DBorovcak20-20IMG 71832Današnja tiskovana konferencija zbog bezizglednog stanja hrvatskog branitelja Veljka Marića kindnapiranog na srbijanskoj granici, istovremeno kad se dogodio i slučaj Tihomira Purde, a sada zatočenog u teškim nehumanim uvjetima u Beogradu, pokazuje svu mizeriju hrvatske politike i bezočnost tzv. hrvatskih medija. Naime, na današnju tiskovnu konferenciju, za koju su bili obaviješteni svi hrvatski mediji barem iz 2 nezavisna izvora, osim HINE i jos dva neutvrđena izvjestitelja, nije se odazvao nitko više. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

18.4.13. 008xU četvrtak 18. travnja je u velikoj dvorani Crkve Sveta Mati Slobode u Zagrebu oržano predstavljanje triju najnovijih knjiga Mladena Lojkića iz ciklusa "Zombiji Novog svjetskog poretka". Knjige su predstavili prof. Antun Abramović, povjesnik i pukovnik HV-a u miru, dipl. inž. Damir Borovčak, katolički publicist i analitičar, Nenad Piskač, novinar i publicist i sam autor Mladen Lojkić. U punoj dvorani predstavljači su raščlanili sadržaj knjiga s pogledom na sadašnje okolnosti hrvatskog društa i politička usmjeravanja tog društva. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Donji Mosti D.Borovčak 04U subotu 13. travnja, održana je komemoracija kod spomenika prvim hrvatskim civilnim žrtvama u Drugom svjetskom ratu, seljacima u selu Donji Mosti koji su stradali od srpske vojske dana 10. travnja 1941. u prijepodnevnim satima ispred župne crkve Sv. Benedikta u središtu sela. Nakon polaganja vijenaca institucija i udruga mjesni župnik Mario Filipović je predvodio molitvu za sve žrtve Donjih Mosti, a nakon skupa na groblju u župnoj crkvi Sv. Benedikta u Donjim Mostima održana sv. misa koju je predvodio Bjelovarsko-križevački biskup dr. Vjekoslav Huzjak. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

="MaceljU subotu, 16. ožujka na poziv župe Đurmanec i Udruge Macelj 1945. na Križni put "Stopama pobijenih" od Đurmanca do Macelja, na petosatno pješačenje i molitve, odazvalo se oko tristotine hodočasnika. Maceljski križni put hodočasti se pod imenom "Stopama pobijenih", upravo kako bi noviji naraštaji shvatili veličinu tragedije krvavog pokolja u Maceljskoj gori. Potrebno je stalno društveno razobličavanje i osuda partizansko-komunističkih zlodjela, ideologije i prakse, zbog utvrđivanja povijesne istine, kao osnove oprosta i pomirenja. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Zagrpčanka godine 2013 - Marija Slišković - foto D.Borovčak  6Marija Slišković je od devedesetih aktivna sudionica mirovnih inicijativa, potpore obrani, prognanima, djeci poginulih. Pokrenula je projekt "Žene u Domovinskom ratu" kojim prikuplja izuzetno vrijedna svjedočanstva žena o proživljenim ratnim danima i njihovu doprinosu obrani. Urednica je sedam knjiga svjedočanstava tih hrabrih žena. Prikupila je i izdala iskaze silovanih žena u knjizi "Sunčica". Najznačajnije ipak je to, da je Marija Slišković pružila iznimnu potporu ženama u razotkrivanju prešućenoga ratnog zločina silovanja žena u Domovinskom ratu i omogućila im da nakon dvadeset godina šutnje o proživljenim torturama javno progovore. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

07 Maribor TeznoHrvatsku katoličku misiju bl. Alojzija Stepinca u Mariboru u nedjelju 21. listopada pohodio je varaždinski biskup Josip Mrzljak koji je tom prigodom predvodio svetu misu u crkvi sv. Alojzije Gonzage. Nakon mise svi okupljeni uputili su se na novo mariborsko groblje Dobrava, u blizini Tezanskoga Gozda gdje je u Memorijalnom centru održana zajednička molitva te su upaljene svijeće u znak spomena za sve nevine žrtve totalitarnih režima. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Zrin 2012Sisački biskup Vlado Košić predvodio je, u nedjelju 9. rujna u Zrinu, misno slavlje za sve stradale Zrinjane u Drugom svjetskom ratu. Zrin je posebno mjesto hrvatske povijesti, kako ono srednjovjekovno, tako posebice iz vremena Drugog svjetskog rata kada je na Malu Gospu 1943. pobijeno 300-tinjak mještana, selo spaljeno, a župna crkva Našašća Sv. Križa srušena. Žene i djeca iseljeni su Slavoniju, odakle nisu smjeli do uspostave samostalne Republike Hrvatske niti doći posjetiti svoj zavičaj.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Stjepan DevčićKonačno nakon 80 godina u petak 7. rujna u malom podvelebitskom zaseoku Krč, u mjestu Jadovnom, obilježen je nedavno pronađeni grob ličkog junaka Velebitskog ustanka Stjepana Devčića. Svečanost je započela uz prisustvo Udruge hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata grada Rijeke i Bilaja - Gospić, Hrvatskih domobrana iz Zadra, predsjednika HČSP-a Josipa Miljka i članova stranke, hodočasnika iz Zagreba te lokalnih stanovnika na samom grobu u Velebitskoj šumi.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

38-Velebitski ustanak Jadovno BrusaneRepresije koje su činili Srbi u starojugoslavenskoj državi danas se namjerno prešućuju, preskače se redoslijed uzroka i posljedica, nastavlja se mitomanijska jugokomunistička i velikosrpska 'historiografija'. Prvi organizirani oružani otpor protiv srpskog vojno-policijskog terora u Kraljevini Jugoslaviji dogodio se 7. rujna 1932. u Lici, u Brušanima. Taj događaj poznat je kao Velebitski ustanak a trebao bi imati prvorazrednu povijesnu, političku, pa i medijsku pozornost. (D.Borovčak, Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

UdbinaIspred Crkve hrvatskih mučenika na Udbini mnogi su vjernici zastali i pomolili se pred spomenikom pape Ivana Pavla II., uspješnim radom akademskog kipara Slavena Miličevića. Pred ulazom u crkvu mogli su primjetiti novi natpis na nadvoju, a u samoj crkvi vidljivi su također novi detalji.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

udbinaDo sada smo govorili samo o proslavi Dana hrvatskih mučenika. Od sada će na ovaj dan Crkva u Hrvata obilježavati i Dan spomena na žrtve totalitarnih režima. Dakako, to obilježavanje imat će vjerničku i crkvenu dimenziju. Mi nećemo slaviti ničiju pobjedu među zaraćenim stranama, ni „pušku" pobjednika ni poraženih, nego i dalje ostaje križ ono čime ćemo se hvaliti.(M.Bogović, D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

UdbinaNa Udbini je održano veliko euharistijsko slavlje u čast svim hrvatskim mučenicima kroz mukotrpnu hrvatsku povijest. Započelo je velikim Križnim putem, od podnožja Krbavskog polja, do Crkve Hrvatskih mučenika. U Križnom putu sudjelovali su i predvodili hravatski branitelji iz obrambenog Domovinskog rata koji su kao i ranijih godina, u organizaciji Udruge pripadnika Središta gardijskog za specijalističku obuku dočasnika ''Damir Tomljanović – Gavran'' iz Zadra, u četiri dana pješke prošli put od Zadra do Udbine na čast Hrvatskim mučenicima.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

1-A- Pupovac JadovnoPupovac je vodio etnobiznis, reketario je koalicijske partnere, nije bio zagovaratelj pomirbe Hrvata i Srba, vodio je politiku nacionalnih sukoba niskog intenziteta, kako bi konačno za sebe učinio iznimno puno, izjavio je predsjednik Josipović. Zaključno, Josipović je taj "etnobiznis" prozvao "Maskenbal u režiji g. Milorada Pupovca". U Srbu Pupovac je uspio podići obelisk zločina za 3,2 milijuna kuna i započeo maskenbal tzv. srpskih ustanika antifašista. Gotovo istovremeno sličan maskenbal Pupovac je pokrenuo i u Jadovnom.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Naples - proslava Dana nezavisnosti 2012. - SAD - Valentina KrčmarOdgovarajući na pitanje u Dnevniku 3 HTV-a 6. kolovoza kako se može proslaviti Dan pobjede, a da to bude prihvatljivo Srbima u Hrvatskoj, Milorad Pupovac rekao je da je Vukovar, a ne Knin, prvo mjesto na kojemu bi se trebali naći. U Americi i crni i bijeli, i žuti i crveni, bez obzira na etničko podrijetlo i vjeroispovijest, svi su Amerikanci. I svi slave državne blagdane. Svi poštuju to što Amerika slavi svoju nezavisnost, zastavu i himnu.(D.Borovčak,V.Krčmar)

Add a comment        
 

 

Dan pobjede u Zagrebu-2012 Damir Borovcak 6Dok se već godinama srpski političari međusobno takmiče tko će bolje podvaliti Hrvatskoj u iznošenju 'zločinačkog karaktera' oslobodilačke 'Oluje', hrvatski mediji tradicionalno prešućuju događaje u svezi obilježavanja Dana pobjede. Objavljene su vijesti proslave u Kninu. Također iz Čavoglava, gdje se ponovno hrvatska policija natjecala s hrvatskim medijima tko će prije uhvatiti nekoga s crnom majicom i velikim slovom 'U'. Međutim, širom Hrvatske, od Dubrovnika do Vinkovaca, služene su sv. mise zahvale i tako su jako mnogi taj dan dostojno obilježili. Kako to da dnevni mediji ništa o tim događajima nisu izvjestili? Kako to da pozornost nije privukao ni mimohod branitelja ulicama grada Zagreba i njihova nazočnost u ispunjenoj katedrali, kao i komemoracija na Medvedgradu?(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Dvor FramaPovodom XIX. hoda Franjevačke mladeži pod nazivom "Ti si ljepota" oko70-tak učesnika iz župa sjeverne Hrvatske okupilo se 25. srpnja u Dvoru. Mladež je sa franjevcima poslije dolaska u Dvor, posjetila nedaleki Zrin, utvrdu knezova Zrinskih i mjesto starog franjevačkog samostana od kojeg je ostala samo dijelom očuvana Crkva sv. Marije Magdalene.(D.Borovčak,D.Badanjak)

Add a comment        
 

 

HrvatskaLogično je za Dan državnosti odrediti početak samostojnosti. Jer tada, 30. svibnja 1990. bio je početak od kojeg je sve krenulo. Zbog provedbe politike tzv. detuđmanizacije, smišljene promjene prekinule su tradiciju, unijele zabune, težile ugasiti ponos i uspomene na predhodna vremena. Rušenje tradicije ne služi nikome na čast i ponos, ali u narodu su posijane nove podjele, zabune i nesnalaženja. Nije li to bio ustvari pravi cilj promjena državnih blagdana 2001. g.?(D.Borovčak)

Add a comment        
Uto, 15-10-2019, 22:07:59

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.