Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Sat vožnje do Centrum mundi - Ludbreg

Vikendom stanovnici Zagreba sve češće hodočaste novopoganskom bogu Tržišta na peglanje kreditnih kartica i „ispovijest vjere“ IN GOD WE TRUST u novu "crkvu Kingcross" podignutu na kraju grada,  zavedeni i nesvjesni pastoralne idile centra svijeta u gradiću Ludbregu, od 1513. godine važno duhovno odredište vjernika iz cijele Europe, do kojeg se dolazi autocestom Zagreb - Goričani za manje od sat vremena.

King cross Zagreb

"Crkva Kingcross"se nalazi blizu poznate zagrebačke umobolnice

2_Ludbreg

Ludbreg, Trg svetoga Trojstva, već 380. godine ima ranokršćansku "katedralu“ i biskupa.

 

Međuriječjem Save i Drave u predkršćansko doba gospodare keltska plemena (Iassi, Varciani, Andisati i Amantini; najznačajniji nalaz keltske kulture u Hrvatskoj je „Vučedolska golubica“).

Jedna od pet rimskih legija (VIII, XIII, XIV, XV i XX), s kojima je Tiberije krenuo iz Siska u gušenje Batonovog ilirsko-keltskog ustanka u južnoj Panoniji, sukobila se 7. godine s Keltima na rijeci Botivo (srednjovjekovna Bynna, današnja Bednja) u okolici Ludbrega.

Rimljani nakon osvajanja ludbreškog kraja podižu, na strateški značajnom mjestu koje kontrolira prijelaz ceste Poetovio - Mursa (Ptuj - Osijek) preko rijeke Bednje, utvrdu Iovia s dvostrukim obrambenim zidom. Oko utvrde razvilo se (kasno)antičko naselje gradskoga tipa u kojem već 380. godine postoji ranokršćanska crkva i biskupija (Amancije, biskup Iovie, sudionik  biskupske sinode u Akvileji 381. g.). Tijekom  V  stoljeća  antičku Ioviu i biskupiju opustošili su Huni, Istočni Goti, Langobardi i Gepidi. U Ludbregu se i danas vide ostaci rimskih građevina.

Hrvati ovamo dolaze u sedmom stoljeću i naseljavaju se sjeverno i južno od ruševina starog rimskog grada.

Ludbreg Sveto trojstvo

Župna crkva Presvetog Trojstva 

Iskopina starohrvatskog groba (IX stoljeće) pokraj crkvenog zida župne crkve ukazuje na mogućnost da je današnja crkva podignuta na temeljima starije (vjerojatno drvene) crkve, ili na temeljima neke rimske građevine. Krajem XII stoljeća spominje se crkva koju ovdje (?) grade i dovršavaju plemići od Paližane, no prvi sigurni podaci o župi Presvetog Trojstva u Ludbregu datiraju s početka XIV stoljeća (1334.g.).

Ludbreg sveto trojstvo

U XIV stoljeću vlastelinstvom Ludbreg gospodari ban hrvatski i dalmatinski Ivan Chuz /Čuz (1331-1380.). Njegova obitelj je1410. godine dala  izgraditi župnu crkvu Presvetog Trojstva s gotičkim osmerokutnim svetištem. Crkva je do danas mnogo puta pregrađivana: u XVII stoljeću obnovljena je u ranobaroknom stilu, a svoj današnji izgled s baroknim obilježjem i  renesansnim zvonikom sred pročelja dobila je u XVIII stoljeću.

Cinktor s nišama i puškarnicama

Cinktor s nišama i puškarnicama oko župne crkve Presvetog Trojstva izgrađen je 1721., a cinktor s trijemom nastao je kasnijom nadogradnjom 1771-1779. godine.

Kor crkve, orgulje

Kor crkve ugrađen je 1829., a nove orgulje kupljene su 1904. godine.

Crkva, Ludbreg, Mirko Rački

Crkva je trobrodna, ima šest oltara, a propovjedaonica iz 1655.g. je najstariji dio crkvenog namještaja. Zidove u svetištu i svodu lađa oslikao je  hrvatski slikar Mirko Rački.

Glavni oltar Presvetog Trojstva

Glavni oltar Presvetog Trojstva

Relikvijar Presvete krvi Isusove

Relikvijar Presvete krvi Isusove na glavnom oltaru (foto. D. Borovčak)

Svod bočne lađe

Svod bočne lađe

Svod glavne lađe

Svod glavne lađe

Zavjetna kapelica i oltar

Zavjetna kapelica i oltar Majke Božje Žalosne

barokna propovjedaonica

barokna propovjedaonica

Lijepa drvena barokna propovjedaonica, iz oko 1655. godine, djelo je kipara Stjepana Severina iz Križevaca.

Ludbreg, propovjedaonica

Propovjedaonica je ukrašena reljefom biblijske tematike (Žrtva Abrahamova, Mojsije pred gorućim grmom, Trublje Jerihonske, Viđenje proroka Danijela i Povratak sina razmetnoga) i skulpturama svetaca, te skulpturama trojice arkanđela na baldehinu.

Crna pletena košnica

Crna pletena košnica

Postoji legenda da je grad Ludbreg i vlastelinstvo osnovao plemić Lodbring 1100. godine na povratku iz Prve križarske vojne. Trag templara iz tog doba možda je vidljiv u detalju crne košnice na propovjedaonici.

Naime, pčela je od antičkih vremena bila amblem grada Efeza. Taj grad na istočnoj obali Sredozemnog mora, kroz koji su prolazili i križari, nije bio samo centar trgovine medom, već i najveće svetište crne mnogosise božice Artemide.

Ludbreg je svojim položajem na "Podravskoj magistrali“, koja slijedi rijeku Dravu,  sigurno imao važnu ulogu i u vrijeme križarskih pohoda jer je dio kršćanske vojske i hodočasnika iz srednje Europe prolazio Hrvatskom prema istoku, poglavito uz Dravu i Dunav.

U dokumentu iz 1239. godine spominje se križarska crkva Sv. Ivana u Bynni (in ecclesia sancti Johannis apud Cruciferos in Bynna), a u dokumentu iz 1373. govori se o crkvi Sv. Ivana (koja će biti srušena 1762.) i franjevačkom samostanu Sv. Ivana(!) u Ludbregu.

Templare je u Ludbreg doveo Koloman, brat kralja Bele IV, i svoje su posjede držali do 1312., kad je njihov red ukinut. Zagrebački biskup Augustin Kažotić poklonio je njihove posjede drugom viteškom redu – Ivanovcima (Hospitalci), koji su u Glogovnici imali sjedište. I Teutonci su bili prisutni na području srednjovjekovne Zagrebačke biskupije.

Propast srednjovjekovne Hrvatske države neki vide u pojavi templara i teutonaca na njezinom ozemlju.

14_Ludbreg

15a_Ludbreg-centrvm-mvndi

Domišljat turistički štos - na glavnom gradskom Trgu svetog Trojstva postavljena je markacija "središta svijeta".

15_Ludbreg_centrum_mundi

"Dragi prijatelji! Katkad na prvi pogled izgleda neugodno za nedjelju isplanirati i svetu misu. No, vidjet ćete da upravo to slobodnom vremenu daje pravo središte."- papa Benedikt XVI

Spomenik Svetom Trojstvu

Detalj (obnovljenog) staroga spomenika Svetom Trojstvu na istoimenom trgu u Ludbregu.

Dvorac Batthyany (Bačani)

Dvorac Batthyany (Bačani) u kojem se dogodilo "Ludbreško čudo" 1411. godine.

Dvorac je početkom 90-tih godina XX st. obnovljen sredstvima bavarske vlade, i u njemu je otvoren hrvatski Restauratorski centar za obnovu hrvatskih i europskih sakralnih predmeta iz vremena baroka.

Stari ludbreški grad - kaštel (castrum de Ludbreg situm) s gotičkom kapelicom  izgrađen je u XII stoljeću, a ludbreško vlastelinstvo prvi put se spominje (kao Transit aquam Bugne, ili Mjesto na prijelazu preko Bednje) u povelji kralja Bele IV  iz 1244. godine. Tijekom sljedećih stoljeća mijenjali su se vlasnici ludbreškog kaštela i vlastelinstva (Koloman, Cer, Paližan, Chuz, Thuroczy, Erdödy, i od 1695. godine, kao zadnji vlasnik u nizu, hrvatski ban Adam Batthyany).

Grof Ludovik Batthyany krenuo je s pregradnjom  starog kaštela u (današnji) trokatni barokni dvorac  s elementima srednjovjekovne utvrde i barokno-klasicističke arhitekture. Radovi započeti 1745.  trajali su do 1829. godine.

Iznad jednobrodne kapelice Sv. Križa, u kojoj se 1411. godine dogodilo  čudo - kada je svećeniku za vrijeme bogoslužja i riječi Pretvorbe “Ovo je tijelo moje” i “Ovo je moja krv” u kaležu nakon lomljenja hostije na tri dijela potekla prava krv Kristova - podignuta je velika kupola koju su, zajedno sa zidovima,  od  1752. do 1754. godine slikari Michael Peck iz Kaniže i varaždinski slikar Johann Franz Matz oslikali prizorima iz predaje o čudu Krvi Kristove, Presvetog Trojstva i četvorice evanđelista.

Ludbreg kapela Sv. Križa

Kupola je ispunjena oblacima i anđelima koji pridržavaju križ i globus.

(ispod kupole prikazana su četiri evanđelista sa svojim simbolima: Ivan s orlom, Matej s dječakom, Marko s lavom i Luka sa slikarskom paletom)

Ludbreg kapela Sv. Križa

Prizor iz predaje o “Ludbreškom čudu” – čudesnoj pretvorba krvi Kristove na oltaru koja je priznata i potvrđena bulom pape Leona X, izdanom 14. travnja 1513. godine, a Ludbreg proglašen mjestom zavjeta Presvetoj krvi Kristovoj, svetištem i prošteništem.

Grof Ludovik Batthyany ukrasio je novu kapelu s četiri oltara i bogato izrezbarenim klupama. U sredini kapele postavljen je križ visok tri metra s tijelom Isusa  u veličini čovjeka. Na glavnom oltaru je bio izložen relikvijar- pokaznica (izrađena 1721. u augsburškoj zlatarskoj školi) s ampulom  Presvete krvi Isusove, koja se od 1785.g. čuva u župnoj crkvi Presvetog Trojstva.

U kapeli Sv. Križa služila se sveta misa sve do "oslobođenja" 1945. godine, kada su domaći "antifašisti" okrečili slike na zidovima i kupoli, a oltare, raspelo i rezbarene klupe spalili. Iskopali su i kameni pod!

Kapela Sv. Križa (foto. D. Borovčak)

Kapela Sv. Križa (foto. D. Borovčak)

Kapela Sv. Križa ponovno je otvorena katoličkim vjernicima i javnosti 1990. godine  prigodom posjeta vatikanskog  nuncija msgr. Gabrijela Montalva. Sljedećih nekoliko godina obnavljaju se freske, a uništeni  izvorni oltar zamijenio je oltar posvećen sv. Ivanu Krstitelju.

Svetište Predragocjene Krvi Kristove

Svetište Predragocjene Krvi Kristove - Zavjetna kapela Hrvatskog Sabora 1739. – 1994., i postaje Križnoga puta.

Hrvatski sabor zavjetovao se Bogu na zasjedanju u Varaždinu 1739. godine i donio odluku "da se ima u Ludbreškom svetištu podići zavjetna kapela u čast i za veći porast slave Presvetoj krvi Isusovoj", koje je nazvao "najvećim blagom hrvatskog kraljevstva", kako bi se spriječile daljnje smrti od kuge u Moslavini i Slavoniji.

Tijekom Hrvatske Svete Godine (29. lipanj 1940. - 29. lipanj 1941.), povodom 1300. godišnjice kršćanstva u Hrvata, kardinal Alojzije Stepinac je objavio poziv hrvatskom narodu da se izvrši zavjet Hrvatskog sabora i izgradi kapelica. Ali došao je rat, a s njim i komunisti te propast Hrvatske države. Stepinac je nakon oslobođenja osuđen, zatvoren u Lepoglavu, a ludbreški župnik Matija Crnković ubijen.

Zavjet Hrvatskog sabora je ipak izvršen, ali tek nakon 255 godina, i u vrijeme "dokazanog diktatora Franje Tuđmana" - kako ga je nedavno nazvao Slobodan Prosperov Novak.

4. rujna 1994. nadbiskup Franjo Kuharić blagoslovio je Zavjetnu kapelu Hrvatskog sabora i Svetište Predragocijene Krvi Kristove. Svečanosti blagoslova,  pred oko 100.000 okupljenih Hrvata,  nazočio je i predsjednik Hrvatskog državnog sabora prof.dr. Nedjeljko Mihanović.

Ludbreg - Zavjetna kapela

Nakon svečanosti blagoslova postavljena je spomen-ploča na zid Zavjetne kapele.

Ludbreg - Svetište

3. rujna 1995.,  na svečanosti svete Nedjelje, uzoriti kardinal Franjo Kuharić  posvetio je Križni put. Četrnaest postaja Križnog puta čini stalnu izložbu mozaika od murano stakla na otvorenom.

Ludbreg - Svetište

Križni put je svečano posvetio uzoriti kardinal Franjo Kuharić, na Svetu Nedjelju 3. rujna 1995.

Ludbreg - Svetište

Zavjetna kapela Hrvatskog sabora u Svetištu Presvete Krvi Kristove

Ludbreg - Svetište

Unutrašnjost Zavjetne kapele Hrvatskog sabora; mozaik "Uskrsnuće Isusovo" na zabatu kapele rad je slikara Gorana Petrača.

Ludbreg - Svetište

Skulptura Isusa

Skulptura Isusa postavljena je desno od zavjetne kapele

Isusa je jeruzalemski tribunal osudio kao vođu "udruženoga zločinačkog pothvata".

Skulptura blaženog Alojzija Stepinca

Skulptura blaženog Alojzija Stepinca postavljena je lijevo od zavjetne kapele

Dodajmo ovdje da je 1960. godine "antifašistička“ tajna policija Stepinčevo srce spalila u malom podrumskom krematoriju policijske ambulante u Šarengradskoj ulici u Zagrebu.

U Svetištu Presvete Krvi Kristove

U Svetištu Presvete Krvi Kristove

identificirano, locirano, uhićeno i transferirano

 

Ljubomir Škrinjar

 

 

Dodatak reportaži: fotografije snimljene u Ludbregu na Cvjetnu nedjelju, 17. travnja 2011., u godini proslave 600. obljetnice ludbreškog čuda.

Prije četiri godine, u vrijeme objavljivanja ove reportaže, u Ludbregu još nisu bili otkopani ostaci kupališta rimske Iovie. Ovaj novi arheološki lokalitet (razdoblje od I do IV stoljeća poslije Krista) se nalazi pokraj fontane na današnjem Trgu Svetog Trojstva, a nekada rimskog foruma. Zidinama omeđen prostor antičke Iovie se uglavnom preklapa s centrom današnjeg Ludbrega. U protekle četiri godine dorađena je i Zavjetna kapela Hrvatskog sabora 1739. - 1994.

26_Ludbreg_svetiste

Ludbreg - Svetište

Ludbreg - Svetište

Na Trgu Svetog Trojstva postavljena je još jedna turistička tabla, i to neposredno uz otkriveni arheološki lokalitet antičke Iovie.

Ludbreg - Rimske terme

Ludbreg - Rimske terme

Budući arheološki park u Ludbregu.

Ludbreg - Rimske terme

Ludbreg - Rimske terme

Ludbreg - Rimske terme

Rjeka Bednja

Rjeka Bednja

Od centra Ludbrega do arheološkog parka rimskoga termalnog kupališta Aquae Iasae (I – IV st.) u Varaždinskim Toplicama - ima samo 15 minuta lagane vožnje.

Arheološki park Aquae Iasae

Arheološki park Aquae Iasae

Lj. Š.

Uto, 24-11-2020, 01:15:05

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.