Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Reportaže u kronološkom redu

Hrvatska Udbina

Bliži nam se 81. rođendan (7. kolovoza) čovjeka koji je već sada, za života, postao pozitivna povijesna ličnost hrvatskoga naroda, skromnog čovjeka s kojim započinje i završava projekt izgradnje Nacionalnog svetišta Crkva hrvatskih mučenika na Udbini (kratica CHM) i čovjeka koji je to Svetište 11. rujna 2010. blagoslovio - naš prvi gospićko-senjski biskup mons. dr. Mile Bogović. S tom svrhom objavljujemo ovu reportažu, skromni uvid u biskupov rad i zasluge, ali i protiv zaborava.

Biskup Bogović uspio je za njegovu ideju izgradnje Crkve hrvatskih mučenika na Krbavi (Udbini) kao trajan spomen na poginule na Krbavskom polju 1493., ali i sve one koji su na ovom našem hrvatskom prostoru svoj život dali za našu Domovinu, za vjeru i slobodu svoga naroda. Gradili su je zajedno Hrvati iz domovine i dijaspore, pod pokroviteljstvom HBK i Hrvatskog sabora. Glavni investitor bila je Gospićko-senjska biskupija i donacije Hrvata. Nije potrošena ni lipa iz Državnog proračuna.

0 Mile Bogovic CHM

Biskup Mile Bogović
pokretač, nositelj projekta i promicatelj
Crkve hrvatskih mučenika na Udbini

Prof. dr. sc. Mile Bogović za svoj znanstveni rad je 28. svibnja 1996. odlikovan Redom Danice hrvatske s likom Marka Marulića. Studirao je na Papinskom sveučilištu Gregorijana u Rimu i 1971. obranio doktorat iz crkvene povijesti ("Katolička Crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za mletačke vladavine"). Papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije, a 25. svibnja 2000. prvim biskupom novoustanovljene Gospićko-senjske biskupije sa sjedištem u Gospiću. Papa Franjo prihvatio je 4. travnja 2016. Bogovićevo odreknuće od službe zbog starosne dobi i za novoga gospićko-senjskog biskupa imenovao mons. mr. Zdenka Križića.

6. srpnja 2006. biskup Bogović se sastao osobno s papom Benediktom XVI i među ostalim izvijestio ga o projektu CHM. Papa je svesrdno podržao projekt.

Očekivano, protiv projekta su ustali partizani, orjunaši i nositelji mača dinastije Karađorđevića, a među tim glavnim perima javnih medija najdalje je otišao kolumnist Jutarnjeg lista Jurica Pavičić koji je projekt izgradnje CHM nazvao "zapišavanje teritorija", Udbinu (Castrum Corbavia, Krbavski grad u zemljopisnom središtu Republike Hrvatske) "lažni novohrvatski grad", a biskupa Bogovića "ratnim zločincem" (19. srpnja 2008.). Nagutao se biskup sličnih invektiva i od drugih 'pera', no ne ćemo ih sada ovdje citirati.

Kratka kronika izgradnje CHM

 1 CHM Bogovic Udbina

Crkva hrvatskih mučenika na Udbini - nacionalno Svetište i memorijalni centar

CHM je životno djelo biskupa Mile Bogovića, možda i ostvarenje njegovog sna.

Kamen temeljac, koji je 3. lipnja 2003. godine blagoslovio sv. Ivan Pavao II., položen je 9. rujna 2005., a 7. rujna 2011. postavljen je spomenik pape Ivana Pavla II. (s uzdignutim krbavskim križem i pastirskim štapom krbavskih biskupa iz 15. stoljeća), koji je prvi priznao obnovljenu Hrvatsku državu. Spomenik djelo je akademskog kipara Slavena Miličevića.

 

2 CHM Bogovic Udbina

Vanjski oltar CHM je na mjestu bivše župne crkve Sv. Nikole

Iza temelja bivše župne crkve sv. Nikole uređen je Memorijalni park i vanjski oltar (ujedno i prigodno pjevalište) s montažnim natkrovljem. Ispod oltara je grobnica u koju su stavljeni zemni ostatci sa starog groblja u crkvi sv. Nikole i oko nje, te poginuli prije povlačenja (protjerivanja) Udbinjana 12. prosinca 1942.

*Udbinska župna crkva Sv. Nikole izgrađena je 1714. godine. Do 1942. cijela populacija Udbine i Podudbine bila je naseljena Hrvatima katolicima (1600 župljana, po popisu iz 1939.) s izuzetkom jedne srpske obitelji pravoslavne vjere.

Godine 1942. su "lijepe partizanske kape koje nose poruku ljubavi i mira" zapalile župnu crkvu i do temelja ju razorili zajedno sa starim udbinskim grobljem. Katolički svećenik Mate Moguš obješen je usred Udbine, a na temeljima crkve Sv. Nikole poslije su podigli hotel, slično kao i u Petrinji 1991. za "civilizacijske potrebe srpskog naroda" (molim, izvještaj TV Beograd iz "oslobođene Petrinje" 1991.!).

Udbina je postala čisto srpsko uporište, simbol četničkoga i komunističkog nasilja te etničkog čišćenja. Hrvatima je onemogućen povratak na Udbinu sve do poraza srpskog agresora u vojno redarstvenoj akciji Oluja 1995. godine.

2a CHM NIN sv KRIZ

Starohrvatska, predromanička crkva Sv. Križa (iz IX. stoljeća) u starohrvatskom kraljevskom gradu Ninu, najmanja katedrala na svijetu.

"Crkva Sv. Križa u Ninu poslužila je samo kao nadahnuće za CHM. Ta je crkvica zapravo križ ucrtan u prostor. Uz to ta crkva simbolizira početke našega nacionalnog i kršćanskog okupljanja i organiziranja. U njoj je nađena i krstionica kneza Višeslava s likovnom obradom svojstvenom za našu staru umjetnost i graditeljstvo."(biskup Bogović)

2b CHM glagoljica Udbina

Stilizirana preslica na pročelju kao što je na katedrali u Ninu

Na preslici je znak križa stiliziranog u prepoznatljivo prvo slovo 'A' glagoljskog pisma. Crta gore - vjera u jednoga Boga, tri crte dolje - tri božanske osobe.

U znaku križa su četiri zvona: jedno je posvećeno na čast svih hrvatskih mučenika, a druga tri našim proglašenim mučenicima: Nikoli Taveliću, Marku Križevčaninu i Alojziju Stepincu.

2c Bogovic CHM

MARTYRIBUS CROATORUM - Hrvatskim mučenicima

Na zabatu iznad ulaznih vrata na južnom portalu crkve je oblik križa sa zabata crkve kneza Branimira (DUX CROATORUM - knez Hrvata) iz 879. godine na lokalitetu Crkvina u Šopotu kod Benkovca.

Na potpornim stupovima portala uklesane su godine: 879. i 2010. Prva označuje godinu prvog međunarodnog priznanja hrvatske države (pismo pape Ivan VIII.,od 6. lipnja 879., prvom autohtonom hrvatskom vladaru knezu Branimiru), a druga godinu dovršenja portala.

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Krstionica kneza Višeslava jedan je od najznačajnijih spomenika hrvatske kulture iz ranog srednjeg vijeka (oko 800. g.). Replika krstionice je poklon gliptoteke HAZU.

U CHM ona simbolizira početke kršćanstva u Hrvata i početaka naše državnosti. Uz rub krstionice vidimo latinski posvetni natpis: "+ HEC FONS NEMPE SVMIT ... Ovaj izvor naime prima slabe da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina, što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani, spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika."

Kroz staklo oko nje prodire iz 'neba' svjetlo koje pada u kriptu ispod nje na sarkofag hrvatskih mučenika.

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Ovo mjesto predviđeno je za sarkofag hrvatskih mučenika.

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Konzervirani ostaci temelja župne crkve sv. Nikole

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Krbavski križ nalazi se na sjevernom pročelju crkve prema Krbavskom polju.

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Blagoslov Crkve hrvatskih mučenika na Udbini, 11. rujna 2010.

U nazočnosti oko 15 tisuća hodočasnika proslavljen je Dan hrvatskih mučenika i blagoslov Crkve hrvatskih mučenika.

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

 Pozdrav biskupa domaćina mons. Mile Bogovića

Biskup Mile Bogović:

"Tko uspije zagospodariti tvojom prošlošću, bit će gospodar i tvoje sadašnjosti. Ostat ćeš bez onoga što danas zovemo identitet."

"Svim uglednim uzvanicima zahvaljujem da su ovdje s nama. Smatram to izrazom podrške ideji i projektu. ... Pozdravljam i sve ostale drage hodočasnike sa svih strana Lijepe naše i iseljene Hrvatske, posebno stare i nove Udbinjane, tj. one koji su pred sv. Luciju 1942. morali odavde pobjeći, kao i njihove potomke, te Hrvate katolike iz Bosne koji su nakon Domovinskog rata ovdje našli utočište u okrilju Hrvatske države. ... Kao što to obično biva, i ova je Crkva građena velikim obećanjima i tek ponekim doprinosom moćnih i bogatih te mnogobrojnim darovima malih i vjernih. ... Valja ipak reći da je CHM kao svenacionalni projekt u dobroj mjeri povezala hrvatski narod u domovini i inozemstvu, te vodeće crkvene, državne i kulturne ustanove Republike Hrvatske. To smatramo još vrjednijim od onoga što sada kao građevinu gledate pred sobom ..."

"Iako sam jedno vrijeme s mnogih strana bio nemilosrdno napadan zbog ovog projekta, osjećam danas zadovoljstvo kakvo nisam zaslužio."

 Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

 Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Direktor konstruktor-inženjeringa, izvođača radova, inž. Željko Žderić na simboličan način predao je biskupu ključ CHM.

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Crkvu hrvatskih mučenika je svečano otvorio i blagoslovio biskup Bogović.

 Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika  

 Mile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenikaMile Bogović CHM Crkva hrvatskih mučenika

Nakon blagoslova kardinal i biskupi su krenuli prema vanjskom oltaru.

Vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić, biskup Bogović, riječki nadbiskup Ivan Devčić, porečko-pulski biskup Ivan Milovan, zadarski nadbiskup Želimir Puljić, splitsko-dalmatinski nadbiskup Marin Barišić, šibenski biskup Ante Ivas, vojni ordinarij Juraj Jezerinac, varaždinski biskup Josip Mrzljak, požeški biskup Antun Škvorčević i biskup u mirovini Ante Jurić.

Bogović i Puljić

Bogović i Puljić

Bogović i Puljić

Bogović i Puljić

Bogović i Puljić

Bogović i Puljić

Prvo misno slavlje na Udbini, nakon punih 68 godina, predstavio je vrhbosanski nadbiskup kardinal dr. Vinko Puljić:

"Zašto hrvatski narod ima kompleks stida prema svojoj grudi, svojim pokojnima koji tu zemlju posvetiše krvlju predaka?! Nema cijene kojom se mogu procijeniti znoj, suze i krv natopljena u tu grudu."

"Sve je manje onih koji čuvaju pamćenje i prenose na buduća pokoljenja, jer je tradicija počela zamarati. Svi su okrenuti sutrašnjici, kukajući na današnjicu."

Bogović i Puljić

Pjevali su udruženi zborovi Gospićko-senjske biskupije i zbor "Bišćana" iz Zagreba.

Damir Borovčak

Još jedan samozatajni domoljubni djelatnik, dipl. inž. Damir Borovčak, bit će upamćen po Gvozdanskom, Zrinu, Maclju, Sv. Josipu, Radio Mariji ... Nositelj je Reda hrvatskog pletera i Reda Danice hrvatske s likom Katarine Zrinske.

Biskupi

CrkvA hrvatskih mučenika

Posveta Crkve hrvatskih mučenika 10. rujna 2011.

 CrkvA hrvatskih mučenika

Zagrebački nadbiskup i metropolit kardinal Josip Bozanić:

"Ovdje na Udbini uzdiže se Crkva hrvatskih mučenika u koju je ugrađeno puno zalaganja, duhovnih i materijalnih darova, ustrajnosti u poteškoćama, vjerničkoga oduševljenja i nesebičnosti. Zahvalni smo za ljude koji su, vođeni neumornim nastojanjima gospićko-senjskoga biskupa, mons. Mile Bogovića, vizionara i idejnog začetnika ovoga projekta, ugradili sebe – poput živog kamenja – u ovaj dom. Danas se spominjemo koraka na tome nimalo jednostavnom putu koji je stvarala i pratila cijela Crkva u Hrvatskoj i hrvatski vjernici diljem Domovine i svijeta."

"Međutim, ovo danas nije posveta bilo koje crkve, na bilo kojemu mjestu i bilo kojega naslova. Radosni smo što se, nakon izvršenoga zahtjevnog posla, možemo naći ovdje na uzvisini, ponad Krbavskoga polja, s pogledom koji ne zahvaća samo ova poviješću bremenita hrvatska prostranstva, nego simbolički obuhvaća svu vremenitost i vječnost hrvatskoga naroda, smisao ljudskoga življenja i ljubavi, svjedočene u kršćanskoj vjeri i nadi."

CrkvA hrvatskih mučenika

Križ

U podnožju oltara je uglatom glagoljicom uklesan citat iz Evanđelja (Iv 15, 13):

Bolše see lubvi niktože imatq neže da dušu svoju položitq kto za drugi svoe (Nema veće ljubavi od ove kada je netko spreman i život svoj položiti za drugoga.).

Tekst je uzet prema prijevodu kakav je u hrvatskom Prvotisku (Misal po zakonu rimskog dvora, 1483.).

Oltar je ukrašen pleternom ornamentikom; s prednje strane je 12 kružnih lozica ispunjenih cvjetnim ukrasima i Salamonovim čvorom (što simbolizira 12 apostola). U središtu je kristogramon, s istaknutim glagoljskim slovom M(učenici). Oltar je prema projektu Ivana Šaška i Radoslava Bužančića izradio Stipe Vrandečić iz Pučišća.

Ispred oltara ovom prigodom izloženi su spomen kamen stradalnika na stratištu Daksi kraj Dubrovnika, Krbavski križ i kovčežić s relikvijom mučenika bl. Alojzija Stepinca.

CrkvA hrvatskih mučenika

CrkvA hrvatskih mučenika

Bogović

Bogović

 "Crkva na Udbini - propovjedaonica cijelom našem narodu"

Pozdrav biskupa domaćina mons. Mile Bogovića

Sve je spremno da Crkvu hrvatskih mučenika možemo posvetiti. Kako je to lako reći, a kako je do toga bilo teško doći! Od prošle godine svakako je najvažnije da imamo oltar. U nj ćemo postaviti moći hrvatskog mučenika bl. Alojzija Stepinca. Od oltara ide crvena crta do kipa bl. Ivana Pavla II., koji je Stepinca proglasio blaženim, a koji je na pragu trećeg tisućljeća dao poticaj za ovu gradnju kada je pozvao sve narode – pa i naš – da ne prepuste zaboravu svoje mučenike. ...

Krbavski križ donio je danas ovamo riječki nadbiskup mons. Ivan Devčić i stavio ga na spomen kamen stradalnika na Daksi kraj Dubrovnika, a potom će ga staviti na posvećeni oltar; a pastoral, upravo onaj koji su ovim prostorima nosili krbavski biskupi, nalazi se danas u rukama predvoditelja slavlja i posvetitelja kardinala Josipa Bozanića. ...

Od prošlogodišnje proslave, novost je i Memorijalni park, iza temelja bivše župne crkve, za koji je dao i razradio ideju Ante Pađen, ... U Parku je ponešto izmijenjeni Vukovarski križ Šime Vidulina. Ime Vukovar simbol je naših stradanja u Domovinskom ratu. Pred nama su dakle – ovdje u zemljopisnom središtu Hrvatske – spomen kamen iz Dubrovnika i križ iz Vukovara. Prema istoku Park ograđuje zid sa spomen kamenjem s naših stratišta i ratišta. Ne bih to nazvao zid plača, nego radije zid našeg ponosa i naše zahvalnosti. To još sve nije dovršeno, ali se već sada može vidjeti kako će izgledati i koja mu je poruka. Inače je cijelo zdanje CHM jasna i glasna propovjedaonica cijelome našem narodu. Ni kamen ni beton nisu tu nijemi. Progovorili su ovdje jasnim kršćanskim i hrvatskim govorom. ...

Bogović

Pozdrav crkvenim službenicima

Dakako da nam je svima drago što ovu službu Božju predvodi uzoriti kardinal Josip Bozanić. ... Pozdravljam i apostolskog nuncija u Hrvatskoj nadbiskupa mons. Maria Roberta Cassarija, predsjednika HBK mons. Marina Srakića, supredsjedatelja Glavnog odbora za izgradnju CHM, banjolučkog biskupa mons. Franju Komaricu, predsjednika BK BiH, nadbiskupa i metropolitu riječkog mons. Ivana Devčića, nadbiskupa i metropolita splitskog mons. Marina Barišića, mons. Antu Jurića, nadbiskupa splitskoga u miru, zadarskog nadbiskupa mons. Želimira Puljića, biskupe: šibenskog mons. Antu Ivasa, porečko-pulskog mons. Ivana Milovana, krčkoga mons. Valtera Župana, vojnog ordinarija mons. Jurja Jezerinca, varaždinskog mons. Josipa Mrzljaka, sisačkoga mons. Vladu Košića, križevačkog vladiku Nikolu Kekića, bjelovarsko-križevačkog biskupa mons. Vjekoslava Huzjaka, pomoćnog đakovačko-osječkog mons. Đuru Hranića, mons. Ivana Penzeša, subotičkog biskupa. Hvala im što su se odazvali na ovu proslavu, a onima koji su poslali svoje zamjenike.

Srdačno pozdravljam provincijale Paponju i Soptu i Tustonjića, senjske kanonike, svećenike i redovnike koji su doveli svoje župljane, redovnice, bogoslove i sjemeništarce.

Bogović

Bogović

Pozdrav državnim dužnosnicima, braniteljima, kulturnim djelatnicima i ostalim hodočasnicima

Pozdravljam visoke predstavnike hrvatskih vlasti: predsjednika Hrvatskog sabora gosp. Luku Bebića, potpredsjednika Vlade i ministra zdravstva i socijalne skrbi dr. Darka Milinovića, ministra unutrašnjih poslova Tomislava Karamarka te dr. Andriju Hebranga, predsjednika Upravnog vijeća Ureda za pronalaženje, obilježavanje i čuvanje grobova žrtava komunističkih zločina nakon drugog svjetskog rata, članove sličnog odbora u Sloveniji (Dežmana i Štrovsa), članove Komisije HBK za hrvatski martirologij, zatim saborske zastupnike, zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i sve ostale državne, županijske, gradske i općinske vlasti, naše domaćine ličko-senjskog župana Milana Jurkovića i udbinskog načelnika Ivana Pešuta. Pozdravljam našu vojsku i policiju, sve naše branitelje, posebno one koji su do ovoga hrama došli pješke kao što je to učinila braniteljska udruga Damir Tomljanović Gavran.

Pozdravljam i druge braniteljske udruge i hodočasnike iz Hrvatskog žrtvoslovnog društva. Želimo da branitelji na poseban

Hrvoje Hitrec

Pozdravljajući akademika Milana Moguša i Hrvoja Hitreca, predsjednika Hrvatskog kulturnog vijeća,te Jelenu Brajša, pozdravljam i sve ostale koji djeluju na području znanosti, umjetnosti i dobrotvornosti. Pozdravljam Braću hrvatskoga zmaja koji su ovamo stigli sa svojim i mojim zmajskim predsjednikom dr. Neviom Šetićem.

Poseban pozdrav dr. Juri Radiću koji nas je razumio i pomogao u vrijeme agresije na ovaj projekt.

Pozdravljam i sve ostale drage hodočasnike sa svih strana Lijepe naše i iseljene Hrvatske, posebno stare i nove Udbinjane, tj. one koji su pred sv. Luciju 1942. morali odavde pobjeći, kao i njihove potomke, te Hrvate katolike iz Bosne koji su nakon Domovinskog rata ovdje našli utočište u okrilju Hrvatske države.

Dao Bog da na idući Dan hrvatskih mučenika, koji ćemo 2012. slaviti 25. kolovoza, naši hodočasnici mogu vidjeti još ljepše urešenu crkvu i okoliš.

Molim uzoritog gospodina Kardinala da predvodi ovo slavlje.

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika

Kardinal Josip Bozanić posvetio je oltar Crkve hrvatskih mučenika.

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika

Zlatni križ krbavskih biskupa - je biskupski križ prvog krbavskog biskupa Mateja (1185 – 1220.). Jezgra križa je drvena, okovana željezom i presvučena zlatnim pločicama. Ukrašen je kristalima i okruglim koraljnim perlicama. Križ je zajedno sa stalkom visok 33 cm. Jedan je od najdragocjenijih sakralnih predmeta naše hrvatske crkvene baštine.

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika 

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika 

 Hrvatski akademici Milan Moguš (+2017.) i Dubravko Jelčić (+2020.) te dr. sc. Milan Kruhek, ravnatelj Instituta za hrvatsku povijest

Krstionica - Crkva hrvatskih mučenika

Crkva hrvatskih mučenika 

Crkva hrvatskih mučenika 

 Crkva hrvatskih mučenika

 Crkva hrvatskih mučenika

Crkva hrvatskih mučenika

Crkva hrvatskih mučenika

 Crkva hrvatskih mučenika

 Crkva hrvatskih mučenika

 Crkva hrvatskih mučenika

 Crkva hrvatskih mučenika

 Vukovarski križ Šime Vidulina u Memorijalnom parku

 Vukovarski križ Šime Vidulina u Memorijalnom parku

"S Vukovarskim križem je na simboličan način u naš projekt ugrađeno i mučeništvo Vukovara, kao što su i druga mjesta našega stradanja ugrađena u zid našega ponosa po spomen kamenju s raznih stratišta i grobišta."

Vukovarski križ Šime Vidulina u Memorijalnom parku

Memorijalni park i spomen-kamenje doneseno sa svih poznatih naših stratišta, Jazovki, Bleiburga, križnih putova, jama i prikrivenih grobišta žrtava komunističkoga terora.

Vukovarski križ Šime Vidulina u Memorijalnom parku 

 Vukovarski križ Šime Vidulina u Memorijalnom parku

Vukovarski križ Šime Vidulina u Memorijalnom parku
(opširnije u "Hrvatski mučenici iz vremena komunističke vladavine")

Hrvatska udbina

Ovdje je, na Krbavi koja će poslije biti nazvana Udbinom, 1185. godine utemeljena prva biskupija iza Velebita, naše mitske planine.

Hrvatska udbina

Ostaci ličke gotike, katedrale sv. Jakova Starijeg (kraj XIII ili početak XIV st.)

Kamen temeljac za CHM je izvađen iz temelja krbavske katedrale (tlocrt dimenzija 36 x 12 m).

Partizani do danas (osobito nositelji 'Spomenice 1941.' rođeni 1952. ili kasnije) nisu izašli iz mauzoleja balzamiranog boga na Zemlji i partijskih učionica. Smatraju da s njima počinje povijest i da budućnost treba graditi na temeljima koji oni postavljaju. I u novoj hrvatskoj državi ne samo da kriminaliziraju njezine početke i zaslužne za njezino stvaranje već nas ustrajno prisiljavaju da zaboravimo prošlost i da se okrenemo budućnosti, dok istovremeno javno slave svoje prošle postojeće i nepostojeće bitke i žrtve. Uz svekoliku pomoć vlasti, današnje i bivše, sprječavaju da se otkriju zločini iz vremena njihove komunističke vladavine i nedavne prošlosti.

Biskup Bogović

 Lokalitet i temelje krbavske katedrale otkrili su nam vandali 1994., kada su u vrijeme okupacije dijela Hrvatske srpski bageri pripremali dva velika zaklona za višecijevne bacače raketa (VBR-e). Arheološka istraživanja započela su odmah poslije Oluje 1995.

Biskup Bogović

Prvi put nakon pola milenija na temeljima krbavske katedrale prvi gospićko-senjski biskup Mile Bogović je održao svečanu misu na dan svetog Jakova 2005. godine.

Biskup Bogović

Iskopine katedrale, grobovi i pripadajući dijelovi biskupskog dvora su konzervirane. Možda budu nađeni i temelji katedrale prvog krbavskog biskupa Mateja (1185 – 1220.)

Biskup Bogović

Grobovi u poligonalnoj apsidi katedrale. U svetištu i brodu crkve, te ispred crkve do danas su istražena 227 hrvatska groba. U grobovima je nađen nakit, novčići, ostruge… Postoji realna mogućnost da je tu pokopan i dio poginulih Hrvata u Krbavskoj bitci 9. rujna 1493. godine koja se dogodila nedaleko od ovog mjesta.

U jednom tekstu biskup Bogović spominje stihove iz pjesme srpskog pjesnika Jovan Jovanović Zmaja (+1904.):

Hrvat se ne bori da što otme kome,
Čuva sveti oganj na ognjištu svome.
I dok tako čini u najteži dani
I Bog je i pravda na njegovoj strani.

Grobovi

Krbavsko polje

Pogled na sjeverni dio Krbavskog polja.

U vrijeme Jugoslavije slavila se bitka na Kosovom polju (onom u Srbiji), u školi su nas davili učenjem stihova o njihovim slavnim junacima, a Hrvati nisu ni spomenik smjeli podignuti u spomen 10.000 poginulih hrvatskim branitelja u Krbavskoj bitci. Bilo je zabranjeno gotovo 70 godina, kao i hrvatska narodna pjesma Vila Velebita.

E, druže Tito ljubičice bela, tebe danas voli omladina cela!

"U hrvatskom narodu bilo je uvijek dvije vrste ljudi. Jedni su bili patrioti, a oni drugi idioti." (H. Hitrec)

 Krbavsko polje

 Krbavsko polje

 Prostor na kojem je najvjerojatnije završila Krbavska bitka – kapelica sv. Marka izgrađena je 2002. Nalazi se stotinjak metara od crkvice sv. Marka Groba podignute 1689. godine kao simbol obnovljene hrvatske Krbave, poslije poraza Turaka u austrijsko - turskom ratu (1683-1699.).

Krbavsko polje

Crkvu sv. Marka Groba, simbol obnovljene hrvatske Krbave, "komšije" su razorile 1942., a 1945. godine su njezinim kamenjem izgradili ovčarnicu. Temelje su sakrili nasipom zemlje. Kulturocid su ponovili i na okupiranom području Republike Hrvatske u razdoblju 1991-1995., a iz Srbije do danas nisu vratili oteto hrvatsko kulturno blago. Žalosno je da nam se isti oni koju su proizvodili i kulturocid nameću kao učitelji. No ima nade jer se današnji HDZ uzda u Miloševića.

Krbavsko polje

Na cijeloj površini iskopa nađene se ljudske kosti i grobovi (istražena su 32 groba) iz XIV i XV stoljeća. Tu je izgleda bila završna faza bitke na Krbavi, gdje su zadnji heroji padali, i po svoj prilici tu su neki od njih bili pokopani, kao i ubijeni svećenici, jer se oni pokapaju u crkvi. Postojala je ovdje i prije Turaka jedna crkva na čast sv. Marka (udbinski kroničar Milan Marušić).

Krbavsko polje

Početak Križnog puta od mjesta gdje se odvio najtragičniji dio Krbavske bitke 1493. godine, sraz kršćanstva i islama, branitelja domovine i agresora. S islamom na hrvatske prostore dolazi i svetosavlje.

Biskup Bogović

Zaslugom biskupa Bogovića obnovljena je procesija Križnog puta na Dan hrvatskih mučenika, od crkvice sv. Marka Groba do CHM, "od mjesta stradanja do mjesta nadanja".

"Na Udbini smo izgradili crkvu gdje častimo sve žrtve za Hrvatsku kroz povijest, a želimo uraditi i Svehrvatski grob na Krbavskom polju gdje bi pokopali sve ubijene diljem stratišta Hrvatske i susjednih zemalja. Posebno i zato što je politička Hrvatska u posljednje vrijeme prestala govoriti o svojim mučenicima." (biskup Bogović, 2019.)

Rijeka Krbava

Rječica Krbava teče pokraj crkve Sv. Marka Groba.

Na blagdan sv. Marka išla je procesija, redovito svake godine od 1714. do 1942., iz župne crkve sv. Nikole preko mosta na Krbavi do crkvice sv. Marka Groba.

Bogović i Hrvatska vojska 

Bogović i Hrvatska vojska 

Pogled na istočni dio Krbavskog polja i Ličku Plješivicu. Ostaci sjevernog zida i ulaznih vrata starohrvatske župne utvrde, kaštela Krbave (Castrum Corbavia) - arheološki lokalitet Gradina. 

Bogović i Hrvatska vojska 

 Bogović i Hrvatska vojska

Bogović i Hrvatska vojska 

 Bogović i Hrvatska vojska

Bogović i Hrvatska vojska 

Udbinska bura ili nepoznati počinitelj? Jesu li Hrvati na Udbini ponovno u problemima?

Castrum Corbavia

Castrum Corbavia zbog sve češćih upada Turaka na ovaj prostor se napušta nakon što je Krbavska biskupija preseljena odavde u sigurniji Modruš.

Castrum Corbavia

Kuzma Kovačić

Završetak izgradnje CHM obilježen je postavljanjem oltarnog reljefa "Slava hrvatskih mučenika" na Dan hrvatskih mučenika 2015. godine. Sažima hrvatsku povijest kroz tri tragična događaja koja su duboko usječena u svijest hrvatskog naroda prožetom patnjom i mučeništvom: Bleiburg, Krbavsko polje, Vukovar. Oltarni reljef (triptih) isklesan u bračkom kamenu "maslinica" djelo je akademskog kipara Kuzme Kovačića.

Kuzma Kovačić

Gore slijeva je sv. Nikola (zaštitnik župe Udbina), zdesna sv. Jakov (zaštitnik stare Krbavske biskupije), a u sredini Uskrsli Krist u Svetom Trojstvu.

Pod svakim poljem triptiha glagoljicom su citirane riječi svjedočanstva popa Martinca o hrvatskom stradanju na Krbavskom polju: za Bleiburg - "Tada počeše cviliti mnoge udove i mnogi drugi", za Krbavsko polje - "Turci nalegoše na jazik hrvatski", i za Vukovar - "Tada padoše snažni vitezovi i slavni borci." Opširnije u Slava hrvatskih mučenika.

Kuzma Kovačić 

 Najveći je srednji reljef, 5 x 3,60 m.

 Kuzma Kovačić

 "Turci nalegoše na jezik hrvatski"

Kuzma Kovačić

Motiv grba je preslika grba ličke obitelji Perović iz 1491. u senjskoj katedrali, kasnije prihvaćen kao hrvatski grb. Oblik štita grba je u biskupskom grbu Mile Bogovića.

Kuzma Kovačić

"Tada počeše cviliti mnoge udove i mnogi drugi"

Kuzma Kovačić

"Tada padoše snažni vitezovi i slavni borci"

mr. sc. Ljubomir Škrinjar

Čet, 6-02-2025, 21:01:21

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.