vrlo rijetko moguće susresti. To je dan i kada se neki hrvatski političari sjete prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana, što je isto tako već vrlo rijetka pojava. Naravno, ritam života nema nikakve veze s ovim drugim slučajem.

Add a comment        
 

 
Hrvatska - IzraelDa bi onima koji nisu bili na utakmici Hrvatska - Izrael dočarali dio atmosfere punog stadiona donosimo malu reportažu iz Maksimira. Lijepo je vidjeti da Hrvatska nogometna reprezentacija i igrajući protiv protivnika koji nije baš previše atraktivan uspijeva napuniti maksimirski stadion. Utakmici, koju je Hrvatska dobila uz nešto više muke s 1:0, nazočilo je više od 30.000 gledatelja. Njom je reprezentacija Hrvatske gotovo osigurala nastup na predstojećem Europskom prvenstvu.
Add a comment        
 

 
Cilj koj spomen obilježja OvčaraKao što smo već javljali, 18. rujna, 2007 započeo je 6. Memorijalni ultramaraton Zagreb-Vukovar, ˝Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata˝. Sudionici jedne od najdužih i najzahtjevnijih utrka u Europi, čija duljine staze iznosi 344.1 km, u petak 21. rujna su došli do Vukovara. Na cilju, kod spomen obilježja Ovčara, Ultramaratonce su dočekali uz bickere iz cijele Hrvatske i mnogi uglednici. U muškoj konkurenciji pobijedio je ruski trkač Alexsey Belosludcev s ukupnim vremenom od 28 sati 28 minuta, čime je popravio rekord maratona za gotovo točno sat vremena. U ženskoj konkurenciji pobjednica je bila Marija Vrajić s ukupnim vremenom od 35 sati i 41 minute, čime je ženski rekord poboljšan za 56 minuta. Favoritkinja, Ruskinja Svetlana Savoskina, inače europska prvakinja na 100 km, odustala je na tijekom treće dionice zbog problema s tetivom.
Add a comment        
 

 
otvorenje maratona udhosU utorak, 18. rujna, 2007, startom sa Trga Siječanjskih Žrtava u Kustošiji, započeo je 6. Memorijalni ultramaraton Zagreb-Vukovar, ˝Putevi dragovoljaca HOS-a i bojovnika Domovinskog rata˝. Sa starta jedne od najdužih i najzahtjevnijih utrka u Europi, čija duljine staze iznosi 344.1 km, u borbu za pobjednika 6. izdanja utrke krenulo je čak 28 natjecatelja, među kojima je 9 međunarodnih natjecatelja.Ultramaratonce su na startu utrke ispratili mnogi državni i gradski dužnosnici. Prije pucnja startnog pištolja položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred spomenika poginulim braniteljima Domovinskog rata, a prisutni govornici prisjetili su se branitelja koji su za svoju Domovinu dali najviše što su mogli, svoje živote.Nazočne je u ime organizatora utrke, pozdravio gosp. Boro Barišić, predsjednik Saveza udruga dragovoljaca HOS-a, brigadir, gosp. Miodrag Demo, voditelj ureda za branitelje pri Poglavarstvu Grada Zagreba, dogradonačelnik Grada Zagreba gosp. Ivo Jelušić, te potpredsjednica Vlade RH i ministrica Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti gđa. Jadranka Kosor, koja je i proglasila Ultramaraton otvorenim.
Add a comment        
 

 
Aleksa ValeIstarsko mjestašce Barban, udaljeno svega nekoliko kilometara od obale, možda i ne bi bilo toliko atraktivno i poznato široj javnosti da se tamo svake godine ne održava «Trka na prstenac». Ove godine smo i mi prisustvovali tom viteškom natjecanju, pa u nastavku donosimo reportažu iz Barbana. Također se i zahvaljujemo mještanima i organizatorima navedenoga natjecanja, posebice Franku Troštu i Krunoslavu Salaju koji su, ustupivši nam tražene podatke, pomogli da priču o «Trci na prstenac» što vjernije prenesemo našim čitateljima.
Add a comment        
Ned, 31-05-2020, 18:28:37

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.