Ljubomir ŠkrinjarLjubomir Škrinjar

Hrvatska svjetla i tame

Pregled reportaža

0_Bozje_polje

Reportaža: Gračišće i Božje polje – "Krasna zemljo, Istro mila" (5/5)

Ruj 17, 2009
Ljepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od…
0-misa-zadusnica

Održana misa zadušnica za ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška

Svi 05, 2010
Svetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi…
vindija_m

Reportaža: Fosilni vulkan i špilja Vindija u Hrvatskom zagorju

Lip 11, 2008
Ravna gora, najsjevernija planina Hrvatskog zagorja visoka 686 metara, kao posljednji ogranak jugoistočnih Alpi, ima brojne špilje i lokalitete od iznimnog paleontološko-geomorfološkog i arheološkog značaja. Zaštićeni spomenici prirode su špilja Vindija te Mačkova i Šincekova špilja, koje su prije 28 000 godina…
opeka_m

Reportaža: Neandertalci u opeki (1/2)

Lis 22, 2007
Zaborav kulture plaća se - nestajanjem nasljeđa kao najvažnije potvrde identiteta i opstojnosti naroda. Od 2003. godine Republika Hrvatska vlasnik je cjelokupnog kompleksa Arboretum Opeka, koji predstavlja, uz Arboretum Trsteno, najljepši spomenik parkovne arhitekture u Hrvatskoj i jedan od najbogatijih u Europi. Zbog…
09-_zg_katedrala.jpg

Đavlova glava u zagrebačkoj katedrali (5/5)

Stu 25, 2008
U najstarijem dijelu zagrebačke katedrale, u velikoj apsidi srednje lađe, svetištu, nalazi se zajednička grobnica zagrebačkih (nad)biskupa, kardinala i poznatih hrvatskih nacionalnih junaka. Orgulje iznad glavnog ulaza u katedralu ubrajaju se među deset najkvalitetnijih u svijetu, i zaštićeni su spomenik nacionalne…
krapina

Franjevački samostan i crkva svete Katarine u Krapini

Lip 02, 2011
Crkva svete Katarine i samostan franjevaca Provincije sv. Ćirila i Metoda iz 1641. godine je najstariji sakralni objekt u Krapini. U samostanu postoji knjižnica utemeljena 1650. godine i muzej s rijetkom zbirkom knjiga i sakralne umjetnosti Hrvatskog zagorja koju ćemo u ovoj reportaži upoznati kroz slikovnicu od 52…
14 obljetnica smrti Franje Tudjmana

Svečana akademija u povodu 13. obljetnice smrti prvoga hrvatskog predsjednika

Pro 13, 2012
Udruga za hrvatski identitet i prosperitet (HIP) u srijedu, 12. prosinca, organizirala je svečanu akademiju u povodu 13. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja moderne hrvatske države dr. Franje Tuđmana. Na akademiji su govorili monsinjor Ivan Miklenić, dr. sc. Ante Nazor, dr.sc. Đuro Njavro,…
Dan državnosti

O čemu se pažljivo šuti - Potpun bojkot državnoga vrha 25. lipnja

Lip 27, 2008
Donosimo reportažu s proslave Dana državnosti na Trgu bana jelačića, 25. lipnja 2008. Izdvajamo: "Mnogi možda nisu primijetili kako među medijskim izvještajima s raznih događaja kojima je državni vrh popratio Dan državnosti, baš izvještaji s Trga bana Jelačića bili šturi i s malo slika. Baš neobično, reklo bi se, jer…
24 Brusane-sv.-Rok-procesija-2012

Reportaža: Brušane - od ispod ekvatora do hrvatske povijesti

Kol 19, 2012
U ličkom mjestu Brušane nalazimo tri geološko-paleontološka spomenika prirode unutar zaštićenog područja parka prirode Velebit, ali i spomenik Velebitskom ustanku, prvom organiziranom ustanku hrvatskog naroda protiv vojno policijskog terora Kraljevine Jugoslavije, tj. velikosrpskoga monarhofašizma i okupacije.…
Džamija u Zagrebu

Šegrt Hlapić srušio džamiju u Zagrebu

Stu 14, 2011
"Pola vijeka hrvatske umjetnosti" naslov je prve svečane izložbe održane 1938. u novootvorenom Domu likovnih umjetnosti kralja Petra I. Velikog Oslobodioca na istoimenom trgu u središtu Zagreba, koji živi Zagrepčani i danas zovu Džamija. U svezi s ovim Meštrovićevim paviljonom moguće je postaviti nekoliko (retoričkih)…
Crkva svetog Franje Ksaverskog

Koncert u crkvi svetog Franje Ksaverskog

Pro 24, 2006
Sinoć je u crkvi svetog Franje Ksaverskog u Zagrebu HSPD "Podgorac" iz Gračana (Zagreb) božićnim koncertom svečano proslavio 100-ti rođendan. Pjevane su stare kajkavske pjesme vezane uz blagdan Božića. Donosimo reportažu u slikama Ljubomira Škrinjara, koje na lijepi način prenose ozračje u crkvi za vrijeme koncerta.

Reportaže u kronološkom redu

 
 

 

Pavlini-KamenskoKamo na vikend poslije odmora i ljetovanja? Prije nekoliko godina obilježena je 600. obljetnica osnutka crkve Blažene Djevice Marije Snježne i velikog pavlinskog samostana u Kamenskom, koji su primjer hrvatskog udjela u europskom kulturnom naslijeđu. Neosporna je povijesna važnost pavlinskog reda u Hrvatskoj za razvitak prosvjete, znanosti i umjetnosti, a time i za oblikovanje hrvatskog identiteta, pa bi bilo dobro da to ne zaboravimo. "Zdrave snage" nam preporučuju da predamo zaboravu prošlost i okrenemo se budućnosti. To je, naravno, besmisleno, jer zaboraviti prošlost znači zaboraviti svoj identitet. Do Kamenskog ima svega deset minuta vožnje iz centra Karlovca (jednako kao i do frankopanske utvrde Novigrad na Dobri), a uz cestu koja nas vodi kroz Turanj nalazi se Muzej Domovinskog rata. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-Krasno-hotelToplotni udar koji je posljednjih dana pogodio Hrvatsku može se ublažiti ako odlučite skoknuti iz Zagreba u Krasno, podvelebitsko mjesto s hotelom na nadmorskoj visini od 1000 metara, u kojem noćenje košta samo 100 kn po osobi. I nema komaraca ni papadača. A nema ni neartikuliranih urlika, zaglušujuće vike, dreke i buke (glazbe) svojstvene svakom jadranskom kantunu u turističkoj sezoni. Uz hotel „Krasno“ nalazi se vjerojatno najstarije marijansko svetište u Hrvatskoj, a od hotela do Zavižana na Velebitu ima tek 40 minuta vožnje. U blizini se nalazi i Kutarevo, utočište za medvjede. Uostalom, pogledajte fotografije i odlučite odgovara li vašoj duhovnosti takav (godišnji) odmor. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-Krasno-SvetisteMBKNikada nećemo znati prave razloge zbog kojih su Krasnari podigli kapelicu na čast  sv. Marije (Majke Božje) tako daleko od svoga sela, u gustoj šumi na neravnoj stijeni. Obzirom da su u Krasnom i okolici pronađeni tragovi naselja Japoda i Rimljana, možemo pretpostaviti da se na toj neravnoj stijeni već od antike nalazilo svetište nekog antičkoga božanstva. „Živa stijena“ je i u temelju crkvice sv. Marije na Škriljinah kraj Berma (reportaža Beram – "Krasna zemljo, Istro mila“). Je li današnje svetište Majke Božje Krasnarske podignuto 1641. godine na temeljima neke starije crkvice ili je sagrađena nova, to ne znamo. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

01-zvonko-busicZbog „tehničkih problema" najavljena tribina pod nazivom „Život za ideale" održana je umjesto u kinu "Forum" studentskog doma Stjepan Radić, u predavaonici Kineziološkog fakulteta u Zagrebu, premalenoj da primi sve studente koji su došli slušati i vidjeti Zvonka Bušića. Gospodin Bušić pričao je iz srca, spontano, gotovo sat vremena, a toliko je i odgovarao na postavljena pitanja studenata. „Ja vam kažem, dragi moji mladi ljudi, da je ono što se danas vidi u Hrvatskoj, i ne samo u Hrvatskoj nego i u svijetu, katastrofa. Imam dojam da sam došao na nekakvo groblje ili ludnicu! Ljudi su se atomizirali. Ljudi su se svi uplašili. Nema nitko više volje nizašto. Nestalo je ideala, nestalo je starih priča, nestalo je starih istina. I ako mi ne nađemo načina produljiti u našoj duši i u našem srcu te stare ljubavi, te stare istine, te stare ideale, onda je prošla baba s kolačima. Ne će od nas biti ništa". (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-Kumrovec-HCSPTitoisti su pod visokim pokroviteljstvom Stjepana Mesića logistički vješto i uspješno proslavili „Dan mladosti za Zdenac radosti" ispred „rodne" kuće i spomenika Josipa Broza Tita u Kumrovcu. Istovremeno su, prvi puta, i „zli momci" u organizaciji Zdruga udruga i HČSP-a organizirali u Kumrovcu hvale vrijedan prosvjedni skup „U Kumrovec protiv Tita". Titoisti su vampiri, Stipe Mesić je vampir – kaže Antun Vrdoljak u tekstu "Komunistima je osveta svetinja" objavljenom u najnovijem broju Vijenca (od 20. svibnja 2010.), koji donosimo na kraju ove reportaže iz Kumrovca.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-misa-zadusnicaSvetu misu zadušnicu u povodu 12. godišnjice smrti ratnog ministra obrane Republike Hrvatske Gojka Šuška, u crkvi Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Zagrebu, predvodio je dr. fra Ivan Dugandžić zajedno s deset svećenika. Fra Ivan podsjetio je u propovijedi da ljubav i zahvalnost prema svojim pokojnima ljudi iskazuju na različite načine. O njima i njihovim djelima pripovijedaju novim naraštajima, čuvaju uspomenu na njihov život i njihova djela, čuvajući ih tako od zaborava. Mnogi i u svijetu i ovdje među nama, koji ne samo da nisu vjerovali u uskrsnuće hrvatske slobode, već su sve činili da se ono nikad ne dogodi, neće se nikad pomiriti s time što se ono doista dogodilo. I kad im već ne uspijeva sve to prekriti velom zaborava, oni svim silama pokušavaju krivotvoriti činjenice, omalovažavati ili štoviše proglašavati zločinačkim uloge pojedinaca i tako krivotvoriti povijest. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Subotnju večer 10. travnja uveličali su u Zagrebu nastupi hrvatskog ženskog zbora Kulturnog umjetničkog društva „Orač" iz Demerja i Japanskog ženskog zbora „Tokyo Josei choir" zajedničkim koncertom u župnoj crkvi Sv. Antuna Padovanskog na Svetom Duhu. Koncertu je nazočio i japanski veleposlanik u Hrvatskoj, njegova ekselencija Yoshio Tamura. Crkva Sv. Antuna Padovanskoga na Svetom Duhu u Zagrebu pokazala se kao poseban domaćin svečanom koncertu proslave hrvatske povijesne i narodne baštine. Prostor je bio prigodno ukrašen cvijetnim aranžmanima hrvatskog i japanskog barjaka. Ljubav i srce za Hrvatsku, uz međusobno uvažavanje i poštovanje Japana, uočilo se kroz zajednički nastup ženskih pjevačkih zborova.(D.Borovčak/Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
Izvor CetineSuta, 40 dana nakon Uskrsa, slavimo Sveto Uzašašće ili Spasovo. Tim povodom ponovno objavljujemo reportažu o starohrvatskoj crkvi Sveetoga Spasa u Vrh Riki, nedaleko izvora rijeke Cetine. Kako kaže autor reportaže: "Doista je kulturna i politička sramota, da danas na ovom tako značajnom arheološkom lokalitetu hrvatskoga nacionalnog i kulturnog identiteta nije postavljen neki natpis ili uobičajena turistička info-ploča." (hkv)
Add a comment        
 

 
0-tilurium
Arheologija se bavi znanstvenim istraživanjima i zaštitom kulturne baštine i nacionalnih spomenika, te kao takva pripada među nacionalne strateške prioritete svake države. Naravno, ako država ima razvijene strateške planove. Tako Talijani danas obnavljaju Burnum, uz Tilurium jedini vojni logor rimskih legija na području Republike Hrvatske. S obzirom da su Božić i Nova godina pred vratima, u ovoj reportaži donosimo i Katonov slastičarski recept star više od 2000 godina. (Lj. Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-Tom
Ako je istina da se mjesta sjećaju događaja, onda je Duvanjsko polje dio naše emocionalne karte i pejsaža koji je sudjelovao u stvaranju hrvatskog nacionalnog identiteta. Ovdje povijest govori o predrimskim i rimskim vremenima, o hrvatskom kraljevstvu, turskim osvajanjima i zulumima, o borbi Hrvata ovoga kraja za slobodu i katoličku vjeru. (Lj. Škrinjar)
Add a comment        
 

 

Daorson – Hercegovačka MikenaPedeseta putopisna reportaža vodi nas daleko od Zagreba, na brdo iznad nekropole Radimlje kod Stoca gdje se nalazi najveći antički spomenik Hercegovine - ostaci ilirske gradine s megalitskim zidinama, grad Daorson. Prostor unutar grada bio je naseljen već u rano brončano doba, a na zaravni ispred grada nalaze se i grobovi poginulih pripadnika HVO-a koji su u vojnoj akciji Lipanjske zore izvojevali prvu pobjedu nad velikosrpskim agresorom u ratu u Bosni i Hercegovini 1992. godine. Na žalost, položaj i opstanak hrvatskoga naroda u Bosni i Hercegovini danas je upitan zahvaljujući beskrupuloznim ljudima u BiH, Hrvatskoj i EU. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

RadimljeMitovi i legende prate neobične srednjovjekovne kršćanske nadgrobne spomenike kakvih nema nigdje u svijetu osim na prostoru današnje južne Hrvatske, Bosne i Hercegovine, zapadne Srbije i dijela Crne Gore. Podizani su od početka XIII pa do početka XVI stoljeća, a veličinom ne zaostaju za megalitskim spomenicima iz neolitskog doba. Neki nadgrobni monoliti teški su i do 30 tona. Riječ je o hercegovačkom fenomenu biliga (kamika ili mramora, a ne stećaka kako su ih od sredine XIX st. nazvali hrvatski vukovci; ni jedan od starijih hrvatskih rječnika ne pozna riječ „stećak“). Od evidentiranih 69.356 biliga najviše ih ima u Hercegovini, i to u Mostarskom okrugu – preko 20.000, s najpoznatijim nekropolama u okolici Stoca: Radimlje i Boljun.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0-HumacHercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija. Godine 1916. u samostanu je otvorena Hrvatska seljačka škola za odrasle. Samostanska knjižnica, otvorena za javnost, danas ima preko 20.000 knjiga među kojima se nalaze dobro očuvane stare i raritetne knjige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Uglavnom se radi o knjigama koje su humački fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji i Njemačkoj. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 
0-Humac-galerija
Glavni motiv stvaranja i izlaganja zbirke od 300 umjetnina u Galeriji franjevačkog samostana na Humcu „jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana“. Stalni postav ove izložbe, pod nazivom "Majka", čine djela četrdesetak hrvatskih kipara i dvadesetak slikara različitih generacija koji su se inspirirali velikom temom majke. U fundusu zbirke nalaze se i djela nekoliko kipara i slikara iz Konga, dva kipara iz Slovenije i ruskog slikara Aleksandra Zvjagina. Ulaz je besplatan, a do galerije ima svega deset minuta vožnje od Međugorja, no hodočasnički autobusi se ovdje rijetko kada zaustavljaju. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-Humac-muzejNajstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz 1185., najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice - bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0b-Humac-muzejNastavak reportaže o muzeju u franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0_Bozje_poljeLjepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od Polja). Prema legendi tu se vodila bitka s Hunima prije nego je Atila („Bić Božji“) osvojio Akvileju u sjevernoj Italiji. Stoljećima kasnije ovdje su viteški katolički redovi templara i hospitalaca, a od 1526. i franjevci trećoredci, imali hospicij-samostan.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
Čet, 21-10-2021, 13:28:42

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2021 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.