Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

Reportaže u kronološkom redu

Bribirska glavica - Hrvatska Troja 1/2

 

Od čvora Skradin, na autocesti A1, pa do Bribirske glavice – središta hrvatske države u 13. stoljeću – i spomenika kulture najviše kategorije, ima svega deset minuta lagane vožnje automobilom (slijediti potokaz za Benkovac!). Arheološki lokalitet Bribirska glavica (antička Varvaria i starohrvatski Bribir) – obuhvaća površinu od 72.000 kvadratna metra i nalazi se na 300 m nadmorske visine. Jedan je od najvažnijih arheoloških lokaliteta u Hrvatskoj na kojem se može pratiti slijed življenja iz pretpovijesti, liburnskog doba, rane i kasne antike, starohrvatske povijesti te ranog i kasnog srednjeg vijeka. Među arheolozima ovaj je lokalitet poznat kao "Hrvatska Troja", a tako ga je nazvao fra Lujo Maruna 1908. godine. Početkom 7. stoljeća Varvariu (Bribirsku glavicu) naseljavaju Hrvati. Pod imenom Bribir (po imenu srednjovjekovne hrvatske županije Breber) prvi puta se spominje u 10. stoljeću (no već 821. godine kneza Bornu navod iz Franačkih anala naziva dux Dalmatie et Liburnie ). Na Bribirskoj glavici vladao je neokrunjeni hrvatski kralj Pavao I. Šubić Bribirski, hrvatski ban i vladar Bosne, začetnik hrvatskog velikaškog roda Šubića Zrinskih.  Sv. Nikola Tavelić, prvi hrvatski svetac, 1375. godine stupio je u Franjevački red u samostanu Sv. Marije na Bribirskoj glavici.

Prva istraživanja započela su 1908. godine pod vodstvom fra Luje Maruna Skradinjanina (otac hrvatske arheologije), i s kraćim prekidima traju do danas, a istražena je tek jedna petina površine unutar zidina. Za vrijeme četničke okupacije je Bribirska glavica bila važno topničko uporište s kojeg su Srbi iz Ravnih kotara granatirali Vodice i Šibenik. Pred naletom Oluje Srbi su devastirali i opljačkali znatan broj nalaza (kulturocid!), i pitanje je hoće li ikada biti vraćeni (kao i npr., Vučedolska golubica), a danas spodoba s Pantovčaka propovjeda da sve moramo zaboraviti! Europska unija od 2005. godine financira (CARDS program) arheološka iskapanja, obnovu i zaštitu ovog lokaliteta.

bribir_1
 Pogled na zapadni ulaz i južnu stranu Bribirske glavice
 
bribir_2
Pogled na istočnu stranu Bribirske glavice 
 
bribir_3

"Zlatni vijek Bribira"

Pogled iz zraka na Bribirsku glavicu (fotografija iz Hrvatske Revije, Broj 2, Godište VII / 2007., uz napis  "Zlatni vijek Bribira" u kojem Damir Karbić donosi opširan pregled povijesti velikaškoga roda Šubića) .
 
bribir_4
Na Bribirsku glavicu može se doći automobilom. 
 
bribir_5
Prvo naseljavanje na Bribirskoj glavici pada u vrijeme mlađeg kamenog doba (ostaci keramike), dok su megalitski bedemi podignuti oko 1500 godina prije Krista (brončano doba), a možda i prije.
 
bribir_6
Glavni ulaz u Varvariju – (zapadne vratnice) s ostacima megalitskih bedema 
 
bribir_7
 
bribir_8
 
bribir_9
U vrijeme etnogeneze Ilirskih naroda, pleme Liburna zauzima priobalno područje, a među njegovim važnijim središtima nalazio se i Varvaria. Bila je središte šire liburnske teritorijalne zajednice (antičko područje Liburna završavalo je na Krki, i kod Scadrone/Skradina, odakle se nastavljalo područje plemena Dalmata), a u vrijeme rimskog cara Cezara dobiva status municipija -Municipium Varvariae.
 
bribir_11
Nypheum – sustav rimskih javnih gradskih cisterni iz 1. i 2. stoljeća
 
bribir_12
 
bribir_13
Ostaci rimskog mozaika
 
bribir_14
bribir_15
Istočna gradska vrata i srednjovjekovna kula 
 
bribir_16
Ostaci rimskog Foruma i antičkog hrama 
 
bribir_35
 
bribir_17
Kripta s kasnoantičkim sarkofazima iz 4. stoljeća
 
bribir_18
Za nastavak reportaže klikni - Bribirska glavica - Hrvatska Troja 2/2.
 
Datum objave: 12. svibnja 2008.
Ljubomir Škrinjar
Uto, 15-10-2024, 03:17:52

Potpora

Svoju članarinu ili potporu za Portal HKV-a
možete uplatiti i skeniranjem koda.

Otvorite svoje mobilno bankarstvo i skenirajte kod. Unesite željeni novčani iznos. U opisu plaćanja navedite je li riječ o članarini ili donaciji za Portal HKV-a.

barkod hkv

Komentirajte

Zadnji komentari

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

AKT

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2024 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.