Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Bribirska glavica - Hrvatska Troja 2/2
 
bribir_37
bribir_10
 Starohrvatska nekropola s 128 grobova pred glavnim ulaznim (zapadnim) vratima u staru Varvariu
 
Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na području ranosrednjovjekovne Hrvatske takva su se manja groblja pojavljivala u razdoblju od sredine 8. do početka 11. stoljeća. Grobnim nalazima uglavnom pripada nakit, metalni dijelovi odjeće i nošnje pokojnika te poneki uporabni predmet.
bribir_19
Temelji (ostaci) šesterolisne starohrvatske crkve iz 9. i 11. stoljeća
 
U starohrvatsko doba u Dalmaciji česta je pojava crkve s osnovom kruga. U Ninu, prvom crkvenom i političkom središtu Hrvata, stoji i danas crkvica, koju je u čast sv. Križu podigao župan Godežav u obliku četverolista.
 
Sredinom osamdesetih godina prošloga stoljeća tijekom arheoloških istraživanja na Bribirskoj glavici pronađeni su kripta s kasnoantičkim sarkofazima, nekoliko starohrvatskih grobova, ali i temelji šesterolisne starohrvatske crkve (crkva u obliku kruga, iz koje se uokolo izvija šest oblih apsida/niša) iz 9. i 11. stoljeća. Obzirom da su nalazi otkriveni na danas pravoslovnom groblju, Srbi su, da bi zaustavili daljnja istraživanja hrvatske povijesti, i uz svesrdnu podršku srpskog patrijarha Pavla, podigli betonski zid (ogradu) na kojem su napisali "Mi smo Titovi – Tito je naš". I sve to davno prije dolaska "Tuđmana i njegovih ustaša" na vlast 1990. godine.
 
Od 12. stoljeća utvrđeni grad Bribir dolazi u posjed obitelji Šubić, a njeni članovi od tada nose naziv – Bribirski. Šubići Bribirski u 13. stoljeću vladaju Splitom, Trogirom, Šibenikom i Omišom. Pavao I. Šubić Bribirski bio je ban Hrvatske i gospodar Bosne. Obitelj Šubić vlada Bribirom do početka 16. stoljeća, kada grad osvajaju Turci. Mletačka Republika između 1686. i 1689. godine je na Bribirsku glavicu naselila pravoslavne Vlahe iz Bosne koji su kasnije osnovali novo naselje u njenom podnožju. No, veliki problem je bio taj da su hrvatski feudalci bili vlasnici zemlje, a ne vojne vlasti koje su naseljavale Vlahe. Nije ni čudo da onda Nikola Frankopan vodeći spor s Vlasima koji su naselili njegovu zemlju piše: "Vlasi su jogunast i drzak soj, lakom, u svemu samo svoju korist gleda.".
bribir_26
Ostaci dvora bana Pavla I. Šubića Bribirskog kojemu je Skradin u 14. stoljeću bio ratna i trgovačka luka.
bribir_27
Ostaci dvora bana Pavla I. Šubića Bribirskog
bribir_28
"U tijeku borbi za kraljevsku krunu, koje su vodili Arpadovići i Anžuvinci, Pavao I. se 1293. proglasio banom svih Hrvata, a nešto kasnije i banom cijele Slavonije. Time je pokazao da je zapravo on bio jedini gospodar svih hrvatskih zemalja od Mure i Drave na sjeveru do Jadranskoga mora. Krajem 13. stoljeća zavladao je Bosnom koju je prepustio upravi svoga mlađeg brata Mladina I." 
bribir_22
Kompleks franjevačkog samostana i crkva Sv. Marije iz 13. stoljeća
 
Najveću građevinu na Bribirskoj glavici - trobrodnu baziliku Sv. Marije u sklopu franjevačkog samostana - dao je sagraditi Pavao I.
 
Crkva i samostan mogu se samo okvirno datirati u drugu polovicu 13. st., što je jedino i moguće, budući da je Pavao živio od oko 1245. do 1312. godine.
 
Pored vladara dizali su crkve (i zadužbine) i hrvatski dostojanstvenici. Poznati su nadpisi župana (iupanus, tepci) Godežava u Sv. Križu, župana Prištine iz okolice Bribira, pa nadpis župana Ljubomira u crkvi sv. Nikole u Starom; Ljubomir se spominje i u pratnji kralja Stjepana II. (posljednji Trpimirović) na saboru održanom 1089. godine na Kninskom polju (to područje se u povijesnim izvorima naziva Pet crkava na Kosovu; od pet ranosrednjovjekovnih hrvatskih crkava otkrivene su četiri, dok se ostaci pete crkve nalaze pod današnjom pravoslavnom crkvom Sv. Trojice).
bribir_23
bribir_24
bribir_25
U crkvi Sv. Marije je pronađena grobnica pokrivena masivnom kamenom pločom na kojoj se nalazi uklesano orlovo pero – znak obitelji Šubić, što znači da je tu bio pokopan netko od Šubića. "Znameniti Bribirski nekrolog, rukopisni kodeks s upisima osoba za koje su u samostanu služene zadušnice i koje su u njemu vjerojatno i sahranjene, datiran je 1303. godinom. Prva osoba za koju je u dokumentima izričito navedeno da je sahranjen u toj crkvi upravo je ban Pavao I., za kojeg već spomenuti Bribirski nekrolog izričito potvrđuje da je osnivač franjevačkog samostana."
 
Sv. Nikola Tavelić školovao se i zaredio u ovom samostanu Sv. Marije; ubili su ga muslimani u Jeruzalemu (1391. godine); sve do oko 1522. godine ovdje se štuju njegove relikvije poslije mučeništva, a zatim su prenesene u Šibenik.
 
bribir_20
Temelji gotičke crkve Sv. Ivana iz 13. stoljeća (u susjedstvu pravoslavnog groblja)
bribir_21
Temelji gotičke crkve Sv. Ivana iz 13. stoljeća
bribir_34
Ostaci Mletačke utvrde iz 17. stoljeća
bribir_30
bribir_32
Pogled s Bribirske glavice na dolinu Ravnih kotara, Ostrovicu, Asseriju...
 
I pored toliko arheoloških iskopina i sačuvanih zapisa u arhivima diljem Europe, određeni krugovi ustrajno nit hrvatske opstojnosti na ovim prostorima svode na legende. 
Ljubomir Škrinjar 

{mxc}

Sri, 18-09-2019, 12:14:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.