Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0-_nin.jpg

Prva katedrala u Hrvata (1/2)

Lis 22, 2008
Znate li tko je bubnjar Parnog valjka? Znate li imena svih muškaraca u životu «slavne» Madone? Vi ne znate koja su bila omiljena jela Josipa Broza Tita, ni kad je bila partizanska ofenziva na Neretvi?! Danas su javni mediji i političari doveli Hrvate u stanje nacionalne sramote ako ne znaju odgovore na ta i slična…
0-zenske-gacice

Gundulićeva

Velj 05, 2012
Znate li koje je boje gaćica danas obukla efemerna pjevačica Slađana? Da, naravno. A, da je današnju žarulju izumio Hrvat, i da je prva ulična žarulja zasjala u Zagrebu ispred Hrvatskog glazbenog zavoda u Gundulićevoj, i da je prvi neboder...? Ej, ne znam i ne zanima baš. Nisu to životna pitanja – reći će danas mnogi…
Maksimir - snijeg

Maksimir na -8 i plus 25 centimetra snijega

Velj 12, 2012
I dok iz Dalmacije ovih dana dolaze spektakularne slike mora, bure i snijega, veće padaline su uglavnom zaobilazile do sada Zagreb. Ipak, to se ovaj vikend promijenilo i Zagreb polako ali uporno u subotnjim i nedjeljnim satima zatrpavaju snježne pahuljice. Naš majstor reportaža Ljubomir Škrinjar uputio se zato u…
0-Umag

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (4/5)

Ruj 16, 2009
Duhovni život čovjeka, u svom začetku, očitovao se pojavom simbolike, posmrtnim ritualima, ritualnim ukopima ili pak nekim drukčijim religijskim ili magijskim obredima. O njima danas možemo govoriti jedino na temelju materijalnih (arheoloških) dokaza, naravno, tamo gdje ne postoje pismeni tragovi.

Kovačević: Hercegbosanski Hrvati žele samo jednakopravnost

Tra 25, 2014
Knjiga Mate Kovačevića „Sudbina hercegbosanskih Hrvata – Suverenost u okviru EU federalizma" predstavljena je u prostorijama Hrvatskog slova, a njezin urednik i profesor Mate Ljubičić rekao je da „knjiga pokazuje kako su unatoč organiziranoj i masovnoj šutnji u javnosti najprije slabašno, a onda sve znatnije prodirali…
belec_m

Europa u malom zagorskom selu Belec

Svi 08, 2007
Hrvatsko Zagorje, sa svojom graditeljskom i umjetničkom baštinom izrazitog srednjoeuropskog duha, odavno je u kulturološkoj karti Europe. Na južnim obroncima Ivanščice, u pastoralnoj idili malog zagorskoga sela Belec, nalazimo zavjetnu crkvu Sv. Marije Snježne, remek-djelo hrvatskog baroka, a njezin crkveni inventar…
0 Trznica Jelacicev trg 1908

Groblje na najvećoj zagrebačkoj tržnici (1/2)

Velj 20, 2012
Mediji danas vrte mantru o korupciji, o zajednici mafijaša i gangstera. A priča o prostornom uređenju Dolca je i priča o političkom kaosu i korumpiranim gradskim političarima u Zagrebu. Zbog Dolca i tržnice Dolac je gradonačelnik Vjekoslav Heinzel dao ostavku 1928. godine. Ali što će vam znanje koje nitko ne treba. U…
0-Kumrovec-HCSP

Šaka jada u Kumrovcu

Svi 24, 2010
Titoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan…
0L

Crno Sunce i simboli grba Kraljevine Slavonije (2/4)

Tra 05, 2013
Nakon objave prvog dijela slikovnice neki su mi rekli da lupetam gluposti, a jedna od njih je "da su djecu pretvarali u patuljke". Od gluposti me nisu uspjeli obraniti niti Shakespeare "Nosi se, patuljče, ti majušni, od troskota načinjeni, ti mrvice! Ti žiru!", niti citirana knjiga Fortunata Liceta u kojoj se spominje…
01 M.Tudjman Programiranje istine

Predstavljanje knjige M. Tuđmana: Puno zanimljivih stvari koje su se rekle

Pro 21, 2012
Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine". Osim Anite Šikić, koja je u ime nakladnika održala uvodno slovo, o knjizi su još na vrlo zanimljiv način govorili recenzent prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Ozren Žunec, prof. dr.…
0_hum.jpg

Reportaža: Hum – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 15, 2009
Kastrum – tvrđava – grad Hum i šest kilometara udaljeni Roč kroz povijest dijele zajedničku političku, gospodarsku i kulturnu sudbinu. Hum je danas spomen-grad, jedan od rijetkih sačuvanih primjera urbanog razvoja isključivo unutar ranosrednjevjekovnih zidina. U bizarnoj Guinessovoj knjizi rekorda spomenut je kao…
Tribina

Obilježena 20. obljetnica "Izlaska iz hrvatske šutnje"

Ožu 02, 2009
Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu…

Reportaže u kronološkom redu

Nastavak reportaže Neandertalci u opeki.
 
Prvi vlasnik dvorca Opeka bio je grof Keglević (1674.). Nakon Keglevića dvorac i okolna zemljišta nasljeđuju grof Malakoczy, Drašković i Bombelles (1852. - 1945.). Izvorni jednokatni dvorac u više je navrata popravljan, nadograđivan (kule i terase) i preuređivan (posljednji put 1910. godine) u različitim graditeljskim stilovima te je izgubio svoju izvornu povijesnu i arhitektonsku vrijednost.
opeca_1d
Dvorac je ponovno obnovljen (1953.-1954.), i namješten otetim izvornim pokućstvom i slikama, za potrebe ljubićice bijele i endemično cvjeće iz ondašnjih visokih političkih i državnih krugova. Šezdesetih godina prošlog stoljeća u njemu je Vrtlarska škola, a od sedamdesetih je zatvoren i napušten.  
 
Arboretum Opeka je zakonom zaštićena vrijednost i o njemu danas skrbi Uprava za zaštitu prirode MZOPU, i Javne ustanove za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode.  Tako je na papiru, a u stvarnosti samo entuzijazam djelatnika i učenika Poljoprivredne (vrtlarske) škole «Arboretum Opeka» iz Vinice pokušava spasiti park od totalne propasti.
 
Predsjednik velikog ruskog koncerna iz St. Peterburga uputio je pismo namjere varaždinskom županu da je spreman uložiti novac u spašavanje devastiranog dvorca Opeke s ciljem obnove Arboretuma i razvoja elitnog turizma (Slobodna Dalmacija, 8. svibnja 2004.). Čačić, novi «grof» varaždinski, ponudu je odbio.  
 
opeca_2d
  Istočna strana 
opeca_17d
opeca_3d
Kula sa donjom terasom 
opeca_4d
opeca_23d
opeca_5d
Sjeverna strana: stara ulazna vrata i grb obitelji Drašković 
 opeca_6d
opeca_10d
opeca_18d
opeca_7d
Unutarnje dvorište 
opeca_8d
  Hodnik s arkadama uokviruje unutarnje dvorište
opeca_9d
opeca_20d
Gornja terasa
opeca_15d
opeca_14d
opeca_11d
opeca_12d
opeca_19d
opeca_21d
opeca_16d
Gornja terasa: pogled na perivoj
 
Nedaleko od Arboretuma Opeka živjeli su žustri stanovnici u svjetski poznatoj špilji Vindiji. Znanost tvrdi da su u njoj zadnji neandertalci izumrli prije 40 tisuća godina. Ili znanstvenici griješe ili je razlika između modernog čovjeka i Neandertalca neznatna.
 
Kako danas stvari stoje izgleda da su divlji pojeli pitome.
 
Arboretum Opeka je u Vinici (srednjovjekovna utvrda Vinecburg iz 1353., župna crkva Sv. Marka iz 1334.), selu u Hrvatskom zagorju, oko 20 kilometara sjeverozapadno od Varaždina uz cestu Varaždin - Maribor.
 
opeca_pranger
 Stup srama - pranger
 
U središtu Vinice još i danas stoji kameni Stup srama (ili sramotni stup), pranger, iz 1643. godine. Za njega su običavali vezati dužnike, prevarante, lopove…
 
Pitanje je bi li se danas mogli dogovoriti tko će biti nositelj liste STUP SRAMA. Kandidata imamo u obilju.
 
  Ljubomir Škrinjar
 
{mxc}
Pon, 6-12-2021, 00:57:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.