Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0L

Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije (2/4)

Tra 05, 2013
Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
apologia_asinaria_m.jpg

Apologia asinaria

Lis 13, 2008
Fra Nikola Mate Roščić je nedavno predstavio svoju najnoviju knjigu Apologia asinaria, svojevrsni roman o magarcu (tovaru). Ova izuzetno zanimljiva i izgledom lijepa knjiga, opremljena sa 45 vrhunski otisnutih ilustracija fresaka i slika na kojima je naslikan i magarac, može se kupiti za samo sto kuna! Za današnje…

Predstavljena šesta knjiga “Vjera u sjeni politike” Damira Borovčaka

Sij 18, 2015
Novinar Glasa Koncila Tomislav Vuković je rekao da su Borovčakovi tekstovi svojevrsna kronologija svih važnih zbivanja u Hrvatskoj. No, nije riječ tek o pukoj bilješci, nego mu doista treba čestitati na zahtjevnom metodološkom pristupu „Vjera u sjeni politike", jer bi zasigurno jednostavnije i lakše bilo da je…
Stara Gradiška

Lj. Škrinjar: Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1992. godine

Velj 13, 2019
Donosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
krapina

Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini

Lip 02, 2011
Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52…
islam

Isus Krist u Islamu

Pro 11, 2012
Nedavno je izašla knjiga «Isus Krist u Islamu» fra Nikole Mate Roščića. Na osobi i djelu Isusa Krista nastali su svi prijepori između kršćana i muslimana koji su imali, a imaju i danas, presudno značenje. Je li moguć "ekumenski dijalog" između kršćanstva i islama za koji bi se moglo reći da je bio najjači razaratelj…
0-Tom

Reportaža: Delminium – Tomislavgrad

Pro 17, 2009
Ako je istina da se mjesta sjećaju događaja, onda je Duvanjsko polje dio naše emocionalne karte i pejsaža koji je sudjelovao u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ovdje povijest govori o predrimskim i rimskim vremenima, o hrvatskom kraljevstvu, turskim osvajanjima i zulumima, o borbi Hrvata ovoga kraja za…
Spomenik Tuđmanu

Otkriven spomenik Franji Tuđmanu u Slavonskom Brodu

Pro 10, 2006
U povodu sjećanja na godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana (10. prosinca 1999.), u Slavonskom Brodu održan je Okrugli stol na temu "Hrvatska i zapadni Balkan", a zatim je svečano otkriven spomenik Franji Tuđmanu, djelo akademskog kipara Kuzme Kovačića, istovjetan onome u Škabrnji.
2 Sv-Franjo povratak u Anconu Berlinghieri oko 1235g

Sveti Frane Brodolomac

Lis 04, 2012
U povodu proslave jubilarne 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsku obalu Jadrana izašla je ovih dana knjiga fra Nikole Mate Roščića Sveti Frane brodolomac. Knjiga sadrži dosad najtemeljitiji i najopsežniji pokušaj rješavanja i odgonetavanja zagonetke o luci u koju je dospio Franin brod nakon…
0_jelacic.jpg

Vrijeme pobjednika i vrijeme gubitnika

Lis 16, 2008
Glavni gradski trg u Zagrebu, Trg Republike, od 11. listopada 1990. ponovno nosi svoje prvotno ime – Trg bana Josipa Jelačića. Na 189. rođendan hrvatskog bana Josipa Jelačića, 16. listopada 1990. svečano je otkriven ponovno postavljeni njegov spomenik, koji su jedne noći 1946. godine komunisti maknuli s Jelačić placa.…

Reportaže u kronološkom redu

Žminj – "Krasna zemljo, Istro mila" (1/2)

 

Tijekom drugog tisućljeća prije Krista naseljava se uzvisina (histarska žminjska gradina), prometno i zemljopisno središte Histra, na kojoj se nalazi današnji istarski gradić Žminj. Neki arheolozi, među njima i bivša ministrica kulture, u stručno-znanstvenim radovima o Istri i naseljavanju Istre tijekom seobe naroda izbjegavaju spominjanje Hrvata već radije pišu o Slavenima. Neupućeni bi mogli pomisliti da je riječ, na primjer, o Rusima ili Poljacima.

A najznačajnije starohrvatske nekropole nađene su kod Žminja: jedna uz današnju zgradu škole, druga na nedalekom brežuljku. Da je riječ o starohrvatskom groblju svjedoče pronađeni predmeti u grobovima, koji pritom imaju i kršćanska obilježja još od VIII stoljeća, dok glavnina od gotovo 300 ukopa datira u IX i X stoljeće. Ukopne grobnice, položene su u smjeru izlaska sunca s otklonima uzrokovanim njegovim godišnjim pomicanjima (vidi u: Bribirska glavica), i prekrivene su cjelovitom nadgrobnom pločom. Hrvati su iz svoje pradomovine donijeli plug s kolicima i time unaprijedili rimsku tehniku oranja u plodnoj i pitkom vodom bogatoj zemlji Žminjštine.

1-zminj.jpg

Župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela

Žminj je početkom XVII stoljeća bio okružen zidom visokim 3 do 4 metra i osnažen s pet kružnih kula, od kojih su dvije sastavni dio žminjskog kaštela (tvrđave). Južni zid kaštela ujedno je i bočno pročelje današnje župne crkve (iz 1625.), podignute na mjestu stare crkve iz 1178. godine (prema pisanom dokumentu pape Aleksandra III).

Žminjska župna crkva Svetog Mihovila Arkanđela jedno je od najznačajnijih baroknih zdanja u Istri, s jedinstvenim zapadnim pročeljem (dovršeno 1717.), koje nije kopija ni jednog poznatog pročelja.

2_zminj.jpg
3_zminj.jpg

 Najljepša mramorna propovjedaonica u Istri.

4_svtrojstvo.jpg

Kapelica Svetog Trojstva prislonjena je na sjeverno pročelje župne crkve, i ubraja se u malobrojne ostatke srednjovjekovnog dvorca u Žminju. 

5_svtrojstvo.jpg
Pogled na kapelicu Svetog Trojstva 
6_svtrojstvo.jpg

Kapelica je oslikana 1471. godine. U tri vodoravna reda duž zidova i svoda nižu se jednoobrazni kvadrati, svaki sa svojom slikom (ukupno ih je 31). Svaki red ovog srednjovjekovnog stripa ili slikovnice, namijenjen nepismenim pučanima, ima svoju priču. Gornji red prikazuje Isusovo rođenje i djetinjstvo, srednji red Isusov život do trenutka uhićenja u Getsemanskom vrtu, a donji red muku i Kristovo uskrsnuće. Ako pozornije pogledamo slike uočit ćemo detalje srednjovjekovnih zgrada, gradskih trgova, unutrašnjosti kuća i mode, detalje frizura, oka usnica i cvijeća. Uz sve to svaka je "razglednica“ risana u perspektivi.

7_svtrojstvo.jpg
"Katakombe" usred Žminja!
8_svtrojstvo.jpg
9_svtrojstvoo.jpg
10_svtrojstvo.jpg
11_svtrojstvo.jpg
12_svtrojstvoo.jpg
13_svtrojstvoo.jpg
14_svtrojstvoo.jpg
15_svtrojstvo.jpg
16_svtrojstvoo.jpg
17_svtrojstvo.jpg

Freska na zidu svetišta: Krist Kralj, vladar svijeta.

Ljubomir Škrinjar

Za drugi dio reportaže kliknite ovdje.

Uto, 30-11-2021, 10:28:36

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.