Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0 Orjuna

Orjuna i Neoorjuna - povijest i sadašnjost u reportaži Ljubomira Škrinjara

Ožu 22, 2014
Budući se u široj hrvatskoj javnosti zna malo ili gotovo ništa o Orjuni – "avangardi državne sigurnosti" – a ta tema nije zanimljiva ni "uglednim povjesničarima", onda čitatelje valja ukratko podsjetiti na činjenice o tom "spontano organiziranom" terorističkom pokretu čije štetno djelovanje za Hrvatsku trpimo do…
0 dominik

Borongaj nazvati Džisrikebir, a neprijateljske elemente iseliti

Lip 20, 2013
I dok Amerikanci imaju "Tramvaj zvan čežnja", Zagrepčani imaju "tramvaj zvan obmana" na liniji 1, 9 i 17 za Borongaj, tramvajsko - autobusni terminal na Željezničarskoj koloniji u Maksimiru, koja je nama Zagrepčanima bila i ostala znana samo kao Kolonija, gradsko naselje ladanjskog načina stanovanja, danas zaštićeno…
0-Preradovic

Urbana "foto-arheologija" grada Zagreba: Kavica na bivšem gubilištu

Ruj 15, 2011
Zagrebački gradski vijećnik Adolf Hudovski napisao je prvi pravi turistički vodič "Zagreb i okolica – kažiput za urodjenike i strance", objavljen na hrvatskom i njemačkom jeziku 1892. godine: "Pripomenuti mi je, da su poviestni podatci, sadržani u toj knjizi, izvadjeni iz "Spomenika grada Zagreba po I.Kr. Tkalčiću" i…
krka_0

Reportaža: Nacionalni park "Krka"- prva hidroelektrana u svijetu

Lip 16, 2008
Godine 1895. na Skradinskom buku je Ante Šupuk (1838. – 1904.), prvi Hrvat gradonačelnik Šibenika, u suradnji s inženjerom Vjekoslavom pl. Meicshnerom izgradio prvi sustav proizvodnje, prijenosa i distribucije izmjenične struje u svijetu, i tako pretekao amerikanca Forbesa čak za godinu dana! Forbesova hidroelektrana…
Sv. Petar u šumi

Sveti Petar u Šumi – "Krasna zemljo, Istro mila"

Lip 23, 2009
Pristojan agnostik priznat će Katoličkim crkvenim redovima da su bili vrlo značajan čimbenik sveukupnog života Hrvatske, a posebice na područjima znanosti, kulture, umjetnosti, naobrazbe, pa čak i politike. Pavlini - Red Svetog Pavla Pustinjaka - obilježili su duhovnu povijest Hrvatske, a pavlinske su škole gotovo tri…
0-ledm

Skulpture od leda u središtu Zagreba

Ožu 03, 2008
Poznati poljski umjetnici, Boguslawa Zena i Malgorzate Korenkiewicz ove su nedjelje na Trgu kralja Tomislava u Zagrebu izradili skulpturu morskog konjića iz leda. Spomenuti umjetnici iz Poljske izradom skulptura iz leda i snijega bave se već gotovo cijelo desetljeće te su za svoje radove dosad primili brojne nagrade.…
Maksimir

Maksimir: Četiri godišnja doba za šafrane na skrivenim grobovima

Lis 03, 2011
U vrijeme svečanog otvaranja, 1843. godine, zagrebački park Jurjevac (Maksimir) bio je najveći i najljepši perivoj u Europi jugoistočno od Beča, kojim je i car Franjo Jospi I. prošetao 1852. godine. Danas je, iako bez brojnih prvotnih obilježja, uvršten u popis Svjetske baštine i zaštićeni je spomenik prirode i…
0-kalnik.jpg

Srednjovjekovna utvrda Veliki Kalnik (1/2)

Ožu 12, 2009
Područje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj…
20-Stolac-Radimlje-Bleiburg-Krizni-put1945

Uz 67. obljetnicu ubojstva hercegovačkih franjevaca

Velj 09, 2012
Svatko razuman je u tri prethodne reportaže o Humcu (muzej, galerija i knjižnica) mogao steći dojam o važnosti hercegovačkih franjevaca za opstojnost hrvatske kulture i Hrvata u Hercegovini. Na žalost, i dandanas ima onih koji teško prihvaćaju činjenice. 'Poštena inteligencija' već 60 godina sustavno sotonizira ne…
Stara Gradiška

Lj. Škrinjar: Pakao srpskog logora Stara Gradiška 1992. godine

Velj 13, 2019
Donosimo prilog Ljubomira Škrinjara, opremljen bogatom fotodokumentarnom građom, o knjizi Vlade Radošića "Pakao srpskog logora. Stara Gradiška 1992. godine", u kojoj se donose autentični dokumenti, pravi podaci o broju žrtava i svjedočenja preživjelih logoraša. (hkv)
lobor_pleterm

Hrvatski troplet u Loboru

Svi 18, 2007
Lobor je selo u blizini Zlatara, udaljeno oko 60 km sjeverno od Zagreba, ili 16 kilometara od Beleca i Maceljske šume. Široj hrvatskoj javnosti je nepoznato da se arheološki lokalitet Lobor - Majka Božja Gorska odnedavno svrstava među najvažnije starohrvatske lokalitete, jednak onima u Ninu, Kninu ili Solinu. Uz…

Reportaže u kronološkom redu

Godine 1858. grof Marko Bombelles (1830.-1906.) počinje po nacrtu nizozemskog stručnjaka uređivati perivoj oko svojeg dvorca, donoseći brojne vrste iz različitih dijelova svijeta.

Vrt je izgrađen u stilu engleskog perivoja sa krivudavim stazama koje obrubljuju manje i veće površine nepravilna oblika. Posebno se ističu egzotične vrste: velika stabla taksodija ili močvarnih čempresa (Taxodium distichum) koji potječu iz močvarnih područja Sjeverne Amerike, golemi mamutovac ili divovska sekvoja (Sequoiadendron gigantheum), golema tuja (Thuja plicata), japanska pršljenka (Scyadoptis verticilata), ginko (Gingko biloba), kanadska čuga (Tsuga canadensis), alžirske jele (Abies numidica), kavkaska jela (Abies nordmanniana), te brojne forme i varijeteti rodova Pseudotsuga (duglazija), Picea (smreka), Pinus (bor), Abies (jela), Chamaecyparis (čempres), Juniperus (borovica)…  


opeka_tab

  Dio od još uvijek čitave table na ulazu u park: crvenom bojom označen je položaj dvorca Opeka , a plavom jezero i bazen.

Zbog svog zalaganja na zaštiti spomeničke baštine uopće, grof Bombellese imenovan je odlukom Kraljevske zemaljske vlade Hrvatske u Zagrebu članom Povjerenstva za čuvanje umjetničkih i historičkih spomenika u Hrvatskoj, i tu je dužnost obavljao sve do svoje smrti. (Agneza Szabo: "Grofovi Bombelles uzorni gospodarstvenici" Matica broj 3/1998.)

opeka_bombelles_grb
opeka_1
Velika livada veličine 9 hektara u najnižem dijelu parka bila je prostor za jahanje 
opeka_2
opeka_3
opeka_4
opeka_5
Bazen ovalnog oblika i dužine oko 30 metara nalazi se u središnjem dijelu arboretuma, između dvorca i jezera, i bio je u uporabi do Drugog svjetskog rata. 
opeka_6
 Golema tuja (Thuja plicata, ranije Thuja gigantea) iz zapadnog dijela Sj.Amerike
opeka_7
Tisovci, «močvarni čempresi», (Taxodium distichum)
opeka_8
opeka_9
  Crnogorični «močvarni čempres» u zimi odbacuje iglice
opeka_10
opeka_11
Otočić s drvenim mostićem na malom jezeru nastalom vađenjem zemlje za proizvodnju cigle/opeke u nekadašnjoj ciglani grofa Draškovića.  
opeka_12
opeka_13
Kineska magnolija (Magnolia yulan) 
opeka_14
Japanska magnolija (Magnolia obovata)
opeka_15
Japansko Judino drvo (Cercidiphyllum japonicum)
opeka_22
Golemi mamutovac ili divovska sekvoja (Sequoiadendron gigantheum) začudo još uvijek nosi plastičnu pločicu sa svojim imenom, koje su nekada obilježavale svaki dendrološki primjerak i upućivale posjetitelja na njegovu vrijednost. Uz razvaljene kamene klupe do temelja je divljački uništena i lijepa drvena sjenica na glavnoj stazi arboretuma, koja je trebala biti info-centar svim posjetiteljima. 
opeka_16
opeka_17
opeka_18
Egzotični primjerak plačuće smreke (Picea abies f. viminalis) 
opeka_19
opeka_20
 
Nedjeljiv dio ovog arboretuma svakako je i dvorac Opeka, izgrađen na bregovitim padinama maceljske šume.
 
 
Ljubomir Škrinjar
 
{mxc}
Ned, 5-12-2021, 11:36:32

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.