Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-zenske-gacice

Gundulićeva

Velj 05, 2012
Znate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi…
0 maska

Auto-da-fé i klimakterična histerija (2/2)

Svi 27, 2020
Prije 700 godina jedan je hodočasnik, Hrvat, bio u desetom krugu Raja. A gdje smo danas? Naša sudbina ovisi o 151 rodno neutralnoj glavi s posebnim potrebama. Sve za dobrobit ljudi s katastrofalnim posljedicama, moduliranim u centrima militantnih globalista. 'Kip slobode' ili Robespierre - Fouchéov "Kult Višnjeg bića…
Andrija Hebrang

Ovčara, pa to je mjesto gdje se uzgajaju ovce

Svi 06, 2014
Nema i ne može biti dvojbe da je Josipovićeva prijetnja o Hrvatskoj koja će pocrvenjeti ostvarena, i da je kukuriku "Plan 21" otpočetka bio čista prijevara stare komunističke oligarhije. Izgradnja moderne hrvatske države je zaustavljena jer jugoslavenski nacionalisti svakim danom rastvaraju ono zajedništvo što je…
0-svhelena.jpg

Viteški turnir u Sv. Heleni (1/2)

Svi 28, 2009
Proteklog vikenda (23. i 24. svibnja) održan je „Međunarodni viteški turnir grofova Zrinskih Sveta Helena“ na prostoru oko kapele Sv. Helene i dvorca u Svetoj Heleni, selu nedaleko Zagreba. U okolišu idealnom za takve turnire je Turistička zajednica grada Sv. Ivana Zeline uložila silan trud u uspješnu organizaciju…
Bespuća hrvatske politike

Reportaža s predstavljanja nove knjige Mate Kovačevića

Srp 04, 2009
U četvrtak 2. srpnja 2009. u organizaciji HKZ-a i Hrvatskog slova u Zagrebu je održano predstavljanje nove knjige novinara, publicista i člana Hrvatskog kulturnog vijeća Mate Kovačevića. Knjiga pod nazivom Bespuća hrvatske politike predstavlja zbirku autorovih kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004.…
mala

Reportaža: Svi Sveti na Crnogorki

Lis 09, 2007
Na našem hrvatskom tlu kao da su se koncentrirale sve nepravde koje se mogu zamisliti. Kobna sjena Križnih putova još uvijek je nadvijena nad Hrvatskom. No, naša snaga je u našem srcu, u našem emocionalnom biću. Da bi odvratili pozornost od te činjenice, gospodari kaosa pozivaju na razum, a ljude kontroliraju pomoću…

Misa zadužnica za ratnog ministra obrane Gojka Šuška

Svi 05, 2015
U Crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u zagrebačkoj Dubravi (Avenija Gojka Šuška bb) jučer je služena - o 17. obljetnici njegove smrti - sveta misa zadušnica za Gojka Šuška, ratnog ministra obrane Republike Hrvatske, najbližeg suradnika predsjednika dr. Franje Tuđmana. (Lj. Škrinjar, hkv)
0-Krasno-hotel

Krasno – Hotel i Svetište Majke Božje Krasnarske (1/2)

Srp 19, 2010
Toplotni udar koji je posljednjih dana pogodio Hrvatsku može se ublažiti ako odlučite skoknuti iz Zagreba u Krasno, podvelebitsko mjesto s hotelom na nadmorskoj visini od 1000 metara, u kojem noćenje košta samo 100 kn po osobi. I nema komaraca ni papadača. A nema ni neartikuliranih urlika, zaglušujuće vike, dreke i…
banjevci_-m

U kamenu povijest piše – Banjevci i Stankovci

Svi 26, 2008
Hrvatska je bogata kulturnom, povijesnom i prirodnom baštinom, no Hrvati će radije otkrivati povijesnu baštinu Barcelone ili dvoraca u Bavarskoj nego iskusiti identitet Hrvatske. Razlog tome djelomice leži u još uvijek prisutnom, i od vučjeg čopora poticanom, djelovanju "jugoslavenskog virusa" koji je razarao sve…
Božji grob - Zagrebačka katedrala

Riznica zagrebačke katedrale: Božji grob, remek-djelo XVII stoljeća

Tra 26, 2011
Riznica zagrebačke katedrale je utemeljena 1094. godine osnivanjem biskupije. U izuzetno blago riznice ubraja se i vezeni pokrov za Božji grob (datira se u 1659. godinu) izrađen u tehnici reljefnog zlatoveza, remek-djelo europske barokne umjetnosti i umjetničkog obrta tkanja. Izrađen je u Zagrebačkoj biskupskoj…
0-ledm

Skulpture od leda u središtu Zagreba

Ožu 03, 2008
Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade.…

Reportaže u kronološkom redu

Žminj – "Krasna zemljo, Istro mila" (2/2)
 

 

Stranci su oduvijek više od nas cijenili našu kulturnu baštinu, i nerijetko je odvozili u svoje muzeje i riznice. Da 1911. godine u Žminj nije došao profesor Anton Gnus, po narodnosti Čeh i konzervator carsko-kraljevskog Središnjeg povjerenstva za zaštitu spomenika, Žminjci bi ostali bez crkvice Svetog Antuna Opata, koja zajedno sa crkvicom Svetog Trojstva predstavlja spomenik vjeri, mašti i graditeljskoj sposobnosti Istrana. 

Sveti Antun Opat i Sveto Trojstvo ne nose oznaku Zaštićene kulturne baštine RH. 

18_svante.jpg

Crkvica Svetog Antuna Opata u Žminju

18a_svante.jpg

Godina gradnje – 1381. – uklesana je u natpisu na pročelju.

Gnus je zatekao crkvicu u jadnom stanju, zapravo u njoj je bio vinski podrum i spremište za polodjelske alate, pa je nagovorio nadvojvodu-prijestolonasljednika Franju Ferdinanda da ju od siromašnog vlasnika otkupi za 450 kruna. Nakon kupovine i upisa vlasništva moglo se početi s restauracijom. A onda se dogodilo Sarajevo...

19_svante.jpg

I ovdje je unutrašnjost oslikana, kao i kod sto godina mlađe crkvice Svetog Trojstva, biblijskim prizorima koji žiteljima na slikovit način prenose kršćanski nauk. Najstarije očuvane freske u sjeverozapadnoj Hrvatskoj imamo u Loboru.

20_svante.jpg
21_svante.jpg
22_svante.jpg
23_svante.jpg

Istarski graditelji sagradili su obje crkve (Svetog Antuna Opata i Svetog Trojstva) na originalan način: masivni bočni zidovi produžuju se u bačvasti svod koji je duž crkvene lađe oblikovan u gotičkoj šiljatoj formi. 

24_svante.jpg
25_svante.jpg
26_svante.jpg
27_svante.jpg
28_svante.jpg
29_svante.jpg
30_ratko_jeromela.jpg

Gospodin Ratko Jeromela, načelnik općine Žminj, bio nam je odličan "turistički vodič“ u Žminju, kojeg voli i o kojem jako puno zna. Hvala mu!

31_sutomora.jpg

Na osami nedaleko od Žminja nalazi se crkva Sv. Marije (kolokvijalno nazvana Svetomore tj. ona koja sve može), izgrađena 1723. na temeljima jednobrodne bazilike iz XII stoljeća. 

32_sutomora.jpg

Istarska lopica (predvorje crkve) svoje podrijetlo ima u otvorenom predvorju antičkog hrama. Uobičajeno je građena s drvenom krovnom konstrukcijom koju nose kameni stupovi različitog oblika i stila, a Žminjani su iznenađujuće oblikovali stupove lopice crkve Sv. Marije. 

33_sutomora.jpg

Drveno krovište podržavaju „karijatide“, stupovi oblikovani ljudskim likom. Kisele kiše iz sjeverne Italije polako nagrizaju ove lijepo isklesane barokne svece i anđele. Uz crkvu nalazilo se antičko naselje, moguće je i ova crkva podignuta na temeljima Jupiterova hrama (jedan od iskopanih epigrafa posvećen je Jupitru), pa su neki stručnjaci iz nedaleke prošlosti pokušali oduzet ponos i dostojanstvo graditeljima ovih stupova tvrdeći da su „karijatide“ i medaljone iskopali iz antičkog naselja. 

  Antički Rimljani bi znali reći Discere non est vitiosum, sed ignorare - Nije zlo učiti, nego ne znati. 

  Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Pon, 6-12-2021, 01:17:50

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.