Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Skradin – Antička Scardona
 
 
Cijeli svijet tijekom ljeta dolazi u povijesni grad Skradin, a mi Hrvati na njega bacimo tek kratki pogled iz auta ili vidikovca kod Skradinskog mosta na autocesti Zagreb - Split. Okolica Skradina i područje rijeke Krke obiluje brojnim povijesnim i kulturnim spomenicima. Službeni plovni ulaz u Nacionalni park Krka je u Skradinu, odakle se brodovima nacionalnog parka može ploviti od Skradina do Skradinskog buka, i od Skradinskog buka do otoka Visovca i Roškog slapa. NP Krka godišnje posjeti oko 650.000 turista. U Skradinu je rođen fra Lujo Maruna, utemeljitelj hrvatske nacionalne arheologije.
skradin_1
U pretpovijesno doba tu je bilo ilirsko naselje, kasnije rimski municipij Scardona (ostaci utvrde, vodovoda, zgrade i epigrafski spomenici), potom hrvatska ratna i trgovačka luka obitelji Šubića Bribirskih (vidi Bribirska glavica). Najkasnije od VI. stoljeća Skradin je sjedište biskupije, a grad su tijekom njegove povijesti razarali Avari, Turci, Mlečani, i Srbi u vojnoj agresiji na Hrvatsku 1991. godine. 
skradin_2
ACI marina Skradin smještena je u uvali sjeverozapadno od pristaništa u Skradinu.   
skradin_3
Zbog slatke vode u bazenu marine nautičari ovdje rado ostavljaju svoja plovila na zimovanju. 
skradin_4
I obitelj Labudić uz skradinsku obalu dio je turističke ponude.
 
Skradinski Eko – etno sajam nudi priliku turistima da upoznaju autohtone proizvode i suvenire skradinskoga kraja. 
skradin_5
skradin_6
Poznata "Skradinska torta bez brašna" (bajami, orasi, šećer, jaja i čokolada)
 skradin_7
skradin_8
skradin_9
skradin_10
skradin_11
Trg Male Gospe okružen je zgradom gradskog Poglavarstva (u kojoj se uređuje Arheološki muzej Scardone), župnim dvorom (kućom) i katedralom Rođenja Blažene Djevice Marije, popularno zvana „Mala Gospa“.  
 
Jedna od skradinskih zanimljivosti je i kampanel (crkveni zvonik), koji nije podignut uz crkvu Male Gospe već je zbog svoje težine sagrađen na najbližoj litici, udaljenoj približno 60 metara od crkve sagrađene na mekom, močvarnom terenu. Podnožje zvonika je ukošeno, a zvonik ima četiri kata s malim otvorima romaničkog oblika na svakom katu, i završava s lađom širokih bifora i zidanom kupolom u obliku lukovice. 1872. godine sagradio ga je tadašnji skradinski biskup Antun Stjepan Trevisan. 
skradin_12
Crkva Male Gospe izgrađena je na ruševinama jedne od džamija koju je turska vlast izgradila na temeljima stare predromaničke crkve (kameni fragmenti s motivima pleterne dekoracije) koja je bila srušena u vrijeme turske vladavine u Skradinu (1522 – 1683.). Dolaskom Venecije na vlast započelo se s izgradnjom nove katedralne crkve, koju je velikim djelom financirala Mletačka Republika. Jednobrodna crkva kasnobaroknoklasicističkog stila je sagrađena i posvećena kao katedrala 16. travnja 1758. godine. Posvetio ju je tadašnji skradinski biskup Antun Becić. 
 
Pročelje crkve ima trokutasti zabat. Na nadvratniku glavnih ulaznih vrata je uklesan natpis na latinskom jeziku NATIVITAS VIRGINIS MARIAE (ROĐENJA DJEVICE MARIJE). S desne i lijeve strane portala su dvije niše u kojima se nalaze kipovi Sv. Franje i Sv. Ante. Crkva ima šest oltara. (opširnije o crkvama i samostanima u Skradinu: Ante Juric, Gradovi, utvrde i sakralni spomenici uz Krku i Čikolu, Matica hrvatska Skradin, Skradin 2004., str. 190-194.)  
 
skradin_13

U vrijeme Domovinskog rata crkva je pretrpjela velika oštećenja. Srbijanski agresor je iz skradinskog zaleđa gađao crkvu topovskim granatama, o čemu svjedoče i slike na ulazu u crkvu.


Rimokatolička crkva (benediktinci, franjevci, pavlini, isusovci…) je identitet hrvatskog naroda. To su i naša groblja, različiti spomenici kulture koji govore i svjedoče o hrvatskoj prisutnosti na ovim prostorima. To su naši najstariji životni elementi.

Zato je civilizacijska baština i bila toliko na udaru srbijanskoga agresora. 

skradin_14
 
U ljetopisu (kronici) župe Skradin, svezak III. (od 1. siječnja 1990. do 31. srpnja 1992.) župnik i dekan skradinski don Ante Lovrić Caparin zapisao je o razaranju skradinske župne crkve Male Gospe sljedeće:
 
"7. listopada 1991., ponedjeljak - dan totalnog napada na Skradin. Uz crkvu su pale osobito razorne granate iz haubica i jedna posebno na bočni ulaz župne kuće. Uništena je fasada-pročelje naše crkve s rupama na žbuci sa preko 50 gelera, te oštećena u nišama oba kipa na pročelju, kip sv. Ante i kip sv. Frane.“
 
"14. prosinca 1991., subota - u 15 i 40 sati direktno je pogođena crkva u ugao sjeverni od krova za orgulje… i veliki materijal krova raspršio se po cijelom trgu pred crkvom. Crkva je više puta bila „ranjena“ granatirana, ali ovo je izravni i sigurno namjerni udarac Katoličkoj crkvi.“
 
Vrhunac razaranja povijesne jezgre Skradina i stradanja skradinske crkve dogodio se 3. siječnja 1992. godine.
 
"3. siječnja 1992., petak - u 16 sati teška „kumulativna“ probojna mina udarila je usred krova naše crkve Rođenja B. D. Marije ili popularno kazano „Mala Gospa“. Granata je oštetila krov crkve, otvor na stropu (krovu) bio je veličine jedne prosječne sobe.“
 
Skradin je obranjen, i skradinsku crkvu nije pogodila sudbina mnogih drugih, primjerice crkve Sv. Kate u Petrinji koju su banijski Srbi i građani Srbije do temelja razorili (1992.godine), a zatim su srpski inžinjerci bagerom tovarili njene ostatke na kamione «za civilizacijske potrebe zasipavanja puteva i ostalo, daleko potrebnije našem narodu» - objasnio je tv-novinar Dušan Tešić, a episkop Nikanor dodao " Srbi – žrtve, Ustaše – zločinci i krvoloci." (iz videozapisa pronađenog nakon vojnoredarstvene operacije "Oluja").
 
Hrvati su danas narod koji lako i brzo zaboravlja, kao da boluju od BSE - kravljeg ludila.
U agresiji, te tijekom srpske okupacije Hrvatske, stradalo je 1426 rimokatoličkih sakralnih objekata, od čega je oko 800 crkva «nebeski narod» do temelja potpuno razorio. Dio opljačkanog hrvatskog sakralnog blaga danas je u Beogradu. Znakovito je da Hrvati u oslobodilačkoj vojnoredarstvenoj operaciji Oluja (Kozjak 95) nisu oštetili ni jedan pravoslavni sakralni objekt.
 
Imajući sve prethodno rečeno na umu, ustrajno svi moramo upravo raditi na tome da istina nikada ne padne u zaborav.  
skradin_15
Kultura jednog naroda i zemlje, u najširem smislu te riječi, predstavlja temelj njihova ukupnog nacionalnog identiteta. 
skradin_16
Obnovljeni strop crkve je oslikan u sredini slikom sv. Jeronima, zaštitnikom grada Skradina.  
skradin_17
Glavni oltar posvećen Presvetom Sakramentu.
U nišama kamenih pilastra koji nose triumfalni luk svetišta nalaze se kipovi dvojice crkvenih otaca i naučitelja sv. Jeronima i sv. Augustina. Na desnom zidu svetišta u apsidi uklesan je natpis na latinskom jeziku na kojem piše kako je ova 13. stoljetna katedrala nakon ukinuća Skradinske biskupije (1830.) svedena na župsku crkvu. Na molbu šibenskog biskupa Ivana Zaffrona, građana grada i njihova načelnika Ivana viteza Marasovića, papa Pio IX proglasio je crkvu nadsvećeničkom (1865.), a kasnije i opatskom crkvom (1867.).
skradin_18
Kameni tabernakul u sredini, i kipovi svetaca sv. Petra i sv. Pavla sa strane, zauzima središnje mjesto u prezbiteriju. 
skradin_19
Barokni oltar Sv. Križa iz crno – bijelog mramora sa po dva stupa sa svake strane, a u sredini drveno polikromno barokno raspelo.
 
 "Kad se nađu zajedno lubanja i raspelo, to je znak razmišljanja o vječnom životu nakon smrti. Na nekim slikama raspeća, a osobito često na ophodnim križevima, pojavljuje se lubanja s prekriženim kostima u samom podnožju križa. Time se označuje smisao imena Golgota, što po Ivanovu Evanđelju (19,17) znači „Lubanja“. Kao simbol prolaznosti zemaljskog života lubanja podsjeća na ispraznost zemaljskih stvari. Katkad se uzima kao svetačka oznaka pojedinih pokornika, kao što su Sv. Marija Magdalena, Sv. Pavao, Sv. Jeronim i Sv. Franjo Asiški. I pustinjaci se prikazuju s lubanjom, što označuje njihovo razmišljanje o smrti."(Leksikon ikonografije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, Zagreb, 1979.)
skradin_20
Veliki barokni oltar Male Gospe rasječena luka iz crvenog i bijelog kamena s kopijom izvorne slike Gospe i djeteta.  
 
skradin_21
Izvorna slika skradinske Gospe i djeteta u bogatom srebrnom okviru iz 1780., rad majstora I. Duprea, trenutno je na restauriranju. Skradinskom župniku don Franji Glasnoviću zahvaljujem na ovoj fotografiji, ali i na informacijama o povijesti Skradina i njegove crkve. 
skradin_22
Orgulje su postavljene 1776. godine, i rad su majstora Francisca Daccia. Pjevalište zaprema cijelu širinu crkve. Na lijevoj strani zida crkvene lađe nalazi se uz propovjedaonicu slika Navještenje, a na desnoj Gecemanij, rad majstora Antonija Zuccara s kraja 19. stoljeća.  
skradin_23
Don Frane Glasnović u depou župnog dvora koji čuva bogatu zbirku slika (XV - XIX st.), srebrnih liturgijskih predmeta i zavjetnih darova. Ovo hrvatsko kulturno blago čeka novčanu pomoć s kojom bi se uredila sakralna crkvena zbirka, i učinila dostupnijom mnogobrojnim turistima u Skradinu. 
skradin_24
U Skradinu je na Trgu Male Gospe, 7. prosinac 2007., otkriveno spomen poprsje fra Luje Maruna (1857 – 1939), u povodu 150-te obljetnice rođenja tog Skradinjanina, utemeljitelja hrvatske nacionalne arheologije.
 
Idući tragom za podacima, što su nam o zadužbinama hrvatskih vladara i dostojanstvenika zabilježili kroničari i isprave, franjevac Lujo Maruna utemeljio je Hrvatsko starinsko društvo u Kninu (1889. godine), a nešto kasnije, tj. 1894. godine je i don Frane Bulić osnovao i vodio Starinsko društvo Bihać.
 
Zabilježena je i zgoda iz 1893. godine u kojoj su naseljeni Srbi pretukli hrvatske arheologe i protjerali ih iz Knina.
 
Danas u hrvatskom društvu jačaju, odnosno sve više ponovno dolaze do izražaja snage koje ne mogu ni zamisliti hrvatski identitet i prosperitet te ga svim silama guše i ruše, uz pomoć raznih SABovaca, NOBovaca i nositelja partizanskih Spomenica rođenih nakon Drugog svjetskog rata.
 
U krugu od 20 kilometara oko Skradina nalaze se gradovi, utvrde i sakralni spomenici, pretpovijesna, rimska i starohrvatska groblja, dva Nacionalna parka… (Bribirska glavica, Knin, Drniš, Krka, Šibenik, Kornati, a samo nešto malo dalje i Aserija, Vrana, Banjevci, Stankovci…), stoga je Skradin idealna polazišna točka za upoznavanje hrvatske materijalne i duhovne povijesne baštine, kako za akademsku javnost tako i za praktičare željne kulturnog turizma.
 
I pored toliko arheoloških iskopina i sačuvanih zapisa u arhivima diljem Europe, određeni krugovi ustrajno nit hrvatske opstojnosti na ovim prostorima svode na legende.
Ljubomir Škrinjar 
 
{mxc}
Sri, 18-09-2019, 12:12:06

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.