Predstavljena knjiga M. Tuđmana: Programiranje istine
Jučer je u Novinarskom domu u Zagrebu predstavljena knjiga prof. Miroslava Tuđmana "Programiranje istine". Osim Anite Šikić, koja je u ime nakladnika održala uvodno slovo, o knjizi su još na vrlo zanimljiv način govorili recenzent prof. dr. sc. Ivan Rogić, prof. dr. sc. Ante Nazor, prof. dr. sc. Ozren Žunec, prof. dr. sc. Slaven Letica te autor knjige prof. dr. sc. Miroslav Tuđman.
Prof. dr. sc. Ivan Rogić je okupljenima u dupkom punoj dvorani Novinarskog doma u prvom dijelu svoga obraćanja približio sadržaj knjige, njezina tri osnovna dijela i podjelu na poglavlja. Rogić je posebno istakao činjenicu kako je autor svoju kritičku potragu za odgovorom na dezinformacijske krivotvorine u Hrvatskoj utemeljio na brojnim dokumentarnih primjerima, dajući si poseban trud pri utvrđivanju samog izvora informacije, odnosno dezinformacije.
Prof. dr. sc. Ante Nazor usredotočio se u svom izlaganju posebno na poglavlje koje se bavi dezinformacijama vezanim za vojno-redarstvenu operaciju "Oluju" i općenito Domovinski rat. Posebno upečatljiv primjer, koji je Nazor izdvojio, bio je onaj koji se odnosi na rad DORH-a. Naime, DORH je tijekom vremena u ukupnom broju podigao kaznene prijave za više predmeta s hrvatske strane, nego s agresorske strane. No, i pored toga što je ovakav omjer u dijametralnoj suprotnosti sa stvarnim omjerom ranih zločina, u hrvatskoj se javnosti godinama stvarao dojam kako je hrvatsko pravosuđe zakazalo u progonu "hrvatskih" zločina.
Prof. dr. sc. Ozren Žunec na početku svog izlaganja je ukratko opisao svoje poznanstvo s autorom, koje sežu još od studenskih dana. Spomenuo je tom prilikom i svoje kraće preuzimanje Hrvatske izvještajne agencije (HIS-a), a koju je prije njega vodio Miroslav Tuđman. HIS je Tuđman bio ostavio u odličnom stanju, međutim nova vlast nije znala što bi s takvom agencijom koja je posvećena informacijama.
U nastavku, prof. dr. sc. Ozren Žunec govorio je o nizu zanimljivih aspekata koje Tuđmanova knjiga otvara, kako sa stručne, sociološke strane, tako i s kognitivne filozofske strane, ističući slično kao i govornici prije njega brojne primjere koje je autor u knjizi dokumentirao. Knjiga govori o stvarima koje su nam poznate na nepoznat način, nastavio je Žunec. Raskrinkava mit o podjeli Bosne, mit o tom kako je Hrvatska htjela rat, "Oluji" kao etničkom čišćenju, Brijunskom transkriptu, koji je bio dokument o vojnoj operaciji, te navodnoj izdaji Vukovara u Zagrebu.
"Knjiga pruža temelj za raspoznavanje svijeta u kojem živimo", zaključio je Žunec dajući i vlastiti primjer dezinformacijskih teza koje se trenutno šire hrvatskim javnim i medijskim prostorom. Krivo je reći, istaknuo je Žunec, kako praktički u svakom segmentu djelovanja u Hrvatskoj postoji višak ljudi - oni nisu višak kad su upravo oni ono što čini hrvatsko društvo.
Prof. dr. sc. Slaven Letica ocijenio je kako knjiga govori o industriji laži te da sa stajališta informacijskih znanosti demistificira velikosrpske mitove, ali i aktere koji sudjeluju u proizvodnji lažne svijesti. Po Letičinim riječima jedan od takvih mitova jest i mit kako je Hrvatska trebala braniti Sloveniju nakon što ju je napala JNA.
Hrvatska i Slovenija su doista potpisale dogovor o zajedničkoj obrani, napomenuo je dodavši kako je odmah nakon toga Milan Kučan već 12. kolovoza 1991. otputovao u Beograd na dogovor s Miloševićem. Tamo mu je Milošević rekao kako Srbija nema ništa protiv odlaska Slovenije iz SFRJ, na što je Kučan odgovorio Miloševiću da Slovenija nema ništa protiv toga da svi Srbi žive u jednoj državi. Podsjetio je i na odlazak slovenskoga izaslanstva na čelu s Igorom Bavčarom u posjet Dobrici Ćosiću, gdje su potvrdili raniji dogovor Milošević - Kučan.
Zato je hrvatski predsjednik Franjo Tuđman, kad je JNA napala Sloveniju, s razlogom izgovorio poznatu rečenicu kako to nije naš rat, rekao je Letica, koji smatra kako i današnja politika Slovenije u blokiranju ulaska Hrvatske u EU vuče svoje korijene iz dogovora sa Srbijom početkom 90-ih godina.
Na samom kraju skupa, okupljenima se kratko obratio i autor Miroslav Tuđman. Istaknuo je kako mu je motiv za pisanje ove studije, između ostaloga, bio odgovor na pitanje zašto egzistiraju dezinformacije. Zaključio je kako on sam ne može govoriti o tome koliko je knjiga u svom naumu uspjela, već da je to sad na onima koji će knjigu pročitati.
Knjigu "Programiranje istine - Rasprava o preraspodjelama društvenih zaliha znanja" (266 str.) objavila je Hrvatska sveučilišna naklada.
Fotografije: Ljubomir Škrinjar
Tekst: M.M., Hina