Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0 KBC ZAGREB Rebro

Tko ima "prste u pekmezu" - zatajene istine o bolnici Rebro (9)

Pro 21, 2016
Možda je glupo pitanje, no može li netko pojasniti zašto Hrvatska liječnička komora, koje su članovi i dr. Vojislav i Leposava Stanimirović, nije do danas vratila u svoje okrilje hrvatske liječnike koji su "zbog suradnje s okupatorom nedostojni da budu članovi Zbora liječnika"? Važan naputak za korisnike zdravstvenih…
Škrip - muzej

Reportaža: Škrip - Lijepa li si...

Lis 02, 2007
Na otoku Braču kršćanstvo se raširilo vrlo rano (već od 3. st. je na ilirskom području dobro organizirano) i nigdje se na cijeloj jadranskoj obali ne nalaze ostaci tako brojnih starokršćanskih (kasno antičkih) ali i (staro)hrvatskih sakralnih prostora. Danas osamljene crkvice po unutrašnjosti otoka, a nekada uz…
24 Brusane-sv.-Rok-procesija-2012

Reportaža: Brušane - od ispod ekvatora do hrvatske povijesti

Kol 19, 2012
U ličkom mjestu Brušane nalazimo tri geološko-paleontološka spomenika prirode unutar zaštićenog područja parka prirode Velebit, ali i spomenik Velebitskom ustanku, prvom organiziranom ustanku hrvatskog naroda protiv vojno policijskog terora Kraljevine Jugoslavije, tj. velikosrpskoga monarhofašizma i okupacije.…
0 trojednica

O tome se ne govori – simboli grba Kraljevine Slavonije (4/4)

Velj 12, 2014
Može li se danas što naučiti od povijesti? Naravno, ali nismo spremni oteti se "teoriji zaborava", toj našoj nacionalnoj disciplini koju danas svesrdno promiću jurišnici militantnog liberalizma, po nekima liberalnog fašizma. Pristajati uz ovakvu tiraniju ravno je samouništenju. Živimo u vrijeme brisanja pamćenja,…
20-Livno oltarna pregrada starohrvatske crkve sv. Petra u Rapovinama

Franjevački muzej i galerija Gorice u Livnu (2/2)

Ruj 29, 2008
Starohrvatska umjetnost druge polovice 9. stoljeća pokazuje različite utjecaje, posebno mediteranske u spajanju s karolinškim. Najstariji starohrvatski spomenik u Bosni i Hercegovini predstavljaju izloženi ulomci hrvatske pleterne skulpture iz starohrvatske crkve sv. Petra u selu Rapovine nedaleko od…
beram.jpg

Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“ (1/2)

Svi 26, 2009
Hrvati izvan Istre uglavnom nikad nisu čuli za hrvatsku „Siktinsku kapelu“ i kasnogotičke freske iz crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma, najpoznatije djelo cjelokupnog istarskog srednjovjekovnog slikarstva i istarske kršćanske sakralne baštine. Rad su hrvatskog, domaćeg majstora Vincenta (Vinka) iz Kastva,…
krka_0

Reportaža: Nacionalni park "Krka"- prva hidroelektrana u svijetu

Lip 16, 2008
Godine 1895. na Skradinskom buku je Ante Šupuk (1838. – 1904.), prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, u suradnji s inženjerom Vjekoslavom pl. Meicshnerom izgradio prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu, i tako pretekao amerikanca Forbesa čak za godinu dana! Forbesova hidroelektrana…
18 Gvozdansko panorama

Gvozdansko zahtjeva hrvatsku pozornost!

Sij 18, 2012
Što je Gvozdansko? Gdje je Gvozdansko? Budite iskreni i priznajte si da ne znate. Jer u našem obrazovnom sustavu Gvozdansko je zadnjih 60 godina osuđeno na memoricid. A nalazi se samo 100 minuta lagane vožnje od Zagreba, na cesti Zagreb-Petrinja-Glina-Dvor na Uni. Gvozdansko je zrinski grad-utvrda u istoimenom selu…
Kuzma Kovačić - križ

Reportaža: Trijumf sinteze hrvatske baštine i modernosti

Tra 25, 2013
U srijedu, 24. travnja otvorena je u Modernoj galeriji u Zagrebu retrospektivna izložba velikoga hrvatskog kipara Kuzme Kovačića. Izložbu su otvorili Biserka Rauter Plančić i Milan Bešlić, u nazočnosti brojnih uglednika iz kulturnoga kruga. Bio je to događaj koji će ostati zapisanim u povijesti likovne umjetnosti.…
vindija_m

Reportaža: Fosilni vulkan i špilja Vindija u Hrvatskom zagorju

Lip 11, 2008
Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
0 KBC Rebro

Zatajene istine o zagrebačkoj bolnici Rebro

Lis 24, 2015
U pripremi reportaže o zagrebačkoj bolnici Rebro naišao sam na podatak koji me zaintrigirao i potaknuo na istraživanje "uzroka i posljedica", na analizu pozadine "podatka". O naizgled nepovezanim događajima koji prate izgradnju najveće bolnice na hrvatskom ozemlju - bolnice Milosrdne braće sv. Ivana od Boga na Harmici…

Reportaže u kronološkom redu

Političko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića, i Zdravka Tomca objavit ćemo naknadno. U nastavku donosimo komentar Hina-e o ovoj knjizi i nekoliko fotografija s predstavljanja. (Lj.Škrinjar)
 
 
Objavljena knjiga Miroslava Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost"
 
 
ZAGREB, 13. veljače 2009. (Hina) - Knjigu Miroslava Tuđmana "Informacijsko ratište i informacijska znanost", koja u jedanaest tekstova istražuje granice predmeta informacijske znanosti među kojima i odnose informacijskih strategija i javnoga znanja, objavio je zagrebački nakladnik "Hrvatska sveučilišna naklada".
 
Tuđman je rekao kako su informacija i dezinformacija, istina i laž kroz cijelu ljudsku povijest bili sastavnim dijelom komunikacije i društvenoga znanja pa su zato postale nepromjenjive odrednice društvenoga komuniciranja i oblikovanja javnog znanja.
 
Ocijenio je kako se s razvojem novih informacijskih tehnologija stvaraju globalne mreže za prijenos i organizaciju informacija, a da bi se osigurala informacijska superiornost, istodobno se artikuliraju nacionalne, regionalne i globalne informacijske strategije. Smatra kako u tim okolnostima na uspjeh i dobru sliku u javnosti mogu računati ponajprije oni koji su osigurali dominaciju informacija po mjeri svojih interesa.
 
"Informacijski prostor premrežen je relevantnim informacijama, poluinformacijama i dezinformacijama", izjavio je, dodajući kako se u informacijskom prostoru kao posljedica planiranih informacijskih operacija i učinaka informacijskih strategija stvara dinamičan korpus javnoga znanja koji ima svoju prepoznatljivu logiku organizacije, ustroja, ponašanja, razvitka i zadaća.
 
Knjiga (324 str.) podijeljena je na četiri dijela u kojima autor piše o informacijskoj znanosti i njezinu položaju unutar društvenih znanost, ulozi profesora Bože Težaka u njezinu razvoju, o svijetu znanja i sudbini knjige, odnosima memorijalnih spomenika i javnoga znanja, dezinformacijama, informacijskom ratovanju i javnom znanju, proizvodnji pamćenja, informacijskim strategijama, odnosu haaške doktrine o zajedničkom zločinačkom pothvatu i univerzalnih vrijednosti, o novim europskim vrijednostima i malim narodima te Haepsovu zakonu i određivanju veličine vokabulara tekstova na hrvatskom jeziku.
 
Na kraju knjige objavljeno je kazalo imena, literatura i bilješka o tekstovima.
 
Miroslav Tuđman (1946.), profesor zagrebačkoga Filozofskog fakulteta, objavio je više knjiga, među kojima je i "Vrijeme krivokletnika".
 
1-_dsc_0933_cr.jpg
Jozo Čurić, Miroslav Tuđman, Zdravko Tomac i Branko Salaj
 
2-_dsc_0979.jpg
3-_dsc_0982.jpg
4-_dsc_0972.jpg
5-_dsc_0947.jpg
6-_dsc_0964.jpg
7-_dsc_0958.jpg
7a-_dsc_0966.jpg
8-_dsc_0967.jpg
9-_dsc_0951.jpg
10-dsc_0974.jpg
 
{mxc}
 
Ned, 5-12-2021, 23:44:45

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.