Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-Bozje-polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (3/5)

Ruj 16, 2009
Na samo desetak metara od župne crkve u Gračišću nalazi se stara, neugledna i naoko po ničemu neobična kuća. Mještani govore da je to bila kuća nekog nepoznatog gračaškog zanatlije, no moguće je nekad bila i kuća srednjovjekovnih Templara. Njezina tajna skrivena je u deset okamenjenih slika, u deset okultnih simbola i…
NP-VELEBIT-ZAVIZAN-0

U japankama do Zavižana na Velebitu

Sij 27, 2011
Krenite put Velebita, naše mitske planine od stoljeća sedmoga, u neobično i fantastično carstvo Dinarskog krša, i gotovo potpuno očuvan iskonski vegetacijski pokrov s brojnim endemičnim i zaštićenim biljkama koje se smatraju hrvatskim nacionalnim bogatstvom. Velebit je mnogima "Terra incognita", iako do planinarskog…
0-_nin.jpg

Prva katedrala u Hrvata (1/2)

Lis 22, 2008
Znate li tko je bubnjar Parnog valjka? Znate li imena svih muškaraca u životu «slavne» Madone? Vi ne znate koja su bila omiljena jela Josipa Broza Tita, ni kad je bila partizanska ofenziva na Neretvi?! Danas su javni mediji i političari doveli Hrvate u stanje nacionalne sramote ako ne znaju odgovore na ta i slična…
visovac_0

Gospa od Milosti na Visovačkom jezeru (1/2)

Ruj 22, 2008
Između Skradinskog buka i Roškog slapa u Nacionalnom parku Krka nalazi se Visovačko jezero i otok Visovac, kojeg s ruba miljevačke visoravni motri posljednji kralj hrvatske krvi Petar Svačić. I dok se Visovac i Franjevački samostan Gospe od Milosti spominje u manjeviše svim turističkim vodičima kroz Dalmaciju, o…
0-Hatsepsut

Trubadur Jovanović i simboli grba Kraljevine Slavonije (1/4)

Ožu 18, 2013
Je li petokraka zvijezda "lijeva ruka Boga"? Daje li ona "pokojnicima božansko vodstvo i zaštitu"? Jesu li je zato naši vrsni arhitekti Bollé i Lubinski-Lövy stavili u grb Kraljevine Slavonije na zagrebačkoj Prvostolnici, odnosno Trgovačko obrtni muzej (Etnografski muzej)? Opčinjenost petokrakom nikad nije bilo jaće…
Tribina

Obilježena 20. obljetnica "Izlaska iz hrvatske šutnje"

Ožu 02, 2009
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu…
lobor_pleterm

Hrvatski troplet u Loboru

Svi 18, 2007
Lobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz…
0-Kumrovec-HCSP

Šaka jada u Kumrovcu

Svi 24, 2010
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan…
Bribirska glavica

Bribirska glavica - Hrvatska Troja (2/2)

Svi 12, 2008
Predmeti iz grobova datiraju se u 9. i 10. stoljeće. Gradnja sakralnih zdanja na Bribirskoj glavici upućuje na zaključak da se ukop na tom groblju obavljao od početka 9. stoljeća. Nepravilnosti koje se zamjećuju u redovima uvjetovane su određivanjem orijentacije svakoga groba prema točki izlaza sunca na dan ukopa. Na…
Bespuća hrvatske politike

Reportaža s predstavljanja nove knjige Mate Kovačevića

Srp 04, 2009
U četvrtak 2. srpnja 2009. u organizaciji HKZ-a i Hrvatskog slova u Zagrebu je održano predstavljanje nove knjige novinara, publicista i člana Hrvatskog kulturnog vijeća Mate Kovačevića. Knjiga pod nazivom Bespuća hrvatske politike predstavlja zbirku autorovih kolumni, koje su izlazile u tjedniku Fokus, od rujna 2004.…
krapina

Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini

Lip 02, 2011
Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52…

Reportaže u kronološkom redu

 Crnačka duhovna glazba na starohrvatskom groblju u Stenjevcu

Na najvećem rimskom i starohrvatskom groblju u kontinentalnom dijelu Hrvatske održan je 7. susret zborova kustošijskog dekanata u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije u Stenjevcu. Tema ovogodišnjeg susreta, održanog u subotu 18. svibnja,  bila je "Crnačka duhovna glazba".

Stenjevec BDM - zborovi - pjevanje

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije


Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije ubraja se među istaknutije barokne crkve u zagrebačkoj okolici. U pisanim izvorima (statut Zagrebačkog kaptola) se spominje da je prva kamenom građena crkva u Stenjevcu bila izgrađena 1334. na mjestu današnje župne crkve. Obnovili su je isusovci 1618. godine. Gradnja nove crkve u baroknom stilu, za koju je Petar Troilo grof Sermage dao 500 forinti, trajala je 11 godina, od 1758. do 1769. Novu crkvu posvetio je pomoćni zagrebački biskup, i arhiđakon Gore i Zagorja, Stjepan Puc. Nakon potresa 9. studenoga 1880. crkva je u popravljanju doživjela velike preinake.


* Biskup Stjepan Puc posvetio je i crkve u Krapini: Sv. Katarinu (vidi Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini) i crkvu Majke Božje Jeruzalemske (vidi Trški Vrh – hrvatski Jeruzalem u Krapini).

Stenjevec BDM - zborovi - pjevanje

Na prostoru današnjeg groblja bilo je antičko naselje. Zapadnu granicu naselja činio je zid otkopan istočno od današnje crkve. Između crkve i današnjeg Gospina parka pronađeni su ostaci starohrvatskog groblja (nekropola) iz X - XII stoljeća. Pokojnici su polagani u zemljanu raku s glavom prema zapadu (tzv. grobovi na redove). Nekropola iz rimskog doba (I – II stoljeće) sa 128 paljevinskih grobova (Rimljani su svoje mrtve spaljivali) pronađena je uz cestu koja vodi prema naselju Špansko. To je najveća istražena nekropola iz ranocarskog razdoblja u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

U Stenjevcu je bilo pristanište i prijelaz preko rijeke Save jer je tuda prolazila cesta koja je od kamenoloma u Vrapču, preko Španskog i Gornjih Čeha išla do Donje Lomnice, gdje se spajala sa cestom Siscia (Sisak) – Neviodunum (Krško u Sloveniji). Drugi važan prometni i trovački pravac koji je prolazio kroz Stenjevec bio je put uz obronke Medvednice, od Podsuseda do (otprilike) današnjeg Sv. Ivana Zeline gdje se spajao s magistralnim pravcem Sisak – Ptuj (Poetovio) - Jantarni put (Trst – Baltik).

Sava bi i danas tekla pokraj Stenjevca da su Dioklecijan, Trajan, Atila ili Ludovik Anžuvinski potpisali "Protokol iz Kyota".

Starohrvatsko groblje Stenjevec

U blizini Stenjevca nalazimo spomenik Zagrebačkom kitu (Mesocetus agrami) iz 2001. godine. Fosilni ostaci kita pronađeni su u kamenolomu na Medvednici. Možda uskoro dobijemo i spomenik Moržu koji je zaslužan što je naučio plivati, no zato vlast u Hrvatskoj ne dozvoljava u Zagrebu podizanje spomenika jednom čovjeku iz našeg vremena ...

Stenjevec - nakit

Artefakti pronađeni u Stenjevcu


1) Zlatni nakit Kelta (plemena Taurisci i Varciani), VIII – IV st. pr. Kr.; 2) uljanica iz rimskog doba; 3) ženski nakit iz starohrvatskih grobova.

Mandibula Stenjevec

Dio lubanje dvadesetogodišnjaka iz starohrvatskog groba. Forenzičari drže da je mladi Stenjevčan dobio frakturu mandibule (vilice) udarcem šake, moguće u svađi zbog neke domaće ljepotice (Bull Int Assoc Paleodont. 2010;4(1):4-10.)

Stenjevec BDM

Gospin park

Projekt za Gospin park napravio je arhitekt Aleksandar Bašić. Uređen je zahvaljujući Poglavarstvu Grada Zagreba i gradonačelniku Milanu Bandiću, te darovima župljana. Svečano je otvoren 14. kolovoza 2008., a misno slavlje predvodio je kardinal Josip Bozanić.

Stenjevec

Gospin kip, kao i postaje križnoga puta, izradio je Ivan Ivoš, akademski kipar.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Ulaz u crkvu Uznesenja BDM

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Gotički kip Madone s pozlaćenim plaštom, koji potječe iz prijašnje srednjovjekovne crkve, postavljen je na retabl bočnog oltara Sv. Marije. Drveni kip Stenjevečke Gospe ("Majka Božja Drnovečka "), visok 96 cm, izrađen je između 1470. i 1480. godine.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Kip Madone bio je izložen na izložbi "Umjetnost od prethistorije do naših dana" održanoj u Pariz 1971. godine.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Barokna propovjedaonica iz 1778. godine je obnovljena i pozlaćena 1997. godine. Na njoj se nalazi i kipić Sv. Ivana Krstitelja s uklonjene kasnobarokne krstionice. Jedna od najljepših europskih baroknih propovjedaonica nalazi se u Belcu (vidi: Europa u malom zagorskom selu Belec)

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Veliko drveno raspelo iz 1632. godine bilo je dio cjeline glavnoga oltara zagrebačke katedrale (vidi: Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali). Djelo je majstora Hansa Ludwiga Ackermanna.

Raspelo - Stenjevec

Sermage Stenjevec

Portret grofa Petra Troila Sermagea od Susedgrada.

Sermage Stenjevec

Na zidu svetišta nalazi se nadgrobna ploča generala grofa Petra Troila Sermagea od Susedgrada (+1771.), sudionika sedmogodišnjeg rata (1756-1763.) i supruga Ane Marije rođene grofice Drašković.

Oltarna slika Stenjevec

Barokna oltarna slika Uznesenja Marijina s anđelima i svetima

Stenjevec

Poklon kraljeva, Ivan Zasche, datirano 1855. godinom.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Krštenje Isusovo, Ivan Zasche

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Sveti Josip, Ivan Zasche

Orgulje Hefner Stenjevec

Hefererove orgulje iz 1886. godine.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Na orguljama je tabla s natpisom: "M. F. Heferer, F. junior, orguljar i tvorničar glasovira u Zagrebu, Zlatna kolajna, Trst 1886."

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

"Sveta Obitelj s anđelom uz zipku", dar župljana iz 1945. godine.


Vitraji su izrađeni u zagrebačkoj radionici Ivana Marinkovića.

Zbor - Stenjevec

Mješoviti zbor župe Bl. Ivana Merza, Špansko


Vjekoslav Meštrić, župnik župe Uznesenja BDM i pokrovitelj smotre zborova, uspješno je organizirao ovogodišnji 7. susret zborova kustošijskog dekanata održanog u subotu 18. svibnja u baroknoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije. Tema ovogodišnjeg susreta bila je "Crnačka duhovna glazba".

Franciska Križnjak, voditeljica župnog zbora Gospe Stenjevečke, je idejni začetnik smotre zborova kustošijskog dekanata.

Nastupili su Mješoviti pjevački zbor župe BDM Žalosne (Špansko), Mješoviti zbor župe Bl. Ivana Merza (Špansko), Zbor Desiderium, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Zbor mladih Totus Tuus, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Župni zbor Gospe Stenjevečke, župa Uznesenja BDM (Stenjevec I), Zbor mladih Hilarus, župa Bezgrešno začeće BDM (Oranice), Župni zbor Sv. Nikola biskup (Stenjevec II), Mješoviti zbor sv. Barbare Panis Angelicus (Vrapče), Župni zbor Sv. Josip Radnik (Gajnice) i Župni zbor Credo iz župe Sv. Josip Radnik (Gajnice).

Zbor - Stenjevec

Zbor - Stenjevec

Credo, zbor župe sv. Josipa Radnika iz Gajnica

Ovogodišnji  7. susret zborova otvorio je zbor Credo iz župe Sv. Josip Radnik iz Gajnica.

"Osnovan je 2006. godine na poticaj novog župnika vlč. Ljubomira Vuković. Iako zamišljen kao zbor mladih, vremenom se profilirao kao zbor bez ograničenja u godinama, koji njeguje duhovnu šansonu i moderniji i ležerniji pristup duhovnoj glazbi. Osnovno djelovanje zbora je vezano uz pjevanje na večernjim svetim misama svake nedjelje u našoj župnoj crkvi, a kada uhvatimo priliku, gostujemo po drugim župama, ali i sudjelujemo na festivalima duhovne glazbe..."

Marijana Čorić - Stenjevec

Doc.dr. Marijana Ćorić, solistica zbora Credo


Zbor Credo, sa zborovođom (dirigenticom) Vesnom Kartelo i solisticom Marijanom Ćorić, otpjevao je dva "negro spirituala", Bože moj, što je jutro i Odlučio sam slijediti Krista. S obzirom na učestalu neokomunističku promidžbu koja govori da samo neuki idu u crkvu, ovdje valja istaknuti i obrazovnu strukturu zbora Credo: 40% fakultetski obrazovanih i 40% studenata. Sličan omjer je i u ostalim zborovima kustošijskog dekanata.

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Stenjevec bdm

 

Zbor Uznesenja BDM - Stenjevec

Župni zbor Gospe Stenjevečke, župa Uznesenja BDM

My Lord, what a mornin' i Roll, Jordan, roll. Dirigentica Franciska Križnjak, orgulje Antun Kottek.

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Zbor - Crkva Uznesenja blažene djevice Marije u Stenjevcu

Ljubomir Škrinjar

Pon, 6-12-2021, 01:06:43

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.