Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (2/2)

Prvi dio reportaže: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)
16_Humac_muzej
Minijaturna brončana figurica ilirske (Daorsi ili Ardiejci) božice, 300. g. pr. Krista
17_Humac_muzej
Reljef rimske božice Viktorije na ulomku hramskog friza; oko 183. g. po. Krista
18_Humac_muzej
Rimski vojni logor na Gračinama kod samostana u Humcu bio je do III st. po.Kr. jedan u nizu rimskih utvrda od Krke preko Cetine do Neretve (dalmatinsko-hercegovački limes). Dio arheoloških nalaza s tog lokaliteta izložen je ovdje, a dio u Muzeju Hercegovine u Mostaru i u Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu. U šest stoljeća rimskoga vladanja ostalo je dosta spomenika.
35-Humac_muzej

Natpis o obnovi hrama boga vina Libera i njegove žene Libere; 173. g. po. Krista

Kohorta (Belgarum equitata) je tijekom boravka u Humcu u drugoj polovici II st. po. Kr. popravila i proširila hram boga vina Libera i njegove žene Libere, te o tome ostavila zapis u kamenu. Lako je moguće da se muzej nalazi u temeljima tog hrama.

19_Humac_muzej

Stela Kvinta Valerija, I st. po. Krista

Rim je u Humcu i njegovoj bližoj okolici naseljavao ratne veterane, najčešće iz VII legije koja je bila u Gardunu. A da oni nisu bili siromašni, pokazuju nam njihovi bogato urešeni nadgrobni spomenici.

20_Humac_muzej

Figurica rimskog boga Merkura

21_Humac_muzej

Tek uz pomoć dviju postavljenih lupa vidimo detalje na majušnoj statui Merkura (glasnik bogova, ali i bog trgovine i putovanja).

22_Humac_muzej

23_Humac_muzej

24_Humac_muzej

25_Humac_muzej

Rimski uteg za vagu

26a-Humac-muzej

27-Humac-muzej

Keramičke uljanice-svjetiljke, I – II st. po. Krista

28-Humac-muzej

Nadvratnik crkve (sv. Mihovila?) s cvjetnim pleternim ukrasom, tipičnim za starohrvatsko ranoromaničko razdoblje; Stari grad Ljubuški, IX – XI st.

29-Humac-muzej

Romanička kamena glava, XII – XIII st.

30-Humac-muzej

Pečat humskoga kneza Miroslava, XII st.

31-Humac-muzej

Humačka ploča; Humac oko 1185. g.

Najpoznatiji muzejski izložak je Humačka ploča. To je najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (starohrvatskom ćirilicom - bosančicom) na području današnje Bosne i Hercegovine. Natpis na ovoj oltarskoj menzi ima 80 slova (od toga pet glagoljskih) u 25 riječi, i uklesan je spiralno u tri reda u obliku četverokuta, kako bi se mogao čitati prilikom obilaska oko oltara: U IME OCA I SINA I SVETOGA DUHA. OVO JE CRKVA ARKANĐELA MIHOVOVILA, A ZIDAO JU JE KRESIMIR(?), SIN BRETOV(?), ŽUPI (?)RUC I NJEGOVA ŽENA PAVICA(?). Upitnici su stavljeni na mjesta gdje su slova nejasna, a natpis je još uvijek lingvistička, arheološka i povijesna zagonetka. Ploča je teška 124 kg. Napomena: na gornjem dijelu ploče vidi se na staklu odsjaj dva druga izložena predmeta.

*Na gotovo svim natpisima se na početku kao simbolična invokacija urezuje križ † uz verbalnu invokaciju va ime o(tь)ca i s(i)na i s(ve)tago d(u)ha.

32-Humac-muzej

Nadgrobni natpis Vignja Miloševića (1410. g.) iz katoličke crkve u Kočerinu kod Širokog Brijega:

† VA IME OCA I SINA I SVET(a)GO D(u)HA AMINь. SE LEŽI VIGANь MILOŠEVIĆь. SLUŽI BANU STIPANU, I KRALJU TV(rbt)K, I KRALJU DABIŠI, I KRALJICI GRUBI I KRALJA OSTOJU. I U TO VRIME DOJDE I SVADI SE OSTOJA KRALь S HERCEGOMь I Z BOSN(o)Mь I NA UGRE POJE OSTOJA. TO VRIME MENE VIGNA DOJDE KONьČINA I LEGOHь NA SVOMь PLEMENITOMь PODь KOČERINOMь I MOLJU VASь, NE NASTUPAJTE NA MENE! JA S(a)Mь BILь KAKO VI JESTE. VI ĆETE BITI KAKO JESAMь JA.

33-Humac-muzej

Stečak sa znakom križa

Iz starohrvatskih grobova na prostoru Crvene Hrvatske razvija se ono što se u arheologiji podrazumijeva pod stećkom.

Franjevački samostan svetog Ante Padovanskog na Humcu ima i bogatu zbirku oko 300 umjetnina stalno izloženih u galeriji pod nazivom "Majka". Više o galeriji "Majka" možete doznati u idućoj reportaži.

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.