Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

aserija_-m

Megaliti i cipusi u Aseriji

Lip 02, 2008
Megaliti i neobični nadgrobni spomenici iz doba antike – cipusi – nalaze se u selu Podgrađe, pet kilometara istočno od Benkovca. Tu su ostaci starog grada Aserije (Asseria), jedne od atraktivnijih arheološko-turističkih lokacija Dalmacije i Hrvatske. Arheološka istraživanja tog iznimno značajnog i svjetski vrijednog…
Prosvjed

Krug za Trg - Prosvjed protiv zločina i zločinca (1/2)

Pro 15, 2008
Donosimo reportažu o prosvjedu na Trgu maršala Tita na kojem se tražila promjena imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Iako više ne živimo u komunističkom sustavu skoro već nekih dvadesetak godina, nakon prvog prosvjeda iz veljače, i ovaj drugi prosvjed pokazao je kako se neke stvari u Hrvatskoj polako ili…
0_hum.jpg

Reportaža: Hum – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 15, 2009
Kastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao…
0_sv_kriz.jpg

Sv. Križ – krvavi sabor u Križevcima

Tra 29, 2009
Legenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na…
giotto

Dura Europos i simboli grba Kraljevine Slavonije (3/4)

Svi 07, 2013
Teza da je petokraka zvijezda stari kršćanski simbol za Betlehemski zvijezdu nije uvjerljiva. Povijesna je istina pritom pomaknuta, reklo bi se, motivirano. Brojni likovni prikazi teme "Poklonstvo kraljeva", od kasne antike do baroka, to potvrđuju. To su stvari koje su jednostavno vidljive. Možda se to čini smiješnim,…
NP-VELEBIT-ZAVIZAN-0

U japankama do Zavižana na Velebitu

Sij 27, 2011
Krenite put Velebita, naše mitske planine od stoljeća sedmoga, u neobično i fantastično carstvo Dinarskog krša, i gotovo potpuno očuvan iskonski vegetacijski pokrov s brojnim endemičnim i zaštićenim biljkama koje se smatraju hrvatskim nacionalnim bogatstvom. Velebit je mnogima "Terra incognita", iako do planinarskog…
Frankopanska-ulica-Zagreb

Seksualna aktivnost Zagrepčana i zgrada Rektorata Sveučilišta

Lis 10, 2011
Razlikuju li se seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas? 1891. godine središnje mjesto ljetnih druženja Zagrepčana bio je športsko-rekreacijski centar na rijeci Savi kod Savskog mosta, do kojeg su dolazili konjskim tramvajem prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu. Povijesna Savska…
0 knjiga cr

Mladen Ivezić: Titov Jasenovac

Svi 23, 2014
Jučer je u Velikoj dvorani rezidencije Družbe Isusove u Palmotićevoj predstavljena najnovija knjiga mr. sc. Mladena Ivezića "Titov Jasenovac", nastavak Ivezićeve knjige "Jasenovac - brojke" kojom je nepobitno dokazano srbofilno napuhavanje broja žrtava, prihvaćeno i po današnjim tzv. antifašistima. Ona nepobitno…
Novigrad na Dobri

Reportaža: Stari grad Novigrad na Dobri

Ruj 24, 2010
Iznad rijeke i mosta preko Dobre, na povišenom položaju da bi sve nadzirao, ali i bio viđen sa svih strana, stoji Novigrad, povijesna utvrda podignuta u XIV st. zapadno od Karlovca. Svakome tko bi ju ugledao morala je ulijevati strahopoštovanje. Doista, zidine i kule morale su izgledati nepobjedive, a svakako su to i…
0-Kumrovec-HCSP

Šaka jada u Kumrovcu

Svi 24, 2010
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan…
0-Krasno-SvetisteMBK

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (2/2)

Srp 19, 2010
Nikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike…
0 strelnikov

Auto-da-fé i klimakterična histerija (1/2)

Velj 02, 2020
Tko je današnji sekularni Torquemada, Inquisitor Generalis? Tko je sve koji ne poštuju bulu (Paris foederis, 2015.) proglasio hereticima? Tko danas stavlja znanstvenike na Index Librorum Prohibitorum? I tko su učeni suradnici na priručniku Malleus Maleficarum? Globalna mafionerija i njihova Kongregacija za doktrinu…

Reportaže u kronološkom redu

Europa u malom zagorskom selu Belec

Hrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar ubraja se u najljepši i najbogatiji primjerak graditeljske baštine baroka u Europi. A samo 15 km zapadno od Belca, u Loboru, nalazimo najstarija svjedočanstva o građevnoj djelatnosti Hrvata iz vremena pokrštavanja.

Belec

Ivanščica (Ivančica) je najviša planina Hrvatskog zagorja: duga je oko 30 km i pruža se u smjeru istok-zapad, s najvišim vrhom na 1061 metara. Ime je dobila po ivanovcima (hospitalcima – malteškim vitezovima), viteškom redu utemeljenom na početku Križarskih ratova (1099.), koji su nakon ukinuća templara (1312.) naslijedili njihove posjede na Ivanščici.

Ivančica

U podnožju Ivančice lijepo se vidi plemički grad/utvrda Belec (Belecgrad), izgrađen u drugoj polovini XIII st., a napušten u prvoj polovici XVIII st. Građen je kao dio lanca obranbenih utvrda (Lobor – Oštrc – Belec – Milengrad – Grebengrad, tzv. sjeverozapadna transvezala hrvatskih burgova) na južnim obroncima Ivančice. Smješten je na izdvojenom stjenovitom vrhu visokom 580 metara (posebno su strme sjeverna i istočna padina), približno tri kilometra sjevernije od Belca.

2-Belec-Marija-Snjezna

Crkva Sv.Marije Snježne; u daljini se vidi Belecgrad

Belec Marija Snježna

Elizabeta pl. Keglević-Erdödy je 1674. godine dala izgraditi zavjetnu crkvicu Sv. Marije Snježne, a potom je hrvatsko plemstvo nastavilo, gotovo cijelo stoljeće, s njezinom dogradnjom.

Belec Marija Snježna

Crkva je godine 1741. dobila današnji oblik sa slikovitom cinkturom, visokom ogradom rastvorenom lukovima prema unutarnjoj strani te s ugaonim tornjićima, kapelicom i posebno istaknutim ulazima. Uz zapadno pročelje podignut je visoki zvonik, a unutrašnjost crkve je barokizirana.

5-Belec-Marija-Snjezna

Prvi (i jedini?) dokumentarni film o baroknoj crkvi u Belcu -"Barok u Hrvatskoj"- snimio je Oktavijan pl. Miletić 1942. godine. Film je iste godine nagrađen na Bienalu u Mletcima (Veneciji).

Belec Marija Snježna

Belec Marija Snježna

Pietà, kamena polikromna (neobnovljena) skulptura kipara Josipa Schokotniga, 1741.g.

Belec Marija Snježna

Obnova danas župne crkve Sv. Marije Snježne trajala je jedanaest godina (1994 - 2005.), a glavni pokrovitelj obnove bila je tvrtka INA

Belec Marija Snježna

Nasuprot mirnom vanjskom izgledu, unutrašnjost zaustavlja dah - raskošni oltari bogato ukrašeni drvenim skulpturama pozlaćenih svetaca i malih anđela, najljepša barokna propovjedaonica u Europi, korska ograda, pjevalište, orgulje i freske koje iluzionistički produbljuju prostor.

Belec Marija Snježna

Slikarstvo i prvorazredna ostvarenja kiparske i drvorezbarske umjetnosti, uz integracijsko djelovanje svjetlosti se sukladno nadopunjuju.

Pet oltara: glavni (Sv. Marije Snježne) i četiri sporedna (Sv. Barbare, Sv. Josipa, Sv. Stjepana prvomučenika, Sv. Krunice ) izradili su od 1739. do 1743. godine brojni majstori među kojima se ističu imena dvojice pavlina - slikara Ivana Krstitelja Rangera i kipara Josipa Schokotniga koji je u Belcu izveo dva bočna oltara i propovjedaonicu.

Belec Marija Snježna

Raskošne freske Ivana Rangera pokrivaju svaku raspoloživu površinu na zidovima i svodovima crkve. Neki će odgonetavati dublja značenja u skladu s vlastitom sposobnošću čitanja teksta ispričana likovnim jezikom, simbolima i heraldikom, a ostali će se posve zadovoljiti dekorativnim dojmom slikovitih motiva. 

 

GLAVNI OLTAR – SV. MARIJA SNJEŽNA

Belec Marija Snježna

Golemi glavni oltar preplavljen je skulpturama

Belec Marija Snježna

Na svodu svetišta prikazano je Sveto Trojstvo kako kruni Bogorodicu.

Kad se dijelovi Rangerove marijanske ikonografije (sveta Marija predstavljena u raznim razdobljima života) spoje i redom iščitaju, pred nama se slikovnim jezikom pojavi na svodu molitva „Zdravo Marijo“ upućena svetoj Mariji Majci Božjoj.

Belec Marija Snježna

Bogorodica (u sredini), Hrvatsko-ugarski kralj Stjepan (prvi s lijeva), i tri biblijska kralja.

Belec Marija Snježna

Detalj iz glavnog oltara

Belec Marija Snježna

Atlant (Atlas) u lavljoj koži - lijevo od glavnog oltara

 

OLTAR SV. JOSIPA

Belec Marija Snježna

Belec Marija Snježna Zagorje

 

OLTAR SV. STJEPANA PRVOMUČENIKA

Belec Marija Snježna Zagorje

Oltar (kapela) Sv. Stjepana prvomučenika prividno iskače iz marijanskoga konteksta.

Belec Marija Snježna Zagorje

Belec Marija Snježna Zagorje

Središnju površinu svoda kapele prekriva prikaz svečeva kamenovanja. Iznad prizora mučenja otvara se pogled u visine s Presvetim Trojstvom.

 

OLTAR SV. KRUNICE

Belec Marija Snježna Zagorje

Marijanski ciklus nastavlja se na svodu oltara (kapelice) Sv. Krunice s vedrim pogledom u nebeske visine gdje, među oblacima obasjanima nebeskim sjajem, lepršaju anđeli različitih veličina.

24-Belec-Marija-Snjezna

 

PJEVALIŠTE S ORGULJAMA

11-Belec-Marija-Snjezna

12-Belec-Marija-Snjezna

Barokna raskoš vidljiva je i na ogradi pjevališta s motivom drveta spoznaje te biblijskim likovima Adama i Eve.

  PROPOVJEDAONICA

Belec Marija Snježna Zagorje

Propovjedaonica je djelo kipara J. Schokotniga (oko 1743.).

Belec Marija Snježna Zagorje

Pozlaćeni likovi i reljef sa starozavjetnim prizorima

Belec Marija Snježna Zagorje

Belec Marija Snježna Zagorje

Detalj vrha propovjedaonice

Belec Marija Snježna Zagorje

Vrlo dvosmislen detalj - "grožđe", meneada i satir?

Belec Marija Snježna Zagorje

Zar se to Bog, odnosno Bogočovjek pojavljuje u liku zmije?

Bog kojemu kršćani vjeruju ima “ljudski lik” - istaknuo je Benedikt XVI. u Ledesburgu. Isus je ljudski lik nevidljivoga Boga, a zmija je u Bibliji, u Knjizi Postanka (3:1-15), lik Sotone.

nicflamelDanas nam je teško dokučiti što je mislio reći kipar Josip Schokotnig ovom simboličkom zmijom streličastog repa na "T"-križu (crux commissa) - naime, istovjetnu sliku vidimo već kod srednjovjekovnog mistika i "čarobnjaka" Nicolas Flamela (1330.-1417.) te ona postaje sastavni dio gnostičke i mitraističke ikonografije ali i jedan od "logotipa"(simbola) Ružokrižara.

No, možda je Schokotnig samo želio reći "Budite, dakle, mudri kao zmije"(Mt, 10:16) ili je mislio na Djevicu Mariju koja satire zmiju pokazujući tako pobjedu nad grijehom, ili, u baroknoj umjetnosti, nad protestantizmom. Ili se poveo za tradicijom judaizma u kojoj je zmija pozitivan lik, magično sredstvo ozdravljenja (Brojevi, 21:8).

-U poganskim vjerovanjima drevnih naroda zmija je predmet kulta (animizam), a kult štovanja zmije osobito je proširen kod naroda koji žive uz velike rijeke i njihove pritoke: Nil u Egiptu, Ind i Ganges u Indiji, Eufrat i Tigris u Mezopotamiji.

-Opsežna i iznimno složena grčka, a sukladno njoj i rimska mitologija i legende, neprestance govori o zmijama i reinkarnaciji u obličju zmije.

-U grčkom svijetu sveto lijevo (carstvo sjene) je povezano sa slikom zmije i utjelovljuje lik boga Dioniza (rimski Bakho).

-Za Grke je najveći Dionizov dar bio osjećaj posvemašnje slobode (Veliki Osloboditelj) – čini što te volja.

-Vrhunac dionizijskog kulta (dionizijski misteriji) u Grčkoj je zmijska terapeutika. To je povratak skladu kroz ekscese (Ordo ab chaos), povratak ravnoteži kroz prolazno ludilo (trans, opsjednutost i seksualne orgije).

-Izraelci su iz Mojsijeve mjedene zmije (Mojsije nije dao zbilježiti zašto je uzdignuo baš lik zmije) razvili kult štovanja Nehuštan (Nehush'tan), a zmiju su častili žrtvama. Ezekije, jedan od posljednjih pravovjernih judejskih kraljeva, zaključio je da je u svijesti naroda zmija postala idol (krivobog) i pokušao je suzbiti taj kult.

-Kršćanstvo i Islam su osudili zmiju i učinili je utjelovljenjem zla u očima čovjeka.

-Kabala ima jak utjecaj na srednjovjekovne mistike i njihova tajna društva u kršćanskoj Europi (npr. poganski obredi preobrazbe sa zmijama). Na križu namjesto Isusa prikazuju zmiju. Zmija zauzima značajno mjesto i u psihologiji alkemičara.

Crkva u Belecu je tijekom dana zaključana, ali ključ se može dobiti od zvonara koji stanuje u kući inasuprot ulaza u crkvu, ili od župnika vlč. Mirka Borijana. Nakon razgledavanja crkve, ili nakon jutarnje/podnevne svete mise, možemo planinarskom stazom prošetati do  Belecgrada i planinarskog doma (tabla s putokazom je pokraj crkve), odnosno ostatak dana iskoristiti za posjet Loboru i gradini Gora na kojoj se nalazi najstarije marijansko svetište u sjevernoj Hrvatskoj.

Kako najbrže doći do Beleca i Lobora?

Autocestom Zagreb-Goričani ili Zagreb-Krapina vozimo do Zlatara (60 km) iz kojega jedna cesta vodi prema Belecu (7 km), a druga prema Loboru (9 km).

Očaran ljepotom zlatarskog krajolika, A.G.Matoš piše iz tuđine "Bože! Kad će moje žedne grudi / Napiti se zraka hrvatskoga?", a u pjesmi Gospa Marija napisat će poznate stihove:

Samo tebe volim draga nacijo,

Samo tebi služim, oj Kroacijo.

Ljubomir Škrinjar

Čet, 21-10-2021, 14:34:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.