Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_cilic_m

Veliki petak

Tra 06, 2007
Vidjeti u centru Zagreba sliku kršćanske tematike u izlogu neke prodavaonice nije uobičajeno, ali je moguće.
banjevci_-m

U kamenu povijest piše – Banjevci i Stankovci

Svi 26, 2008
Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve…
zvonimir_orden

Vrana - Prvo veleposlanstvo Vatikana u Hrvatskoj

Lis 14, 2007
Na današnji dan, 14. listopada 1075. godine, hrvatski kralj D(i)mitar Zvonimir prilikom krunidbe u Solinu daruje i ustupa, za sva vremena, benediktinski samostan sv. Grgura u Vrani s cijelom riznicom i sa svim njegovim pokretnim i nepokretnim dobrima u vlasništvo Svete stolice. Vrana od tada postaje dio Petrova…
09-_zg_katedrala.jpg

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (5/5)

Stu 25, 2008
U najstarijem dijelu zagrebačke katedrale, u velikoj apsidi srednje lađe, svetištu, nalazi se zajednička grobnica zagrebačkih (nad)biskupa, kardinala i poznatih hrvatskih nacionalnih junaka. Orgulje iznad glavnog ulaza u katedralu ubrajaju se među deset najkvalitetnijih u svijetu, i zaštićeni su spomenik nacionalne…
0-Humac-galerija

Reportaža: Galerija franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu

Ruj 28, 2009
Glavni motiv stvaranja i izlaganja zbirke od 300 umjetnina u Galeriji franjevačkog samostana na Humcu „jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana“. Stalni…
apologia_asinaria_m.jpg

Apologia asinaria

Lis 13, 2008
Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje…
Zajedno za Hrvatsku - skup - 2. 5. 2015.

Reportaža: Skup zajedništva za Hrvatsku u Zagrebu

Svi 03, 2015
Sinoć je u Zagrebu održan Skup zajedništva "100% za Hrvatsku". Prije skupa je misu povodom spomena na 20. obljetnicu oslobađanja zapadne Slavonije u zagrebačkoj katedrali predvodio pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško u koncelebraciji s pomoćnim biskupom Valentinom Pozaićem. Hrvatski branitelji gotovo 200 dana borave…
0_sv_kriz.jpg

Sv. Križ – krvavi sabor u Križevcima

Tra 29, 2009
Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na…
tanajska_m

Reportaža: Tanajske ploče i Veliki Tabor (1/2)

Stu 13, 2007
Poslušajte dobar savjet iz Hrvatskog lista -"Hrvati, isključite televizor i uključite mozak" - i povedite unuke na nedjeljni izlet u hrvatsku prošlost, pa im u jednom danu pokažite i objasnite Tanajske ploče, zatim najimpresivniji hrvatski srednjovjekovni dvorac Veliki Tabor, spomenik Hrvatskoj himni i dvore hrvatskog…
0 maska

Auto-da-fé i klimakterična histerija (2/2)

Svi 27, 2020
Prije 700 godina jedan je hodočasnik, Hrvat, bio u desetom krugu Raja. A gdje smo danas? Naša sudbina ovisi o 151 rodno neutralnoj glavi s posebnim potrebama. Sve za dobrobit ljudi s katastrofalnim posljedicama, moduliranim u centrima militantnih globalista. 'Kip slobode' ili Robespierre - Fouchéov "Kult Višnjeg bića…

Reportaže u kronološkom redu

Stanovnike Vlaške ulice muči kreketanje žaba

Stanovnici Vlaške ulice u Zagrebu predali su Gradskom poglavarstvu peticiju kojom mole da se riješi problem sa žabama, jer ih "kreketanje nebrojenih žabah, kojim jedini stan je u toj bari, neugodno muči." (1870.) Uvjereni smo da bi današnji stanovnici Vlaške, jedne od najstarijih ulica grada Zagreba, koja se spušta s Kaptola u istočni dio zagrebačkog Donjeg grada, radije slušali kreketanje žaba nego "kreketanje automobila".

1864. - Nadbiskupsli dvor - Zagreb

1864.

Godine 1729. biskup Branjug počeo je graditi barokni (Nad)biskupski dvor (Vlaška ulica br. 1). "Ovaj dvor, kako danas obstoji, sa stolnom je crkvom jedan od najljepših starovječnih gradjevnih spomenika grada Zagreba."

Stara Vlaška - Zagreb - Hrvatska - Croatia

2011.

1902.  Kuća Lacković - Vlaška ulica - Zagreb - Hrvatska - Croatia

1902. Kuća "Lacković" u Vlaškoj ulici br. 5

O baroknoj kući "Lacković", prislonjenoj na zid vrta nadbiskupije, kruže misteriozne priče, a jednu je ispričala i Marija Jurić Zagorka u romanu "Republikanci".

Stara Vlaška - Zagreb - Hrvatska - Croatia

7-kuca lackovic zagreb

2011.

Manje je poznato da je 1789. godine povišena stara ("gornja") Vlaška ulica, i da je prigodom navažanja zemlje oštećena katnica satnika Ivana Lackovića, tj. zatrpano je prizemlje s ulične strane. Oko nadoknade troškova popravka i preinake utonule kuće u prizemnicu vodio se sudski spor, a prvobitna kovana ulazna vrata su danas izložena u Muzeju grada Zagreba.

Prudentia - Kuća Lacković - Vlaška - Zagreb - Hrvatska - Croatia

2011.

Kuća "Lacković", uz koju neki vežu i zidarsku ložu Prudentia (odnosno Zur Klugheit) kojoj je pripadao i zagrebački biskup Maksimilijan Vrhovac, ostala je do danas jedina neobnovljena (i nenastanjena) kuća u staroj Vlaškoj ulici!

Vlaška ulica - Zagreb - Hrvatska - Croatia

1930.

Vlaška ulica - Ban Jelačić

2011.

Kurelčeva ulica - Vlaska

2011.

Budući "Ban centar" na uglu Vlaške i Kurelčeve ulice.

Katedrala - Vlaška

2006.

1897. godina - potok Medvešćak - Jurišićeva ulica

1897.

Ugao Jurišićeve i Ružične (danas Kurelčeve) ulice - most na potoku Medveščaku!

Jurišićeva ulica - Zagreb

2011.

Ugao Jurišićeve (nekoć zvana Puževa ulica) i Kurelčeve ulice.

Ugao Ružične i Vlaške ulice - kovačnica i poznata gostionica K bieloj ruži

1901.

Ugao Ružične i Vlaške ulice - kovačnica i poznata gostionica "K bieloj ruži".

K bieloj ruži

1901.

Kuća na desnoj strani fotografije naslonjena je na gostionicu "K bieloj ruži" (koju vidimo na prethodnoj fotografiji).

15-vlaska zagreb

2011.

Premještanjem potoka Medveščaka u ribnjačku dolinu 1898. godine, te otkupom kuća (1900.) i njihovim rušenjem (1901.) izveden je veliki rekonstrukcijski zahvat u staroj Vlaškoj ulici. "Nestade jednog od najstarijih gradskih prediela, koji je Zagrebčanima prošlog vieka bio dobro poznat sa svojom Bielom ružom i Medičarskim podrumom."

15a-1860 vlaska kaptol

1860.

Žitelji malenog sela koji su obitavali u udolini južno od zidina katedrale spominju se još davne 1198. godine kao "hospites de vico Latinorum".

Bilo je to "Latinsko selo", odnosno Laška ili Vlaška ves, koja se do 16. stoljeća izdužila u današnju staru Vlašku ulicu (od Bakačeve do Draškovićeve ulice).

Rimljani su romanizirane Kelte iz Galije nazivali "Volcae" (spominje ih i G.J. Cezar), a Germani "Wallach/Wallhos" . Kasnije taj naziv postaje u Germana opće ime za romanizirana plemena i sve Romane. Naziv "Vlah" za zatečene starosjedioce ("Latine") u Zagrebu, i to baš u najvećem njihovom naselju, u današnjoj Vlaškoj ulici, prihvatili su i doseljeni Hrvati. Do kraja 12. stoljeća bilo je još dosta Latina osobito Talijana iz Furlanije u Zagrebu. Upravo od Latina nastalo je ime Laška, odnosno Vlaška ves (selo), kao i ime brda Laščina na kojem su nekada bili vinogradi, a danas bolnica Merkur.

1890. godina - VlaŠka - Palmotićeva ulica

1899.

16A-1901-vlaska-zagreb

1902.

Godine 1904. na praznom zemljištu (omeđenom Kurelčevom, Vlaškom, Palmotićevom i Jurišićevom ulicom) izgrađen je stambeni kompleks i nova zgrada Pošte s pročeljem u Jurišićevoj ulici.

Ugao Vlaške i Palmotićeve ulice

1929.

Ugao Vlaške i Palmotićeve ulice - stajalište autobusa za (prigradska naselja) Šestine i Čučerje.

Vlaška ulica - Zagreb - Hrvatska - Downtown - Croatia

2011.

Vlaška ulica - Zagreb - Hrvatska - Downtown - Croatia

1931.

Vlaška ulica - Zagreb - Hrvatska - Downtown - Croatia

2011.

A. G. Matoš

2011.

Prošireno križanje Vlaške, Branjugove i Palmotićeve ulice ima značaj malenog trga.

Stajalište autobusa za Šestine i Čučerje

1925. Stajalište autobusa za Šestine i Čučerje

1925. Vlaška frizer

1925.

Šenoa - Zagreb

2011.

U ovom dijelu Vlaške ulice rodio se 14. XI. 1838. hrvatski romanopisac August Šenoa. Na mjestu gdje danas stoji spomenik Augustu Šenoi nalazio se obelisk, koji je postavio zagrebački biskup Alagović 1835. godine prigodom završetka uređenja biskupskog perivoja Ribnjak.

Istočni portal nadbiskupskog vrta - Vlaška - obeliks

1870.

Istočni portal nadbiskupskog vrta s vrtlarevom kućicom. Obelisk je srušen u ljetnoj oluji 1875., i nije obnovljen.

Vlaška - branjug

1925.

Vlaška - branjug

1939.

A . G. Matoš - Zagreb

2011.

Nadbiskupsko sirotište - Vlaška

1920.

"Nadbiskupsko sirotište (orfanotrofij, op.a.) utemeljeno je god. 1827. za uzgoj i obskrbu gimnazijalne mladeži. Kraj zgrade nalazi se kapela sv. Martina, a do ove dvor župnika sv. Petra. U dvorištu sirotišta nalazila se je do god. 1839. nadbiskupska ubožnica. Gdje je sada ovo sirotište bio je već početkom XIII. vieka Dominikanski samostan s ovećom crkvom sv. Nikole."(1892.)

U orfanotrofiju su boravili dječaci od 1. do 6. razreda gimnazije. U školu su išli na Kraljevsku gornjogradsku gimnaziju na Katarinskom trgu.

Vlaška - A. G. Matoš

2011.

1913. Križanje Vlaške i Draškovićeve ulice

1913.

Križanje Vlaške i Draškovićeve ulice iz vremena gradnje Schlosserovih stuba na Šalatu, i gradilišta hotela s kupalištem i restoranom tvrtke "Manduševac". No tvrtka je propala pa se kasnije, godine 1921., počela tu graditi zgrada "Slavenske banke" u kojoj je danas FINA.

Zagreb

2011.

Svibanjske žrtve - Zagreb

2011.

"Trg svibanjski žrtava 1995." i spomen-ploča na zgradi FINA-e podsjetnik su na domače Srbe koji su iz Petrinje raketirali Zagreb 2. i 3. svibnja raketnim sustavom "Orkan".

1995. Srbi - napad - Orkan - raketiranje - Zagreb

1995.

U raketnim napadima s kasetnim punjenjem (tzv. zvončići) na civilne ciljeve u Zagrebu poginulo je šestero ljudi, a 205 ih je ranjeno, 39 teško i 136 lakše.

Godine 2011. ravnatelj Hrvatskog radija Zoran Mihajlović, koji je sasvim slučajno Srbin, proslavu Oluje naziva Ustaškim dernekom (opširnije: Reagiranje na laži Jugoslovenke Silvije Luks)

1907. Vlaška - konjski tramvaj

1907.

38-vlaska

2011.

1935. Vlaska - Draškovićeva - Zagreb

1935.

Importane Galerija - Vlaška - Zagreb

2011.

1907. Importane Galerija - Vlaška - Zagreb

1907.

"Penzionat za ostarijele gospoje (katnica na fotografiji desno, op.a.), u kojem ove za umjerenu mjesečnu plaću dobivaju podpunu obskrbu i njegu sa stanom. Sgrada je vlasničtvo konventa Samostana milosrdnih sestara iz Frankopanske ulice."

Vlaška - Zagreb - Croatia

2011.

1865. Vojnička bolnica u Zagrebu

1864.

"Vojnička bolnica ima dvije velike zgrade, od kojih jedna stoji kraj ulice. Ova se rabi za pisarne i vojarnu. Druga, veća zgrada, koja stoji u dvorištu i koja služi za bolnicu (220 kreveta, op.a.) sagrađena je g. 1856."

Sv. Petar - Zagreb

2011.

1858. Vlaška - Petrova crkva

1868.

Vlaška - Petrova crkva - Zagreb

1938.

Vlaška - Petrova crkva - Zagreb

2011.

1590 – 1597. – drvena crkva Sv. Petra u Vlaškoj ulici; okolo crkve groblje;

1677. – nova zidana crkva; okolo crkve groblje;

1770. – crkva obnovljena, podignut zvonik;

1788. – austro-ugarski car Josip II. od crkve učini vojno skladište;

1795. – crkva obnovljena;

1889. – H. Bollé izradio projekt za novu crkvu Sv. Petra;

1926. – gradi se nova crkva po starom projektu H. Bolléa;

1933. – nova crkva posvećena; današnji izgled crkve Sv. Petra u Vlaškoj ulici.

Kvaternikov trg - Zagreb

2011.

Vlaška ulica završava kod Kvaternikovog trga, nekadašnjeg Međašnog trga gdje je bila mitnica i okretište konjskog tramvaja 1891. Na Vlašku ulicu nastavlja se Maksimirska cesta kojom je 1892. počeo prometovati konjski tramvaj do okretišta ispred ulaza u "Perivoj Maksimir".

 

(Nastavlja se)

Ljubomir Škrinjar

Pon, 6-12-2021, 01:16:01

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.