Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Reportaže u kronološkom redu

Prva katedrala u Hrvata  (2/2)

(nastavak reportaže Prva katedrala u Hrvata

19-_nin.jpg
Južna ili Druga gradska vrata Aenone u ostatku zidina iz antike
 
Aenona, od IX. st. prije Krista bio je Liburnijsko središte, u I. st. pr. Kr. dolazi pod vlast Rima i postaje gradsko (municipalno) središte liburnijske zajednice, a upravo ovdje u Ninu prvi puta u povijesti je priznata hrvatska država – 7. lipnja 879. – pismom pape Ivana VIII. Godine 1069. Petar Krešimir IV. u Ninu prvi naziva Jadransko more našim morem (Mare Nostrum) – kao dokaz kraljeve vlast na moru i na kopnu – u darovnici kojom zadarskom samostanu Sv. Krševana daruje otok Maun. Osim već spomenutih sv. Anselma, sv. Križa, sv. Nikole i crkvene riznice "Zlato i srebro grada Nina", mogu se vidjeti i drugi spomenici naše baštine: crkva sv. Ambroza (XIII. st.) i sv. Marcele, ostaci najvećeg hrama rimske božice Dijane na istočnoj obali Jadrana, spomenik knezu Branimiru i Meštrovićev spomenik biskupu (glagoljašu) Grguru Ninskom – episcopus Chroatorum – (umanjena replika spomenika iz Varaždina), Park prirode solana Nin, i ninski Arheološki muzej otvoren 1999., a dovršen 2004. godine. Stalni postav muzeja u sedam prostorija pokriva razdoblje od prapovijesti do ranog novog vijeka.

28-_nin.jpg
Ninski Arheološki muzej u prostoru ruralno-barokne palače obitelji Medović
21-_nin.jpg
Condura Croatica 

Tri željezne „nogice“ na kojima stoji ovaj brod su zapravo stabilizatori, kobilica broda. 

 22-_nin.jpg
Condura Croatica
 
Na ulazu u današnju ninsku luku pronađena su dva namjerno potopljena starohrvatska broda - nazvani Condura Croatica. Jedan je izložen nakon što je potpuno konzerviran, a od drugog su izloženi samo dijelovi. Metodom radioaktivnog ugljika utvrđeno je da potječu iz oko 1100. godine. Prema jednom povijesnom napisu, u vrijeme Krešimira IV. Hrvatska je imala 20.000 veslača na kondurama, a drugi svjedoči da je kralj Tomislav imao samo u Ninu spremno 15.000 veslača.

U antičkoj luci drevnog Nina su pronađena, na području današnjeg Zatona, i dva najbolje sačuvana broda sa šivanom konstrukcijom od kože na Mediteranu, zvani Serilia Liburnica. Nalazi tereta iz liburnijskog razdoblja i obnovljeni dio jednog broda također se mogu vidjeti u muzeju.

20-_nin.jpg
23-_nin.jpg
Fragmenti iz starohrvatskih crkava postavljeni su na podlogu koja je izrezana u obliku oltarnih ograda, a pronađena kamena plastika je smještena na originalnim mjestima.  
 
24-_nin.jpg
Reljef starohrvatske skulpture s oltarne ograde 
25-_nin.jpg

 Greda (arhitrav) oltarne ograde iz vremena kneza Branimira (879.- 892.)

Knez Branimir, prvi hrvatski vladar koji je dalmatinskom Hrvatskom zavladao potpuno neovisno i od Franaka i od Bizanta, dobio je od pape Ivana VIII. međunarodno priznanje svoje države. Postoje tri oltarne grede s natpisom koja ga spominju: jedna iz Muća, druga iz Nina, i treća iz Šopota kod Benkovca na kojoj se prvi put u kamenu javlja ime Hrvat - dux Croatorum.

26-_nin.jpg

Šesterostrani krsni zdenac iz vremena hrvatskog kneza Višeslava, oko 800. godine, predstavlja jedan od najznačajnijih hrvatskih spomenika iz ranosrednjovjekovnoga Nina.

Hrvati su prvi od doseljenih naroda prihvatili kršćanstvo kao svoju vjeru. O tome svjedoči poznati „Ugovor rimskog Pape s Hrvatima“ iz 680. godine koji je potpisao papa Agaton tijekom održavanja crkvenog koncila u Constantinopolisu (Carigradu).

27-_nin.jpg
Natpis na krstionici:
 
HEC FONS NEMPE SUMIT INFIRMOS, UT REDDAT ILLUMINATOS. HIC EXPIANT SCELERA SUA, QUOD DE PRIMO SUMPSERUNT PARENTE, UT EFFICIANTUR CHRISTICOLE SALUBRITER CONFITENDO TRINUM PERHENNE. HOC IOHANNES PRESBITER SUB TEMPORE VUISSISCLAVO DUCI OPUS BENE COMPOSUIT DEVOTE, IN HONORE VIDELICET SANCTI IOHANNIS BAPTISTE, UT INTERCEDAT PRO EO CLIENTULOQUE SUO.
«Ovaj izvor naime prima slabe, da ih učini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zločina što su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kršćani spasonosno ispovijedajući vječno Trojstvo. Ovo djelo pobožno učini svećenik Ivan u vrijeme kneza Višeslava, i to u čast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegova štićenika.»
 
Teško je dokučiti motiv i razloge zbog kojih ravnatelji, profesori i učitelji iz hrvatskih škola zaobilaze grad Nin na učeničkim izletima (ekskurzijama). Zar je grijeh znati gdje se nalazila prva katedrala u Hrvata?
 
Ljubomir Škrinjar 
{mxc}

 

 

Uto, 18-02-2025, 23:26:46

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2025 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.