Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Stara Gradiška

Lj. Škrinjar: Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1992. godine

Velj 13, 2019
Donosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)
hypo-_m

Reportaža: Mediteran kup - Uz pokroviteljstvo Vlade, gotovo bez medijskog odjeka

Stu 12, 2007
Jučer je na zagrebačkom Hipodromu prvi puta održano kasačko natjecanje europskog ranga – 3. kolo Mediteran kupa kasača. Ovo zasigurno predstavlja međunarodno priznanje Gradu Zagrebu, a i Hrvatskoj u cjelini. Pokrovitelj spomenute športske priredbe bila je Vlada Republike Hrvatske, a medijski pokrovitelji HRT i…
Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - posvećenje

Reportaža: Posvećena Crkva hrvatskih mučenika na Udbini

Ruj 12, 2011
Na Udbini je završen projekt izgradnje Crkve hrvatskih mučenika koji je po ideji biskupa mons. dr. Mile Bogovića započeo prije šest godina. Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar crkve u svečanom koncelebriranom misnom slavlju kojem su nazočili svi biskupi i nadbiskupi iz Hrvatske te biskup…
01 M.Tudjman Programiranje istine

Predstavljanje knjige M. Tuđmana: Puno zanimljivih stvari koje su se rekle

Pro 21, 2012
Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine". Osim Anite Šikić, koja je u ime nakladnika održala uvodno slovo, o knjizi su još na vrlo zanimljiv način govorili recenzent prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Ozren Žunec, prof. dr.…
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
banjevci_-m

U kamenu povijest piše – Banjevci i Stankovci

Svi 26, 2008
Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve…
Zvekan

Kako piancu vino zaměriti - zatajene istine o bolnici Rebro (5)

Stu 02, 2015
Uz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija…
stepinac_bakaric_m

Reportaža - Stepinčevo u Krašiću

Velj 12, 2008
Svečanim misnim slavljem u krašičkoj je župnoj crkvi Presvetog Trojstva 10. veljače proslavljen spomendan bl. Alojzija Stepinca. Misu je predvodio mostarsko-duvanjski i trebinjsko-mrkanjski biskup Ratko Perić, a u koncelebraciji su bili vojni biskup Juraj Jezerinac, te desetak svećenika. Crkva je bila premalena da…
0a-beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (2/2)

Svi 26, 2009
Među pričama na beramskim freskama nalazimo i priču o cijepljenju voćaka, ukomponiranu u fresku Zaruke Marije i Josipa, a dok Sv. Mihovil važe duše i nogama gazi đavla, netko od njegovih navijača je sitnim glagoljskim slovima ugrebao svoj komentar «Udri Miho».Nastavak reportaže Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“.…
2 Sv-Franjo povratak u Anconu Berlinghieri oko 1235g

Sveti Frane Brodolomac

Lis 04, 2012
U povodu proslave jubilarne 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsku obalu Jadrana izašla je ovih dana knjiga fra Nikole Mate Roščića Sveti Frane brodolomac. Knjiga sadrži dosad najtemeljitiji i najopsežniji pokušaj rješavanja i odgonetavanja zagonetke o luci u koju je dospio Franin brod nakon…
20-Livno oltarna pregrada starohrvatske crkve sv. Petra u Rapovinama

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (2/2)

Ruj 29, 2008
Starohrvatska umjetnost druge polovice 9. stoljeća pokazuje različite utjecaje, posebno mediteranske u spajanju s karolinškim. Najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini predstavljaju izloženi ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine nedaleko od…

Reportaže u kronološkom redu

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)

 

Hrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva, "istarskog Generalića“ koji se 1474. potpisao kao autor, a Beram je postao sinonim ovih fresaka premda odavde potječe i čitav niz glagoljskih rukopisa, pa i neki najstariji iz XIII - XIV stoljeća. Ali zato mi znamo kako izgleda i koliko vrijedi ženska torbica supruge Davida Beckhama.

1_beram.jpg

 Crkvica Sv. Marije na Škriljinah

Prvi pisani trag o postojanju Berma datira iz 911. godine. Ne zna se točna godina izgradnje ni ime graditelja crkvice Sv. Marije. Na vrhu pročelja je dvostruko otvorena »preslica« za jedno zvono, a natkrito predvorje (s polukružnim otvorima) - »lopica« - dograđeno je početkom XVIII stoljeća. Oko crkve je staro groblje, koje je i danas u uporabi.

 

Tijekom zadnje obnove crkvice i restauracije fresaka (1912.) pronađen je latinski natpis: «U čast Gospoda našega Isusa Krista amen i slavne Djevice majke Marije i u ime svih svetih dao je ovo djelo oslikati komun Berma o trošku bratovštine blažene Marije Djevice. Ovo naslika Majstor Vincent iz Kastva i dovrši osam dana iza Martinovog - godine Gospodnje 1474.»

2_beram.jpg

  "Živa stijena“ je u temelju crkvice Sv. Marije

3_beram.jpg

  Crkvica ima izdužen i malo iskrivljeni tlocrt s pravokutnim brodom i kvadratičnom apsidom (sve-tištem) iste širine. Podignuta je na prirodno zaravnatoj kamenoj ploči, "živoj stijeni“, po kojoj je dobila nadimak na Škriljinah (Sv.Marija na Škriljinah = Sv.Marija na kamenu).

4_beram.jpg

 Glavni, zapadni ulaz natkriven lopicom

Polukružna ulazna vrata kao i oblikovanje okvira bočnih vrata, kontinuitet su romanike.

5_beram.jpg

 Pogled na svetište i fresku Poklonstvo kraljeva na gornjem dijelu sjevernog (lijevog) zida.

Svi zidovi unutrašnjosti, pa i skošene niše prozora i vrata su oslikane (približno 200 kvadratnih metara srednjevjekovnog stripa!). U baroknoj obnovi na početku XVIII stoljeća uništene su freske na trijumfalnom zidu (osim nekoliko fragmenata) čiji šiljati luk je proširen u polukružni, a nad crkvenom lađom postavljen je novi drveni strop, oslikani tabulatum.
6_beram.jpg

  Pogled na zapadni zid i fresku Ples mrtvaca iznad ulaznih vrata

Tematika čitavog oslikanog ciklusa (26 figuraInih kompozicija slika u pravokutnim poljima te 20-tak manjih likova i fragmenata) može se ikonografski podijeliti u tri grupe: scene iz života Isusa i Marije, zatim likovi pojedinih svetaca i anđela, te simbolično-alegorijski prikazi.

POKLONSTVO KRALJEVA

Vincentova sveta scena Bogojavljanja (Poklonstvo kraljeva) njegovo je najljepše djelo, prekrasna lirska slikovnica duga preko sedam metara.

 

Bogojavljanje, Epiphania ili Tri kralja - kako se pučki zove blagdan 6. siječnja - u kršćanstvu ima dublje značenje, jer se poklonstvom maga s Istoka (tj. najučenijih ljudi onog doba, nešto slično današnjoj tituli akademika) novorođenomu Isusu u Betlehemu očitovalo njegovo božanstvo.

 

Betlehemska zgoda o tri maga, što je opisuje Matejevo evanđelje, vrlo rano postala je važnom temom u sakralnoj umjetnosti kršćanstva. Već u drugom kršćanskom stoljeću bila je naslikana na zidu katakomba u Rimu, a tijekom sljedećih stoljeća taj je prizor klanjanja Isusu kao "kralju kraljeva“ doživio nevjerojatan ikonografski razvoj. Od X do XII stoljeća orijentalni magi će se u umjetnosti Zapada u pravilu pretvoriti u kraljeve s krunama na glavama i postati personifikacije životnih dobi (mladi golobradi "Gašpar“, muževan "Baltazar“ i stari sjedobradi "Melkior“). U XIV stoljeću sveta tri kralja prestaju pješačiti ili jahati na devi pa se penju na konje, a onda se kroz XV stoljeće množi broj njihove pratnje i sve se pretvara u živopisnu smotru dvorskog života i paradnu povorku kraljeva.

 

Poklonstvo triju kraljeva postaje i kazališnom temom. Zabilježeno je da su u srednjem vijeku kostimirani glumci prikazivali tu scenu i u Zagrebačkoj katedrali .  

7_beram.jpg

»Poklonstvo kraljeva«, detalj iz gornjeg reda na sjevernom zidu:

-pred vratima Jeruzalema oprašta se kralj Herod s kraljem Gašparom koji u ruci nosi dar za Isusa, zlatnu posudu s tamjanom. U njegovoj pratnji su crnac koji pije iz čuture i vitezovi, svi orijentalno odjeveni. U donjoj zoni ispod povorke naslikan je i krajolik (on je istarski, a ne palestinski) kojim prolaze kraljevi na putu prema Betlehemu: sela s oranicama, jezera s patkama i lađama.  

8_beram.jpg

»Poklonstvo kraljeva«, detalj: kralj Baltazar nosi zlatnu posudu miomirisne smole smirne (melem za rane i balzamiranje), a prate ga dvorjanici, među njima i tamburaš.  

9_beram.jpg

»Poklonstvo kraljeva«, detalj s lijeva na desno: kraljevi putem love pa mladi gonič puše u rog i na uzici vodi hrtove koji love zeca (arijanizam?). Jastreb se zalijeće na kvočku s pilićima. Pjetlići-suci osuđuju na smrt lisicu, a pijetao-krvnik vodi je vezanu na vješala.  

10_beram.jpg

»Poklonstvo kraljeva«

-detalj lijevo: kralj Melkior (s dugom bijelom bradom i sijedom kosom) nosi zlato, a u njegovoj pratnji jaše zakrabuljena dvorska luda, tamburaš, bubnjar, barjaktari i dva trubača, svi odjeveni po aristokratskoj kasnogotičko-renesansnoj modi;

 

-detalj desno: uz betlehemsku štalicu stoji sv. Josip, a Majka Božja sjedi s golim djetetom Isusom na krilu. Tri kralja prinose darove. Melkior klečeći daruje malom Isusu zlato, dok mu jedan paž drži krunu u ruci, a drugi paž skida s nogu ostruge.  

11_beram.jpg

  »Poklonstvo kraljeva«, detalj s lijeva na desno: u naturalistički naslikanom cvjetnom krajoliku lovački psi napadaju medvjeda, tu je i Ezopova basna o lisici i rodi te paun kao simbol besmrtnosti, duše i duhovnoga.

 

PLES MRTVACA

Najpoznatija freska iz crkvice Sv. Marije zasigurno je Ples mrtvaca, alegorijski prikaz smrti i moralne pouke s opomenom.

 

Slike nazvane Ples mrtvaca ili Dance macabre (povorka je u kojoj se nižu parovi: jedan živ čovjek i jedan kostur koji odvodi žive u grob) pojavile su se na srednjovjekovnim crkvenim zidovima diljem Europe kao odgovor na čovjekov strah i nemoć pred apokaliptičnom slikom svakodnevnog masovnog umiranja od tada nepoznate pošasti – kuge; "Crna smrt“ je iznenada i bezobzirno kosila sve ljude.

 

A sav taj užas koji je poharao i gospodarski oslabio Europu, bio je zapravo posljedica biološkog rata protiv Republike Genove, tada najmoćnije ratne i trgovačke mornarice na Sredozemlju. „Crna smrt“ doputovala je u Genovu 1349. godine iz đenovske luke Kefi na Krimu (Crno more), i ubrzo je uništila njezinu vojnu i gospodarsku moć, a kod kršćana promijenila promišljanje o smrti. Stvorena je nova predodžba smrti – slika smrti kao strijelca ili slika smrti kao kosca u liku kostura koji kosom kosi ljude, i to onako kako kosac redom kosi svaku travku.  

12_beram.jpg

 Ples mrtvaca (iznad ulaznih vrata i prozora), Kolo sreće (desno dolje) i Adam i Eva uz drvo iskušenja (lijevo dolje) na zapadnom zidu crkve.

U XVIII stoljeću baroknom pregradnjom na zapadnom zidu prepolovljene su prozorima simbolično-alegorijske freske Kolo sreće i Adam i Eva uz drvo iskušenja, a djelomice je oštećen Ples mrtvaca. Ove alegorične scene po teološko-didaktičkoj metodi opominju na pobožnost, upozoravajući na nestalnost zemaljske sreće (»Kolo sreće«) i neizbježnost smrti (»Mrtvački ples«), kao trajnu kaznu za »Prvi grijeh« Adama i Eve.

13_beram.jpg

Ples mrtvaca, detalj (s desna na lijevo): kostur-gajdaš (smrt) - Papa - kardinal – biskup …

Beramska alegorijska povorka počinje kosturom-gajdašem koji svirkom iznad otvorenog groba pokreće ples i daje mu ritam, a ras¬pojasani kosturi, koji sviraju različite instrumente, veselo plešu i podskakujući odvode pod rukom pokunjene žive u grob redom: Papu, kardinala, biskupa, kraljicu, kralja, krčmara, dijete, prosjaka, vojnika i trgovca.  

14_beram.jpg

Ples mrtvaca, detalj (s desna na lijevo): … biskup – kralj – kraljica - krčmar s čuturicom vina – dijete …  

15_beram.jpg

Ples mrtvaca, detalj (s desna na lijevo): … prosjak na štakama - vojnik u oklopu - trgovac u dućanu prstom pokazuje zlatnike ne bi li potkupio smrt ("Uskok“ bi i u srednjem vijeku imao pune ruke posla).  

16_beram.jpg

Fortuna okreće »Kolo sreće« (lijevo) i »Napastovanje Isusa« (desno) – Sotona izaziva Isusa da pretvori kamenje u kruh (scena je i ovdje smještena u domaći krajolik a ne u pustinju).

 

Kompozicija »Kolo sreće« rađena je po nizozemskom predlošku srednjovjekovne Biblije za nepismene tzv. Biblije siromaha (Biblia pauperum), srednjovjekovnog stripa s teološkim sadržajem.  

16a_beram.jpg
  Veronikin rubac

U luku iznad glavnih ulaznih vrata naslikan je Veronikin rubac, "prava slika“ Isusova lica koja je, po legendi, ostala utisnuta u rubac što ga je Veronika dala Isusu dok je nosio križ na Kalvariju.

 

Za nastavak reportaže kliknite ovdje.

Ljubomir Škrinjar

Objavljeno 26.5.2009.

Komentari upisani do 2012. ne vide se zbog novog operativnog sustava Joomla.

Uto, 30-11-2021, 10:19:18

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.