Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-Kumrovec-HCSP

Šaka jada u Kumrovcu

Svi 24, 2010
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan…

Kovačević: Hercegbosanski Hrvati žele samo jednakopravnost

Tra 25, 2014
Knjiga Mate Kovačevića „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma" predstavljena je u prostorijama Hrvatskog slova, a njezin urednik i profesor Mate Ljubičić rekao je da „knjiga pokazuje kako su unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji u javnosti najprije slabašno, a onda sve znatnije prodirali…
Svečanom akademijom obilježena 91. obljetnica rođenja Franje Tuđmana - Histrionski dom

Svečana akademija - daleko od medija, ali blizu srca

Svi 14, 2013
Svečanom akademijom jučer navečer je u zagrebačkom Histrionskom domu obilježena 91. obljetnica rođenja prvoga hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana. U svom govoru admiral Davor Domazet Lošo istaknuo je: "Problem Hrvatske i Hrvata jesu Jugoslaveni, odnosno nositelji unutarnje agresije". Osim njega, nazočnima su se…
glagoljica_m

Reportaža: Modruš, Ozalj – U boj, u boj za dom!

Lip 20, 2008
Svijest o vlastitom identitetu i kulturi je najbolja odbrana od erotske inteligencije i dežurnih zatiratelja i mrzitelja svega hrvatskog, koji namjerno i smišljeno nastranim izokretanjem povijesnih činjenica žele rastočiti Hrvatski narod, kako jučer tako i danas. Zatvoriti oči, pamet i savjest pred tom pojavom, koja i…

Vrlo zanimljiva večer u Sheratonu: O Tuđmanu kao vizionaru i državniku

Pro 10, 2013
Okruglim stolom "Dr. Franjo Tuđman - vizionar i državnik", koji su organizirali Zaklada hrvatskoga državnog zavjeta (ZHDZ) i Hrvatski memorijalni dokumentacijski centar Domovinskoga rata (HMDCDR) jučer je u Zagrebu obilježena 14. obljetnica smrti prvoga hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Na okruglom stolu govorili…
0_cavoglave

Čavoglave / Thompson - Dan pobjede

Kol 08, 2008
Marko Perković Thompson, u svojim rodnim Čavoglavama na obroncima Svilaje, besplatnim koncertom obilježio je Dan pobjede i domovinske zahvalnosti. Prema pisanju nesklonih mu medija koncertu je nazočilo blizu sto tisuća ljudi iz cijele Hrvatske – od Vukovara i Osijeka do Pule i Dubrovnika. Uz niz popratnih kulturnih i…

Ženski zborovi „Orač“ i „Tokyo Josei choir“ oduševili publiku

Tra 12, 2010
Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova…
Gvozdansko - predtavljanje - Damir Borovčak

Reportaža: "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora"

Sij 13, 2012
Knjiga Damira Borovčaka "Gvozdansko - Hrvatsko velejunaštvo bez svjetskog uzora" predstavljena je u četvrtak u prepunoj dvorani Vijenac Nadbiskupskog pastoralnog instituta u Zagrebu, uz nazočnost brojnih istaknutih osoba iz javnoga života.(Hina, Lj.Škrinjar)
0_cigoc

Čigoć – selo s najmanje dimnjaka, a najviše roda u Hrvatskoj

Kol 23, 2008
U središnjem dijelu Lonjskoga polja, uz staro korito rijeke Save, nalazi se Čigoć, selo s najviše rodinih gnijezda na jednom mjestu u Hrvatskoj. Naši klinci znaju reći da rode donose djecu, a pauci odnose aute. No u Čigoću nema male djece, možda zato jer rode gnijezde na kućama bez dimnjaka.(Lj.Š.)
Frankopanska-ulica-Zagreb

Seksualna aktivnost Zagrepčana i zgrada Rektorata Sveučilišta

Lis 10, 2011
Razlikuju li se seksualna aktivnost i ljubavni život Zagrepčana prije 120 godina i danas? 1891. godine središnje mjesto ljetnih druženja Zagrepčana bio je športsko-rekreacijski centar na rijeci Savi kod Savskog mosta, do kojeg su dolazili konjskim tramvajem prugom kroz Frankopansku i Savsku cestu. Povijesna Savska…

Reportaže u kronološkom redu

Bribirska glavica - Hrvatska Troja 2/2
 
bribir_37
bribir_10
 Starohrvatska nekropola s 128 grobova pred glavnim ulaznim (zapadnim) vratima u staru Varvariu
 
Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na području ranosrednjovjekovne Hrvatske takva su se manja groblja pojavljivala u razdoblju od sredine 8. do početka 11. stoljeća. Grobnim nalazima uglavnom pripada nakit, metalni dijelovi odjeće i nošnje pokojnika te poneki uporabni predmet.
bribir_19
Temelji (ostaci) šesterolisne starohrvatske crkve iz 9. i 11. stoljeća
 
U starohrvatsko doba u Dalmaciji česta je pojava crkve s osnovom kruga. U Ninu, prvom crkvenom i političkom središtu Hrvata, stoji i danas crkvica, koju je u čast sv. Križu podigao župan Godežav u obliku četverolista.
 
Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća tijekom arheoloških istraživanja na Bribirskoj glavici pronađeni su kripta s kasnoantičkim sarkofazima, nekoliko starohrvatskih grobova, ali i temelji šesterolisne starohrvatske crkve (crkva u obliku kruga, iz koje se uokolo izvija šest oblih apsida/niša) iz 9. i 11. stoljeća. Obzirom da su nalazi otkriveni na danas pravoslovnom groblju, Srbi su, da bi zaustavili daljnja istraživanja hrvatske povijesti, i uz svesrdnu podršku srpskog patrijarha Pavla, podigli betonski zid (ogradu) na kojem su napisali "Mi smo Titovi – Tito je naš". I sve to davno prije dolaska "Tuđmana i njegovih ustaša" na vlast 1990. godine.
 
Od 12. stoljeća utvrđeni grad Bribir dolazi u posjed obitelji Šubić, a njeni članovi od tada nose naziv – Bribirski. Šubići Bribirski u 13. stoljeću vladaju Splitom, Trogirom, Šibenikom i Omišom. Pavao I. Šubić Bribirski bio je ban Hrvatske i gospodar Bosne. Obitelj Šubić vlada Bribirom do početka 16. stoljeća, kada grad osvajaju Turci. Mletačka Republika između 1686. i 1689. godine je na Bribirsku glavicu naselila pravoslavne Vlahe iz Bosne koji su kasnije osnovali novo naselje u njenom podnožju. No, veliki problem je bio taj da su hrvatski feudalci bili vlasnici zemlje, a ne vojne vlasti koje su naseljavale Vlahe. Nije ni čudo da onda Nikola Frankopan vodeći spor s Vlasima koji su naselili njegovu zemlju piše: "Vlasi su jogunast i drzak soj, lakom, u svemu samo svoju korist gleda.".
bribir_26
Ostaci dvora bana Pavla I. Šubića Bribirskog kojemu je Skradin u 14. stoljeću bio ratna i trgovačka luka.
bribir_27
Ostaci dvora bana Pavla I. Šubića Bribirskog
bribir_28
"U tijeku borbi za kraljevsku krunu, koje su vodili Arpadovići i Anžuvinci, Pavao I. se 1293. proglasio banom svih Hrvata, a nešto kasnije i banom cijele Slavonije. Time je pokazao da je zapravo on bio jedini gospodar svih hrvatskih zemalja od Mure i Drave na sjeveru do Jadranskoga mora. Krajem 13. stoljeća zavladao je Bosnom koju je prepustio upravi svoga mlađeg brata Mladina I." 
bribir_22
Kompleks franjevačkog samostana i crkva Sv. Marije iz 13. stoljeća
 
Najveću građevinu na Bribirskoj glavici - trobrodnu baziliku Sv. Marije u sklopu franjevačkog samostana - dao je sagraditi Pavao I.
 
Crkva i samostan mogu se samo okvirno datirati u drugu polovicu 13. st., što je jedino i moguće, budući da je Pavao živio od oko 1245. do 1312. godine.
 
Pored vladara dizali su crkve (i zadužbine) i hrvatski dostojanstvenici. Poznati su nadpisi župana (iupanus, tepci) Godežava u Sv. Križu, župana Prištine iz okolice Bribira, pa nadpis župana Ljubomira u crkvi sv. Nikole u Starom; Ljubomir se spominje i u pratnji kralja Stjepana II. (posljednji Trpimirović) na saboru održanom 1089. godine na Kninskom polju (to područje se u povijesnim izvorima naziva Pet crkava na Kosovu; od pet ranosrednjovjekovnih hrvatskih crkava otkrivene su četiri, dok se ostaci pete crkve nalaze pod današnjom pravoslavnom crkvom Sv. Trojice).
bribir_23
bribir_24
bribir_25
U crkvi Sv. Marije je pronađena grobnica pokrivena masivnom kamenom pločom na kojoj se nalazi uklesano orlovo pero – znak obitelji Šubić, što znači da je tu bio pokopan netko od Šubića. "Znameniti Bribirski nekrolog, rukopisni kodeks s upisima osoba za koje su u samostanu služene zadušnice i koje su u njemu vjerojatno i sahranjene, datiran je 1303. godinom. Prva osoba za koju je u dokumentima izričito navedeno da je sahranjen u toj crkvi upravo je ban Pavao I., za kojeg već spomenuti Bribirski nekrolog izričito potvrđuje da je osnivač franjevačkog samostana."
 
Sv. Nikola Tavelić školovao se i zaredio u ovom samostanu Sv. Marije; ubili su ga muslimani u Jeruzalemu (1391. godine); sve do oko 1522. godine ovdje se štuju njegove relikvije poslije mučeništva, a zatim su prenesene u Šibenik.
 
bribir_20
Temelji gotičke crkve Sv. Ivana iz 13. stoljeća (u susjedstvu pravoslavnog groblja)
bribir_21
Temelji gotičke crkve Sv. Ivana iz 13. stoljeća
bribir_34
Ostaci Mletačke utvrde iz 17. stoljeća
bribir_30
bribir_32
Pogled s Bribirske glavice na dolinu Ravnih kotara, Ostrovicu, Asseriju...
 
I pored toliko arheoloških iskopina i sačuvanih zapisa u arhivima diljem Europe, određeni krugovi ustrajno nit hrvatske opstojnosti na ovim prostorima svode na legende. 
Ljubomir Škrinjar 

{mxc}

Uto, 30-11-2021, 19:35:28

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.