Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

 
 

 

0_svetvincenat.jpg Najveći hrvatski poluotok poznatiji je široj javnosti po Puli, Poreču, Opatiji ili Motovunu, nego po malim selima i mjestima u srcu Istre koja čuvaju najstarije tragove hrvatskoga kulturnoga, time i nacionalnoga identiteta. Zato će Portal Hrvatskoga kulturnoga vijeća objaviti seriju od 12 reportaža, a prva u nizu je iz Svetvinčenta, u kojem se nalazi najopsežniji istarski ciklus romaničkih fresaka, i grob mons. Miroslava Bulešića. Ovom prigodom zahvaljujemo se gospodinu Davidu Iviću iz Pazina i posebno župnicima vlč. Ivanu Bartoliću, vlč. Anti Jukopili, vlč. Krištofu Rodaku i vlč. Ljubi Biliću zbog pomoći koju su nam pružili tijekom obilaska Istre.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
0_sv_kriz.jpgLegenda i narodno pripovijedanje o nastanku crkve Svetog Križa, i imenu grada Križevca, povezana je uz zdenac i viziju križa nad njim: po jednoj doživjeli su je tek doseljeni i još nepokršteni Hrvati, a po drugoj je neka djevojka vidjela zlatni križ vjere koji u njemu pliva. Naravno, to su legende, no bez obzira na ove legende moramo reći da je uz taj negdašnji bunar podignuta crkva Sv. Križa, prva župna crkva Donjega grada Križa, izgrađena između 1090. i 1325. godine, gdje stoji i danas. Od 1786. pa sve do 1883., kad je obnovljena i vraćena u sakralnu funkciju, služila je Gradskom poglavarstvu Križevca kao zatvor, skladište, vatrogasno spremište i - smetlište. Jedan od najljepših baroknih oltara, i najveće ulje na platnu Otona Ivekovića, nalaze se u crkvi Sv. Križa. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0_gk_katedrala.jpgJedna reportaža nedovoljna je da se predstavi u slici i riječi ono što je od sakralne i profane arhitekture najvrednije i najljepše u Križevcima, gradiću poznatijem po pekarskim proizvodima "Mlinara" nego po jednoj od najstarijih crkva u Hrvatskoj - Sv. Križu - uz koju se veže povijesni "krvavi sabor u Križevcima", ili po jedinoj grkokatoličkoj Katedrali u ovom dijelu Europe, koja je i svojevrsna galerija hrvatskih slikara iz razdoblja moderne. U prvom dijelu reportaže možemo vidjeti grkokatoličku katedralu Svetog Trojstva, a u nastavku rezidenciju grkokatoličkog biskupa.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0_gk_rezidencija.jpgU nastavku reportaže o grkokatoličkoj katedrali Svetog Trojstva u Križevcima donosimo i prikaz rezidencije grkokatoličkog vladike (biskupa).

Add a comment        
 

 
0-dsc_1984.jpgObjavljena je knjiga o Marku Perkoviću Thompsonu - Thompson u očima hrvatskih intelektualaca - koju su pripremili Mate Kovačević, novinar Hine, i akademik Josip Pečarić. Na više od 250 stranica saznat ćete sve o potpori hrvatskih domoljubnih intelektualaca Thompsonu i njegovom progonu u današnjim hrvatskim medijima. Knjigu su u ispunjenoj dvorani Vijenac Nadbiskupijskoga pastoralnog instituta u Zagrebu predstavili Mate Kovačević, Davor Domazet Lošo i Slobodan Lang, a pročitano je i pismo Josipa Pečarića poslano iz Pakistana. Ulomke iz knjige čitali su Goran Grgić i Vedran Mlikota. Predstavljanje je uveličao Thompson i glazbeni sastav Blackout band.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0-kalnik.jpgPodručje Kalničke gore, odnosno njezini najistaknutiji i najviši predjeli upisani su u registar zaštićenih dijelova prirode, a srednjovjekovna utvrda (zamak - burg - stari grad) Veliki Kalnik upisan je u registar kulturne baštine Republike Hrvatske. Proljeće je idealno godišnje doba za bezbrižno uživanje na krševitoj Kalničkoj gori.

Add a comment        
 

 

00-kalnik.jpgDrugi nastavak reportaže o srednjovjekovnoj utvrdi Veliki Kalnik.

 

Add a comment        
 

 
Tribina Hrvatsko kulturno vijeće i Hrvatska kulturna zaklada upriličile su obilježavanje dvadesete obljetnice izlaska iz hrvatske šutnje tribinom koja je održana u subotu, 28. veljače 2009. u prostoru Hrvatske kulturne zaklade i Hrvatskoga slova u Zagrebu. Pozvani su živi sudionici, koji su govorili toga nadnevka, u Društvu hrvatskih književnika - akademik Dalibor Brozović, Ivan Gabelica, Hrvoje Hitrec, Neven Jurica, Vladimir Šeks i Stjepan Šešelj. Na tribini HKV-a i HKZ-a govorili su akademik Ivan Aralica, akademik Dubravko Jelčić, dr. Anđelko Mijatović, Stjepan Čuić, Mate Kovačević i Igor Mrduljaš. U nastavku donosimo malu reportažu koja se sastoji od teksta koji je o održanoj obljetnici donjela Hina i fotografija Ljubomira Škrinjara.
Add a comment        
 

 
0_otavice.jpgCrkvica Presvetog Otkupitelja je zapravo grobnica (mauzolej) obitelji Meštrović, izgrađena u razdoblju od 1926. do 1937. godine prema nacrtima Ivana Meštrovića (+1962.). Nalazi se na brežuljku kod sela Otavice u Dalmatinskoj zagori. Tijekom krvave srpske agresije na Hrvatsku crkvica se našla na okupiranom području, a Meštrovićev grob su domaći Srbi pretvorili u javni zahod za posadu topničkog uporišta koja se ovdje smjestila. No, to je tek dio hrvatske baštine nad kojom je proveden kulturocid, i o toj temi je danas u Hrvatskoj ponovno nepristojno i nepoželjno pisati i pričati.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-_dsc_0954.jpgPolitičko podzemlje, kako to vole reći na Pantovčaku i Gornjem Gradu, ponovno se sinoć okupilo na javnom predstavljanju najnovije knjige Miroslava Tuđmana «Informacijsko ratište i informacijska znanost». Knjiga je predstavljena u dvorani Hrvatskog novinarskog društva u Zagrebu, a izlaganja Branka Salaja, Joze Čurića, i Zdravka Tomca objavit ćemo naknadno. U nastavku donosimo komentar Hina-e o ovoj knjizi i nekoliko fotografija s predstavljanja. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-_biskupija.jpgGovori se da se putuje kako bi se štogod naučilo, da se prošire vlastiti uljudbeni i duhovni obzori. Turistička odredišta koja svjedoče o identitetu, vjeri i kulturi hrvatskoga naroda nisu ni danas na popisu "destinacija" koje nam agencije nude, a nekim mjestima namijenjena je ona strašna starinska kazna koja se zvala perditio ili damnatio, što bi značilo gubitak uspomene ili predaja zaboravu. Jedno od takvih mjesta je i selo Biskupija. To nije neko selo na kraju svijeta, štoviše, nalazi se gotovo uz cestu kojom su "građani Hrvatske" desetljećima putovali od Zagreba do Splita.(Lj.Š)
Add a comment        
 

 
ProsvjedDrugi dio reportaže s prosvjeda 13. prosinca 2008. za povratak imena Kazališni trg. Add a comment        
 

 
ProsvjedDonosimo reportažu o prosvjedu na Trgu maršala Tita na kojem se tražila promjena imena jednog od najljepših zagrebačkih trgova. Iako više ne živimo u komunističkom sustavu skoro već nekih dvadesetak godina, nakon prvog prosvjeda iz veljače, i ovaj drugi prosvjed pokazao je kako se neke stvari u Hrvatskoj polako ili nikako ne mijenjaju. Iako bi svaka imalo razumna osoba koja je upoznata s blajburškom tragedijom, represijama komunističkog sustava te balkanizacijom Hrvatske kroz jugoslavenske integracije zaključila kako osobi koja je bila na čelu pokreta odgovornog za sve ove devastirajuće učinke za našu zemlju ne treba posvećivati trg u glavnom gradu Republike Hrvatske, odgovornim političkim strukturama to ni danas nije jasno. Pa se zbog toga nalazimo u apsurdnoj situaciji da se trg s Hrvatskim narodnim kazalištem u središtu Zagreba naziva po osobi odgovornoj za masovne zločine nad hrvatskim narodom, dok se s druge strane istovremeno u Haagu sudi hrvatskim časnicima koji su časno sudjelovali u borbi tog istog naroda za nezavisnost.(LjŠ,mm)
Add a comment        
 

 

0 Glava djavla u katedraliIdeju za reportažu o zagrebačkoj katedrali Uznesenja Blažene Djevice Marije dao mi je preglasan razgovor zagrebačkih gimnazijalaca na terasi jednog kafića: "I ti još nisi bil u našoj katedrali?! A išel si u onu u Pragu? Da, u Prag je organizirala škola, a ovu uvijek stignem pogledat. Uostalom, katedrale su tak dosadne…" Doista, koliko mi zapravo znamo o najpoznatijem simbolu grada Zagreba? Uz to što je glavna crkva Zagreba i Hrvatske, ona je i najveća u Hrvatskoj, a bit će i na popisu 100 najljepših spomenika na svijetu u knjizi koju priprema skupina španjolskih povjesničara umjetnosti i španjolska izdavačka kuća "Editorial Libs". Slučajno ili ne, ali od 1990. do danas, u hrvatskoj državi, još nije napisan vodič, a kamoli zasebna knjižica ili knjiga o našoj katedrali u kojoj svaki kutak priča svoj dio hrvatske, ali i crkvene povijesti? I u kojoj su posmrtni ostaci blaženoga Alojzija Stepinca.

Ova reportaža u pet nastavaka, i sa 162 fotografije, vjerojatno je prva on-line reportaža o zagrebačkoj katedrali, i mogu je preuzeti svi zainteresirani portali uz uvjet da Portal HKV-a istaknu kao izvor. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

46-Zmajevi na zaglavnom kamenu katedrale ZagrebNajpopularnije štivo srednjeg vijeka, uz Bibliju, je bestijarij ili srednjovjekovni prirodopis s popisom biljaka, životinja, demona, zmajeva i drugih mitoloških bića, kojima je po pučkom vjerovanju Bog dao magijsko svojstvo. Mistika i simbolika tih bića postaje dio likovne opreme katedrala, a s njima su osobito bogato ukrašene gotičke katedrale u Francuskoj (npr. katedrala u Chartresu). Takve neobične likove ima i zagrebačka katedrala. Sva ta neobična bića i čudovišta, zapravo zajedno čuvaju i brane od zlih sila Božju kuću na zemlji.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

73b petokraka jugoslavenski ordenZabat pročelja (timpanon) ukrašen je skulpturom Bogorodica s djetetom Isusom i anđelima, a ispod nje nalazimo tri grba. Je li ovdje povijesni grb Slavonije (i Hrvatske) krivotvoren? Odakle na njemu peterokraka zvijezda, isklesana na način koji neodoljivo podsjeća na slobodnozidarsku Plamteću zvijezdu ili zvijezdu na jugoslavenskom ordenu?(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

07-_zg_katedrala.jpgZagrebačka je katedrala u jedno doba imala čak šezdesetak oltara, a velik drveni glavni oltar u svetištu, tzv. Ackermanov oltar iz 1632., bio je najveći barokni oltar, kakvog nisu imali ni u Italiji, Austriji i Mađarskoj. U preostala četiri nastavka reportaže upoznat ćemo unutarnjost katedrale.(Lj. Škrinjar)

Add a comment        
Pet, 19-07-2019, 13:26:15

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.