Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

18 Gvozdansko panorama

Gvozdansko zahtjeva hrvatsku pozornost!

Sij 18, 2012
Što je Gvozdansko? Gdje je Gvozdansko? Budite iskreni i priznajte si da ne znate. Jer u našem obrazovnom sustavu Gvozdansko je zadnjih 60 godina osuđeno na memoricid. A nalazi se samo 100 minuta lagane vožnje od Zagreba, na cesti Zagreb-Petrinja-Glina-Dvor na Uni. Gvozdansko je zrinski grad-utvrda u istoimenom selu…
Gvozdansko - biskup Bogović

Bogović: Država nije slučajna, nego je izrasla na kršćanskim temeljima

Sij 17, 2012
U nedjelju 15. siječnja 2012. misno slavlje u Gvozdanskom je predvodio biskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović. U uvodnom dijelu misnog slavlja je rekao: "Na današnji dan pred 20 godina države EU priznale su samostalnu Hrvatsku Državu. Dva dana prije učinili su to Vatikan i Njemačka. Ovu svetu misu prikazati…
2 Sv-Franjo povratak u Anconu Berlinghieri oko 1235g

Sveti Frane Brodolomac

Lis 04, 2012
U povodu proslave jubilarne 800. obljetnice dolaska svetoga Franje Asiškoga na hrvatsku obalu Jadrana izašla je ovih dana knjiga fra Nikole Mate Roščića Sveti Frane brodolomac. Knjiga sadrži dosad najtemeljitiji i najopsežniji pokušaj rješavanja i odgonetavanja zagonetke o luci u koju je dospio Franin brod nakon…

Etičko sudište: Osuđeni Mesić, Pusić i Pupovac

Tra 19, 2015
Hrvatsko nacionalno etičko sudište (HNES) je 18. travnja u Zagrebu održalo treću javnu sjednicu u Maloj koncertnoj dvorani Vatroslav Lisinski. Pročitana su obrazloženja i odluke sudbenog vijeća koje Stjepana Mesića, Vesnu Pusić i Milorada Pupovca osuđuju za veleizdaju hrvatskih nacionalnih interesa. Odlukom etičkog…
Paradisaea - Rajska ptica

Zlatno doba zagrebačkih Židova i glasoviti Hrvati na Zrinjevcu

Lis 24, 2011
Rajske ptice žive na Novoj Gvineji i u tropskim kišnim šumama Australije, a prvi crtež ove ptice napravio je jedan Hrvat čije poprsje nalazimo na Zrinskom trgu u Zagrebu. "Gdje se sada šeće zagrebačko obćinstvo po krasnih nasadih Zrinjevca brazdio je plug, neima tomu ni tri četvrtine vieka. Jošte g. 1825. sadio je tu…
0-Kumrovec-HCSP

Šaka jada u Kumrovcu

Svi 24, 2010
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan…
0-Humac-muzej

Reportaža: Muzej franjevačkog samostana svetog Ante Padovanskog na Humcu (1/2)

Ruj 25, 2009
Najstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni…

Održan okrugli stol u povodu 70. obljetnice Bleiburške tragedije

Svi 13, 2015
Opći zaključak skupa mogao bi se svesti pod zajednički nazivnik kako je elita bivšega titoističkoga režima, doduše, bila na pobjedničkoj strani rata, no bilance svih totalitarizama toga vremena su slične. Tito je bio u jednakoj mjeri loš kao Hitler ili Staljin, a proporcionalno gledano stradalo je jednako građana…
Promatrači za referendum o braku

Pripreme za referendum - 1.200 zagrebačkih volontera na Šalati

Stu 29, 2013
Jučer je u velikoj dvorani Međubiskupijskog sjemeništa na Šalati u Zagrebu održan sastanak s 1.200 zagrebačkih promatrača referenduma koji će se održati u nedjelju, 1. prosinca 2013. Predstavnici Inicijative "U ime obitelji" vrlo su podrobno upoznali nazočne volontere s propisima, pravima i obvezama promatrača na…
Benedikt-Kotruljevic-Sheraton

Draškovićevom ulicom između uništenja i zaborava

Stu 10, 2011
Dr. Eugen Laxa, javnosti poznat iz "slučaja Sanader", piše u predgovoru Mužićeve knjige Masonstvo u Hrvata: "Hrvatsko masonstvo kojemu je temelje položio grof Ivan Drašković u 18. stoljeću, bilo se odnarodilo te je bilo postalo, nažalost, nositeljem madžarskog, a poslije i srpskog imperijalizma. S obzirom na niz…
Ubijene partizanske žrtve

Oslobođenje ili diktatura?

Svi 30, 2015
Ove godine neki Slovenci slave 70. godišnjicu oslobođenja. Oslobođenja? Što je to? Pitanje "oslobođenje" ili diktatura ne postoji, jer danas svi znamo što je bilo. Za one Slovence koji su prije 70 godina ekstremnim nasiljem došli na vlast to može biti "oslobođenje", no za sve ostale riječ oslobođenje je samo sinonim…
Ivo lolo

Ivo Lolo Fischer

Ožu 23, 2019
Meštar Bandić i njegov očenaš za povratak biste Ive Lole Ribara, koju su, nota bene, pobunjeni Srbi u okupiranom selu Vukmaniću 1991. bacili u zdenac, krivac je za ovu reportažu. Na prvi pogled, u zemlji koja slabo čita, zanimljiva kuća u Demetrovoj ulici i Lolo izgledaju jako nepovezano. (Lj. Škrinjar)

Reportaže u kronološkom redu

Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (2/2)

Noviji i znatno mlađi dio Velikog Kalnika izgrađen je u podnožju stijene.

19-kalnik.jpg

20-kalnik.jpg

21-kalnik.jpg 

22-kalnik.jpg

23-kalnik.jpg

Dva upornjaka podupiru ostatke vanjskog, južnog obrambenog zida (širine 1,2 metra), a u ovaj noviji dio grada se ulazilo kroz vrata osigurana pokretnim mostom.

24-kalniik.jpg

Zapadni obrambeni zid s ulaznim vratima

25-kalnik.jpg

Ulazna vrata s utorom za pokretni most i otvorima za lance kojima je podizan.

26-kalnik.jpg

Najmlađem razdoblju gradnje Velikog Kalnika pripada jugo¬zapadni dio grada u kojem dominiraju visoki ostaci južne prilazne kule s koje je branjen prilaz gradu. U tijeku su arheološka istraživanja koja će dopuniti izgled starog grada.

27-kalniik.jpg

Veliki Kalnik je zapravo neboder u kojem su sve etaže povezane strmim stubištima.

Medvednica (Zagrebačka gora) je ime dobila po medvjedima, Ivanšćica po crkvenom viteškom redu Ivanovaca, a pravo značenje i podrijetlo imena (toponima) Kalnik je nepoznato. Toponim Kalnik je prvi puta zabilježen 1217.; možda bi u korijenu imena mogao biti „kaljen“ (nalazi odljevnih kalupa s lokaliteta Kalnik – Igrišće iz kasnog brončanog doba govore o nekada razvijenoj metalurškoj djelatnosti u ovome kraju) ili „kamnik“ (kamenolom u kojem se „kalalo“ kamenje).

28-kalniik.jpg

Radosna je vijest za sve ljubitelje prirode da se do poučne eko-staze i planinarskog doma Kalnik (izgrađen po nacrtima poznatog arhitekta Plančića), udaljenih 200 metara od Velikog Kalnika - može doći i automobilom! Pritom je jedini uvjet ignorirati nesuvislo postavljene prometne znakove sa zabranom kretanja u oba smjera, a koji se nalaze na strmoj asfaltiranoj cesti kroz selo Kalnik, 18 km od Križevca, odnosno sat vožnje od Zagreba (ovdje pogledajte kartu!).

Poučna eko-staza (dužine 5 km) u kružnom toku obilazi najviši vrh Kalnika, a južnom stranom staze od planinarskog doma do TV tornja i vrha ima 20-ak minuta ugodne šetnje. Cijeli put je, kao i ostale planinarske staze na Kalniku, sjajno obilježen!

29-kalnik.jpg

Vranilac, najviši vrh označen je geodetskim stupom.

30-kalnik.jpg

Gdje ima krša ima i poskoka (otrovnica sa roščićem na nosu i crno-smeđom cik-cak linijom/šarom na leđima). Aktivniji su i češće izlaze iz svojih rupa tijekom svibnja i lipnja, kada im traje sezona parenja. Temperature iznad 30 stupnjeva ne podnose kao ni ljudi. Ako na vrijeme primijeti ili podrhtavanjem tla «čuje» ljude, zmija pobjegne. Stoga je proljeće idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.

31-kalniik.jpg

Ovdje se ne vodi rasprava o „uskraćenim ljudskim pravima“ i moraju li robovi raditi nedjeljom.

32-kalniik.jpg

33-kalnik.jpg

Južni obronci Kalnika

Šumska zajednica na južnim i sjevernim obroncima Kalnika je različita. Na sjevernoj strani je evidentirana prisutnost endemičnih svojti (npr. kalnička šašika), te rijetkih i ugroženih ostataka reliktnih šuma iz tercijara ili razdoblja oledbi (tercijarni i glacijalni relikti) - tisa (Taxus baccata) i velelisna lipa (Tilia platyphyllos).

Južna strana zastupljena je termofilnom, submediteranskom šumom (npr. hrast medunac i kitnjak), a na stjenovitim grebenima nazočne su neke od mediteranskih biljaka (npr. žutika, hrvatska perunika).

34-kalnik.jpg

Pogled na najviši dio utvrde Veliki Kalnik i dio Kalničke grede

35-kalnik.jpg

Kalnička greda - mali raj za alpiniste

36_kalnik.jpg

Visibaba je jedna od proljetnica što najranije cvate

Hrvatska se ubraja među najbogatije zemlje Europe po raznolikosti biljnih vrsta. Prema dostupnim podacima flora Hrvatske broji ukupno 8.582 svojte (vrste i podvrste) među kojima je čak 760 ugroženih i zakonom zaštićenih (Crvena knjiga flore Hrvatske).

37-kalniiik.jpg

Na Kalničkoj gori raste 13 zaštićenih biljnih vrsta. Suzdržite se od branja zaštićenog i ugroženog cvijeća. Fotografija cvijeta ne vene, ona traje vječno.

38-kalnik.jpg

Pasji zub (Erythronium dens-canis L.)

Sačuvajmo naše zaštićeno i ugroženo cvijeće za buduće naraštaje!

MAĆUHICA

Crna kao ponoć, zlatna kao dan,

Maćuhica ćuti ispod rosne vaze,

U kadifi bajne boje joj se maze,

Misliš: usred jave procvjetao san!

 

Zato je i zovu nježno "noć i dan"

Naše gospođice kada preko staze

Starog parka ljetne sjene sjetno gaze

Ispod vrelog neba, modrog kao lan.

 

Kao samrt tamna, kao život sjajna

Maćehica cvate, ali ne miriše

Ko ni njezin susjed, kicoš tulipan.

 

No u hladnoj nevi čudan život diše,

Zagonetan, dubok, čaroban ko san,

A kroz baršun drhti jedne duše tajna.

                                                             A.G.Matoš, Hrvatska smotra, Zagreb,1907.

 

Ljubomir Škrinjar

{mxc}

Čet, 21-10-2021, 13:41:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.