Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-ledm

Skulpture od leda u središtu Zagreba

Ožu 03, 2008
Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade.…
0_knin_2008

Reportaža: Knin – posljednji Dan pobjede?

Kol 08, 2008
S vojno-redarstvenom akcijom Oluja je slomljena velikosrpska agresija i oslobođena Hrvatska. Oni koji su Hrvate pekli na ražnju, oni koji su hrvatskim braniteljima rezali genitalije i kopali oči, a zatim im sve to ugurali u usta i ubili, oni koji su Hrvate prisiljavali da jedu vlastite uši prije smrt, oni koji su…
Zagreb

Šparhet koji vleče ormare na Trgu kralja Tomislava

Stu 06, 2011
Suvremena svijest Hrvata je živi dokaz ništavnosti Darwinove teorije o evoluciji. Jer, narod se tuži, da se javni poslovi traljavo i nemarno opravljaju, da se pravica ne kroji kao što bi valjalo, kradje su se pomnožile, gospodarske podružnice omlitavile su kao nikad prije, nerodna i zapuštena polja – jednom rieči, za…
01-zvonko-busic

Zvonko Bušić – Život za ideale

Lip 12, 2010
Zbog „tehničkih problema" najavljena tribina pod nazivom „Život za ideale" održana je umjesto u kinu "Forum" studentskog doma Stjepan Radić, u predavaonici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, premalenoj da primi sve studente koji su došli slušati i vidjeti Zvonka Bušića. Gospodin Bušić pričao je iz srca, spontano,…
0 sarkofag Erdody

Šamanovi duhovi-pomoćnici uz sarkofag grofa Erdödyja u Klanjcu

Srp 16, 2014
Uz pomoć Ministarstva kulture RH i Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda obnovljena su u bečkoj radionici Josepha Zieglera dva od tri sarkofaga plemićke obitelji Erdödy pronađena u kriptama crkve Navještenja Blažene Djevice Marije u Klanjcu. Ova crkva slovi kao jedan od najočuvanijih ranobaroknih sakralnih…
Predstavljanje knjige u Sheratonu

Svečana akademija u Sheratonu u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku

Svi 13, 2009
Udruga za hrvatski identitet i prosperitet - HIP, u povodu 87. obljetnice rođenja dr. Franje Tuđmana u utorak, 12. svibnja 2009. u hotelu Sheraton u Zagrebu održala je svečanu akademiju u spomen Prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju moderne Hrvatske države. Na svečanoj akademiji promovirana je knjiga dr. Franjo…
banjevci_-m

U kamenu povijest piše – Banjevci i Stankovci

Svi 26, 2008
Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve…
Zajedno za Hrvatsku - skup - 2. 5. 2015.

Reportaža: Skup zajedništva za Hrvatsku u Zagrebu

Svi 03, 2015
Sinoć je u Zagrebu održan Skup zajedništva "100% za Hrvatsku". Prije skupa je misu povodom spomena na 20. obljetnicu oslobađanja zapadne Slavonije u zagrebačkoj katedrali predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško u koncelebraciji s pomoćnim biskupom Valentinom Pozaićem. Hrvatski branitelji gotovo 200 dana borave…
46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale Zagreb

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (2/5)

Stu 25, 2008
Najpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato…
Šibenik - katedrala sv. Jakova

Biser hrvatske kulturne baštine: Katedrala sv. Jakova u Šibeniku

Svi 12, 2011
Pitamo li se ikada: zašto nas umišljena Zapadna Europa i dan-današnji prezire kao barbare na barbarskom Balkanu? Ili je sve to, samo po sebi, svima kristalno jasno pa zapravo o tome ne bi trebalo ni govoriti ni pisati? Ovaj narod izmislio je izvorno hrvatsko pismo, on je prvi među narodima preveo Sveto pismo na svoj…

Reportaže u kronološkom redu

Od Ilice do Save - 2. nastavak

1902. - panorama - HNK

1902.

1898. Vatrogasni toranj - Savska ulica

1898.

Toranj za vježbu vatrogasaca na Trgu bana Khuen-Hédervárya. U pozadini, na uglu Sveučilišnog i Héderváryeva trga, vidimo dio palače Obrtne škole.

Toranj (ujedno i vatrodojavna postaja) nalazio se otprilike na mjestu današnje Trgovačko-obrtničke komore i Novinarskog doma. Nekada je sličan vatrodojavni toranj bio postavljena i na Harmici.

1869. – Zagreb je dobio prvo Dobrovoljno vatrogasno društvo;

1910. – utemeljena profesionalna vatrogasna straža u novom vatrogasnom spremištu na Savskoj cesti;

1910. – utemeljena zagrebačka "Hitna pomoć" sa sjedištem u novom vatrogasnom spremištu na Savskoj cesti;

1889. Parna vatrogasna pumpa

Julijeva parnjača iz 1889. (Tehnički muzej grada Zagreba, 2011.)

Julijeva parnjača, ili vatrogasna crpka za vodu na parni pogon, izrađena je u Beču, a rabili su je zagrebački vatrogasci.

1880. – Zbog čestih požara u Zagrebu donesena je odluka o zabrani pušenja lula na javnim mjestima: "Svakom pušaču lule na javnom mjestu, dotična mora se po gradskom stražaru oduzeti i uništiti." Za zabranu je glasovala većina zastupnika u Gradskoj skupštini.

1893. Srednjoškolsko igralište

1893.

Livada na kojoj će 1895. godine biti izgrađen veliki srednjoškolski kompleks muške Realne gimnazije (danas muzej Mimara) na Trgu bana Khuen-Hédervárya.

Uz sjeverni rub livade već su bile izgrađene palača Muške učiteljske škole, zgrada Zemaljske zaklade školskih knjiga i palača Obrtne škole (danas Muzej za umjetnost i obrt).

Učiteljska škola - Zagreb

2011.

Palača Muške učiteljske škole (danas Ekonomski centar, do 1967. Klasična gimnazija) na uglu Klaićeve i Medulićeve ulice.

1902. - Realna muška gimnazija - Mimara - Zagreb

1902.

1895. – dovršena gradnja današnjeg Muzeja Mimara.

Mimara - igralište

2011.

Današnje srednjoškolsko športsko igralište, koje se proteže od Mimare do zgrade Arhitektonskog fakulteta, omeđeno je sa sjevera Klaićevom, a s juga ulicom Kršnjavoga. Nekada su na ovom prostoru bile dvije ciglane i brojne radničke barake.

1911. - Mimara - Elipsa - HAŠK

1911.    HAŠK – ČEŠKA 0:8

Iza "Mimare", na nogometnom igralištu Elipsa, odigrana je i utakmica između HAŠK-a (Hrvatski akademski športski klub) i reprezentacije Češke (Češki savez Footbalovi) u kojoj smo zgutali osam komada.

1880. Ciglana - potres - Mimara

1880.

1880. – Vojska je poslije katastrofalnog potresa u Zagrebu podigla barake na "srednjoškolskom igralištu" tj. Ciglani.

1906. – vojničke barake su srušene;

1914. – početkom Prvog svjetskog rata ponovno su podignute vojničke barake;

1931. Kineska četvrt - Zagreb

1931.

1918. – barake su privremeni dom solunaša, srpskih vojnika s obiteljima koje Srbija nakon Prvog svjetskog rata naseljava u Hrvatsku i u Zagreb, pa se "Zagrebom šepure solunski borci u opancima i šajkačama."

1920. – u vojničke barake smještene su hrvatske izbjeglice iz Istre, s otoka i iz Zadra, koje su velikosrpski političari poklonili Italiji.

1931. - barake - Klaićeva ulica

1931.

1931. – barake su zapaljene jer je to bio najjeftiniji način rušenja.

Zanimljivo je da su u barakama boravili i Vijetnamci koji su bili pomoćne čete francuske vojske (saveznice Srbije) . Nestankom baraka nestala je i zagrebačka "Kineska četvrt" ili "Kinesko" kako su je Zagrepčani počeli nazivati.

1935. – početak uređenja srednjoškolskog športskog igrališta nakon uklanjanja baraka;

1928. - Srednjoškolsko igralište i barake

1928. Pogled iz ptičje perspektive na "Srednjoškolsko igralište" (omeđeno žutim).

Desno vidimo Mimaru, a u sredini gore zgradu Sanatorija (danas Klinika za dječje bolesti, "Dječja bolnica").

13- Sanatorij-klaiceva

1909. Sanatorij u Jelisavinoj ulici

1909. – izgrađen Sanatorij, privatna "Opća bolnica" sa 24 sobe i tri operacijske dvorane; od 1951. Dječja bolnica.

1926. – do te godine vozio je konjski tramvaj do Sanatorija.

Dječja  bolnica - Klaićeva

2011. Klinika za dječje bolesti u Klaićevoj

Klaićeva ulica je imala nekoliko imena: Tvornička ulica (1882.), zatim Ulica 1., Ciglana, Jelisavina, a 1929. dobila je ime po Vjekoslavu Klaiću.

Novinarski dom Zagreb

2011. Roosveltov trg

1932 Novinarski dom

1932.

1930. Novinarski dom - Savska

1930. Novinarski dom

Živili novinari kućevlasnici! Živili graditelji! Živili radnici! – tekst na srednjoj tabli.

Savska cesta - početak

2011.

Današnji početak Savske ceste; na broju 1 (zgrada lijevo) nalazi se Javna vatrogasna postrojba Grada Zagreba.

1920. Savska - Crnatkova ulica - Zagreb

1920. Savska – Crnatkova, željeznički prijelaz, pogled prema jugu

1930. godina - Savska - Crnatkova ulica

1930.

1930. – izgrađen željeznički nadvožnjak kod križanja Crnatkove, Savske i Jukićeve ulice.

Crnatkova - nadvožnjak - jug

2011.

1920. Savska - Crnatkova ulica u Zagrebu

1920. Savska – Crnatkova, pogled prema sjeveru

Savska-Crnatkova-Studentski

2011.

1930. Savska - Studentski centar - Zagreb

1930.

Studentski centar - sjever

2011.

1936. Zagrebački zbor

1936.

1936. – Zagrebački zbor (preteča Zagrebačkog velesajma) preseljen iz Martićeve ulice na Savsku cestu (prostor današnjega Studentskog centra).

1936. Zagrebacki zbor - Savska - Hrvatska

1936.

1936. Zagrebački zbor - Njemačka

1936.

Njemačka je od 1936. godine poslovala s Kraljevinom Jugoslavijom isključivo preko burze u Zagrebu, industrijskim i gospodarskim središtem Jugoslavije.

Od "oslobođenja" 1918. Beogradu nije išlo u prilog priznati da je Zagreb imao burzu već 1907., odnosno da za osnivanje burze nije dobio odobrenje Beograda, pa se krivotvore povijesni podatci i navodi da je Zagrebačka burza utemeljena 1919. godine za Kraljevstva SHS.

Tehnički muzej - Savska - Zagreb

2011. Tehnički muzej Grada Zagreba

1891. – spremište za tramvaje na mjestu današnjega Tehničkog muzeja.

1936. – novo tramvajsko spremište na Ljubljanici.

U posljednjem nastavku reportaže vidjet ćemo i nekoliko seksi fotografija snimljenih na savskom kupalištu u Zagrebu.

1890-Gospodneticevo-Sava

1890.

 

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar

Pon, 6-12-2021, 00:51:47

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.