StrmacS Portala dragovoljaca Domovinskog rata donosimo malu reportažu u kojoj su opisani događaji i druženja koja su obilježila ovogodišnji treći po redu susret hrvatskih branitelja u Strmcu pokraj Nove Gradiške. Tamo su se od 19. do 21. lipnja okupili ratni prijatelji iz čitave Hrvatske, a kako napominje autor Tyson, posebno je razveselila prisutnost mladih domoljuba koji svoj patriotizam temelje na borbi za hrvatsku samostalnost i slobodu iz devedesetih godina. Ovakva su okupljanja na žalost danas više iznimka nego pravilo, što je velika šteta, jer neobavezno obnavljanje uspomena u opuštenoj atmosferi uz dobru hranu i sportske aktivnosti može biti dobra podloga za osmišljavanje raznih projekata. Štoviše, na taj bi se način barem donekle mogla popuniti praznina koja u smislu nedostatka nacionalno osviještenih inicijativa trenutno zjapi u hrvatskom društvu. Odnosno, okupljanje o kojem izvješćujemo moglo bi biti poticaj za slična druženja i onima drugima koji misle da svojoj Domovini u aktualnom povijesnom trenutku osobnim doprinosima na bilo koji način mogu i žele pomoći.(mmb)
Add a comment        
 

 
Krug za trg - Treći prosvjed na Trgu maršala Tita(6. lipnja 2009., Zagreb) Danas je u Zagrebu na Trgu maršala Tita održan prosvjed u organizaciji udruge građana Krug za Trg kojim se traži preimenovanje jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Treći po redu, prosvjed je okupio po našoj slobodnoj procjeni između dvije i tri tisuće ljudi, dakle nešto manje prosvjednika nego prošli puta. S druge strane, organizacija je opet bila odlična i uzorna, a sam događaj na trenutke i potresan.(mm)
Add a comment        
 

 
papaMalo je ljudi u povijesti čovječanstva ostavilo tako dubok trag u duhovnom smislu kao blagopokojni Papa Ivan Pavao II., veliki čovjek, ne samo za nas katolike, već i za pripadnike drugih vjera. A u povijesti hrvatskoga naroda, tek je nekoliko ličnosti koji nisu bile hrvatske krvi zadužile našu zemlju i naš narod u tolikoj mjeri. Pružajući Hrvatima ne samo očinsku ljubav, već diplomatski usmjeravajući moćnike svijeta u rješavanju hrvatskoga pitanja, naš je papa svjedočio slobodu jednoga malog naroda.(L.B.Tadinov)
Add a comment        
 

 
ĐakovoNakon 64 godine, na istome mjestu gdje su nakon 17. travnja 1945. komunisti/partizani počinili strašne zločine otkriven je u prigodi Dana grada dana 16. svibnja spomenik žrtvama komunizma Đakova i Đakovštine „Glava koja tone“, a obilježava najveću masovnu grobnicu u Đakovštini, koja do danas nije istražena – Župnu livadu u centru Đakova. "Glava koja tone" rad je akademskog kipara Antuna Babića iz Vinkovaca, a predstavlja nastavak izložbe "Žrtve Bleiburga i Križnog puta", koju je Hrvatski državni sabor organizirao 1998. u Zagrebu. Stoga se na dan kada se obilježava sjećanje na žrtve Bleiburga s ovoga mjesta podsjećamo na sve žrtve komunizma, ne samo u Đakovu, već i na svim križnim putovima, rekao je voditelj programa, Marko Slobođanac iz Budrovaca.(S.R.Šola)
Add a comment        
 

 
Miroslav Tuđman u KanadiKao što smo prije nekoliko dana izvijestili na Portalu, prof. dr. Miroslav Tuđman, kandidat za trećeg po redu hrvatskog predsjednika 5. svibnja 2009. otputovao je u petodnevni posjet hrvatskoj zajednici u Kanadi. U nastavku donosimo kratki izvještaj s njegovih susreta s tamošnjim Hrvatima u Torontu i Mississaugi kojeg nam je zajedno s nekoliko zanimljivih fotografija ponovno ljubazno proslijedio naš član iz Toronta.
Add a comment        
 

 
Tomislav JelićRedovni lokalni izbori održavaju se svake četiri godine treću nedjelju mjeseca svibnja. Tako će biti i ovoga puta i tu nema ništa sporno. Ono što bi moglo biti sporno jest činjenica, da su mediji, odnosno moćna i manje moćna logistika doveli do toga da se u onoj najzanimljivijoj – utrci za zagrebačkog gradonačelnika konstantno spominju samo dva kandidata, a o ostalima kandidatima se tek ponekad i ponešto uspije načuti, neovisno radi li se o utrci za gradonačelnika ili Gradsku skupštinu. No, da postoje i druge opcije pokazuje mala reportaža u slikama s prikupljanja potpisa na Trgu Bana Jelačića za potporu Nezavisnoj listi Tomislava Jelića, popraćena zanimljivim eksponatima koje je oslikao akademski slikar Branimir Čilić. U nastavku osim reportaže donosimo i propagandni materijal Liste koji smo zaprimili sa slikama. To sigurno nije dovoljno za probiti medijsku blokadu, ali će ipak biti naš doprinos informiranju javnosti.(mmb)
Add a comment        
 

 
Mosti...Prije podne na Veliki četvrtak 10. travnja 1941. pronio se glas kako konjički puk napušta selo. Tog dana naši ljudi išli su u crkvu blizu koje su bili ti jugo – vojnici. Neki od naših ljudi su pomislili kako je pogodan trenutak (a kako bi pomogli hrvatskoj državi u Bjelovaru) uvjeravati i nagovarati vojnike kako je rat zlo te im je najbolje otići svojim kućama, većinom u Srbiju. Prema svjedočenju Marte Sarić, k njoj se u dvorište sklonio vojnik s konjima i kolima. Bio je iz Banove Jaruge. Odjednom se začuo pucanj i taj je vojnik viknuo:“Civili skrivajte se kako znate, neće biti dobro!“ (vjerojatno znajući što se razgovaralo u selu Javorovcu). Nastaje vrhunac divljaštva i dolazi u potpunosti do izražaja bolesni četnički um. Počela je pucnjava i tog dana ubijena je veća skupina ljudi, odnosno 11 nenaoružanih nevinih hrvatskih seljaka iz sela Mosti....(Z.Ivković,D.Šafarić)
Add a comment        
 

 

Tomislav JelićU petak, 17. travnja održana je u Dvorani javne tribine na Kaptolu 27 u Zagrebu konferencija za medije Nezavisne Liste Tomislava Jelića. Nakon predstavljanja same Liste, Tomislav Jelić se u nadahnutom govoru prvo osvrnuo na dosadašnji način upravljanja Zagrebom, pri čemu je iznio niz malverzacija sa zamjenom atraktivnih gradskih parcela u središtu Zagreba za privatne, ali i u predgrađima (Sesvetski Kraljevac) koja su po prirodi stvari udaljena od pažnje javnosti. Bilo je govora i o nizu gradskih projekata plaćenih daleko iznad tržišne cijene. Primjerice, bazen u naselju Utrine dvostruko je precijenjen, a kao primjer dobro vođenog projekta navedena je garaža na Langovom trgu, koja je koštala 20 milijuna kuna. Tomislav Jelić potom je pokazao kako se za rasipno potrošeni novac moglo izgraditi desetak vrtića i škola. “Socijalne stanove” Milana Bandića, kao i one pokraj nove rukometne dvorane, Tomislav Jelić nazvao je - Alkatrazom (ti bi stanovi jedino mogli poslužiti za rasterećenje postojećih zatvora).(T.Nürnberger,D.Borovčak)

Add a comment        
 

 
Nadstrešnica od milijun kunaGrad Zagreb od nedavno može se pohvaliti postavljanjem nadstrešnice na tramvajskoj stanici od milijun kuna. Kako se možda radi i o najskupljom maloj nadstrešnici na svijetu, Zagrepčani su s njom zapravo dobili turističku atrakciju koja će, ako gradski oci pokrenu odgovarajuću inicijativu, nesumnjivo ući i u Guinnessovu knjigu rekorda. Zbog toga smo se uputili prema Gupčevoj zvijezdi i napravili reportažu u slikama o ovoj novoj znamenitosti u glavnom gradu Republike Hrvatske. Našu pažnju dodatno je produbila činjenica kako nadstrešnica na Gupčevoj zvijezdi ujedno i zaštićeni spomenik kulture, čija posljednja sanacija predstavlja primjer do sada neviđene brige prema hrvatskoj kulturnoj baštini.(mm)
Add a comment        
 

 
Frankfurtski sajam knjiga 2008.U Frankfurtu prošli je tjedan održan sajam knjiga koji ove godine proslavio šezdeset godina postojanja. Na sajmu se okupilo više od 7.000 nakladnika iz 100 zemalja s čak 400.000 naslova. Kao zemlja partner predstavila se Turska, a poseban naglasak organizatori su dali digitalizaciji knjige, odnosno knjigama u elektroničkom obliku (e-knjiga). Kako je izgledao hrvatski štand u Frankfurtu može se vidjeti u nastavku iz male reportaže, sa slikama snimljenima dan prije otvaranja sajma širokom krugu posjetitelja. Slike nam je jedan naš čitatelj proslijedio s portala Hrvatibh.com.(mm)
Add a comment        
 

 
Gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile BogovićUz mnoštvo slika, donosimo pozdravni govor, kao i zahvalu na kraju proslave Dana hrvatskih mučenika na Udbini biskupa domaćina dr. Mile Bogovića. U ovom uvodu izdvajamo riječi koje se tiču izgradnje Crkve na Udbini: "Na ovogodišnji Dan hrvatskih mučenika pogled nam pada na gradilište na koje se naselio Konstruktor-inženjering iz Splita da bi izgradio Crkvu hrvatskih mučenika s pripadajućim zdanjima. Radit će ne po prijašnjem projektu nego po projektu koji su izradili stručnjaci Konstruktora iz Zagreba. Crkva hrvatskih mučenika po prijašnjem projektu za nas je zbog skupoće i uvjeta koje je projektant postavio postala neostvariva. Teškoće u kojima smo se našli predočili smo i Glavnom odboru koji je odobrio izgradnju prema novom projektu. Nije to bilo sve lako izvesti. U vođenju kroz sve nevolje i čistilišta naš Virgilije bio je Ivan Vukić kojemu posebno zahvaljujem. Zahvaljujemo Bogu i na brojnim drugim suradnicima. Mogu vam reći da više ne strepimo hoćemo li uspjeti izvesti projekt do kraja. On je sada financijski u podnosivim granicama, gotovo triput jeftiniji nego da smo nastavili po prijašnjem projektu, a jednako triput bolje usklađen s idejom koja nas je od početka okupljala.".
Add a comment        
 

 
Vran planinaDugo polje u sjevernoj Hercegovini jedna je od poznatijih planinskih destinacija u Bosni i Hercegovini. Planinska visoravan okružena je s sjeverozapadne strane Vran planinom dok ju s jugoistoka omeđuje planina Čvrsnica. Do Dugog polja može se stići iz više smjerova a mi smo odabrali smjer preko Mostara kroz Jablanicu i Doljane. Odredište je skijalište Risovac na Dugom polju podno Čvrsnice u Parku prirode Blidinje. Plan je krenuti prema Velikom Vilincu (2118 m), jednom od vrhova Čvrsnice na kojem se nalazio planinarski dom, uništen u ratu, razgledati Dugo polje i jezero Blidinje po kojem je ovaj park prirode dobio ime. Nakon vožnje uz predivnu Neretvu koja nas prati sve od Čapljine do Jablanice, u Jablanici skrećemo prema Doljanima. Naime skrenuli smo mi prema Rami, ali nakon desetak minuta vožnje shvatili smo da idemo u krivom smjeru te smo se vratili do Jablanice i odabrali pravi put. Kroz dolinu Doljanke , prekrasnu planinsku dolinu između strmih obronaka i stijena dolazimo do Doljana. Selo Doljani malo je planinsko selo okruženo brdima i šumama. (K.Bikić)
Add a comment        
 

 
Velika Gospa u ChicaguS obzirom na činjenicu kako se u hrvatskim medijima rijetko mogu vidjeti ili pročitati prilozi bilo kakve vrste vezano uz aktivnosti Hrvata u iseljeništvu, ponekada se čini kako iseljeništva nema, odnosno kako se u iseljeništvu ništa ne događa. No, stvari nisu baš takve, a mi u nastavku donosimo reportažu dr. Ante Čuvala s proslave blagdana Velike Gospe u hrvatskoj župi sv. Jeronima u Chicagu. Čuvalo između ostaloga spominje: "Ovo je 102. godina od kad Hrvati Chicaga i okolice na poseban način slave Majku Božju u liku Sinjske Gospe. Najveće je to okupljanje Hrvata u ovom velegradu, a i dalje. Ta velika vjerska i narodna svečanost je čak označena na gradskom službenom kalendaru kao dan hrvatske proslave Velike Gospe. Taj dan se okupljaju u župi sv. Jeronima tisuće ljudi na molitvu i slavlje."
Add a comment        
 

 
Dvorac MaruševecSjeverno od 1060 metara visoke Ivančice, koja dominira cijelim krajolikom, a južno od Varaždina nalazi se dio Hrvatske prepun brežuljaka. Za razliku od Zagorja koje je gusto naseljeno, ovo područje puno je mirnije i zbog toga možda i privlačnije. A neposredno blizu velikog lovišta obraslog šumom može se naći dvorac Maruševec, koji svojom ljepotom ne zaostaje puno za daleko poznatijim dvorcem Trakošćan.(mm)
Add a comment        
 

 
Boka kotorskaIz Hrvatskog slova donosimo reportažu Stipe Kekeza koji je u njoj podastrao slike, činjenice i dojmove s dvanaestodnevnoga puta po Boki kotorskoj, toj mitskoj, arkadijskoj, povijesnoj hrvatskoj zemlji, kamo je 2006. godine stigao radi istraživanja govora bokeljskih Hrvata. Izdvajamo: "Tivat je nekad, kako mi reče jedan sugovornik, bio naseljen samo hrvatskim življem, a onda su se vremenom počeli naseljavati i drugi iz unutrašnjosti ili iz drugih krajeva. Tako da postoje 24 stara hrvatska prezimena. Doseljenike iz unutrašnjosti, kao i u nas, neki zovu rolling stonesima. Naravno, postoji i pravoslavni živalj koji je ondje dulje vrijeme. Hrvati su se u Tivtu naučili tijekom dosta godina suživota živjeti s pravoslavcima, tako da nisam osjetio nikakvu odbojnost prema pravoslavnome življu, samo iz tog razloga, nego prema onima koji su vodili i vode agresivnu, huškačku i prisvajateljsku politiku. Kao što reče jedan Hrvat dolje, da oni nemaju problema s pravoslavcima koji su ondje generacijama, već s rolling stonesima, koji dolaze iz druge kulture".
Add a comment        
 

 

PatagonijaPokrajina Patagonija obuhvaća dobar dio južne i srednje Argentine i južnog Čilea. Velikim dijelom dominiraju stepe i niski brežuljci s jako malo raslinja. Kako se približavamo Andama, tako uočavamo da vegetacija postaje raskošnija i raznolikija, što zasigurno doprinosi i bogatstvu životinjskog svijeta.(M.L.)

Add a comment        
 

 

Hrvatska katolička župa Uznesenja Marijina u San JoseuPočetkom veljače pristigla nam je iz daleke Kalifornije donacija za portal Hrvatskoga kulturnog vijeća od naših iseljenika. Radi se o zajednici koja je okupljena oko hrvatske katoličke župe Uznesenja Marijina u gradu San Jose. San Jose smješten je u Silicijskoj dolini osamdesetak kilometara južno od San Francisca, i sa svojih oko milijun stanovnika treći je po veličini grad u Kaliforniji.(nzb)

Add a comment        
Pet, 13-12-2019, 04:50:58

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.