Stradanja žena u srpskim logorimaU povodu Dana žena 8. ožujka 2011. Udruga Žene u Domovinskom ratu organizirala je tribinu u znak sjećanja na stradale žene iz vremena agresije na Republiku Hrvatsku. Na inicijativu predsjednice Marije Slišković u Novinarskom domu u Zagrebu okupile su se žene stradalnice Domovinskog rata, na tribini »Prešućeni ratni zločin – silovanje žena u srpskim koncentracijskim logorima«. Među okupljenima bile su i one nad kojima su počinjeni najgnjusniji ratni zločini. Kažu neki kako je to davno prošlo vrijeme i sve to treba zaboraviti. No, kako to mogu zaboraviti žene koje su zločinački silovane u znak osvete i mržnje prema hrvatskom narodu?(D.Borovčak,O.Šarunić)

Add a comment        
 

 

Drugi svjetski ratKnjiga enciklopedijskog sadržaja i opsega, troje autora, Zdravka Ivkovića, Josipa Vusića i Anite Blažeković Jugoslavensko nasilje i prešućivane žrtve 2. svjetskog rata i poraća s područja današnje Bjelovarsko-bilogorske županije u izdanju Matice hrvatske – ogranak Bjelovar (Bjelovar, rujan 2010.) povijesno je djelo od tisuću stranica. Autori su na utvrđivanju istine o srpskim i komunističkim zločinima istraživački radili više godina. Knjiga izlazi u prigodi obilježavanja 40. obljetnice Matice hrvatske u Bjelovaru.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

GvozdanskoU čast 433. obljetnice hrvatskog velejunaštva i mučeništva služena je 16. siječnja 2011. Sveta misa zadušnica u župnoj Crkvi sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom. U ovogodišnjem drugom spomen-pohodu okupili su se hodočasnici iz Zagreba, Siska, Hrvatske Kostajnice, Dvora i okolnih mjesta. Euharistiju je predvodio sisački biskup mons. dr. Vlado Košić u koncelebraciji s gospićko-senjskim biskupom mons. Mile Bogovićem, sisačkim katedralnim župnikom Antunom Sente ml. i župnikom domaćinom vlč. Stjepanom Filipecom.(Tekst i slike: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Hrvatsko žrtvoslovno društvo11. prosinca 2010. u prepunoj dvorani muzeja Mimara u Zagrebu održana je povodom Dana ljudskih prava Akademija Hrvatskog žrtvoslovnog društva. U nastavku donosimo reportažu s izlaganjem člana Predsjedništva HŽD-a dipl.iur. Željka Tomaševića i fotografijama Damira Borovčaka. Izdvajamo: "Tijela državne vlasti Republike Hrvatske, ali i sredstva javnog priopćavanja u Republici Hrvatskoj, očevidno po nalogu središta političke moći koja njima upravljaju, tu su Rezoluciju Europskog parlamenta o europskoj savjesti i totalitarizmu gotovo sasvim prešutjeli, kao i dostojno obilježavanje i uspostavu 23. kolovoza kao Dana sjećanja na žrtve totalitarizma! I ta sramotna činjenica svjedoči nam o poraznom moralno-etičkom stanju svijesti društvenih i političkih struktura Republike Hrvatske! Strahotna je, sablažnjiva i sasvim neprihvatljiva činjenica, da nadležna tijela RH nisu poduzela nikakve značajnije radnje, kako za istraživanje mnoštvenih grobišta iz II. svjetskog rata odnosno poraća (preko 1500 do sada poznatih), za otkrivanje do sada još neotkrivenih, za dostojanstveno pokapanje posmrtnih ostataka žrtava i dolično obilježavanje mjesta njihova stradanja, za izradu hrvatskog žrtvoslova, tako ni za vraćanje oduzete imovine i dostojanstva preživjelim žrtvama zločina ili njihovim potomcima."

Add a comment        
 

 

ZrinZrinj 5. rujna – U nedjelju je u Zrinu slavljena sveta misa na temeljima spaljene i porušene crkve Uzvišenja sv. Križa pred raseljenim Zrinjanima i hodočasnicima iz svih krajeva Hrvatske. Misu je predslavio prebendar zagrebačke prvostolnice dr. Zvonimir Kurečić u koncelebraciji sa vlč. Stjepanom Filipecom, župnikom Divuše i Zrina te dr. fra Ivicom Petanjakom, kapucinskim provincijalom iz Zagreba. Misa se tradicionalno svake godine slavi u nedjelju najbližu blagdanu Male Gospe. Ove su se godine okupljeni prisjetili 67. obljetnice četničkog pokolja s paležom Zrina, počinjenoga u zoru pred Malu Gospu 1943.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

BoričevacI ove se godine uz ostatke župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije održala sveta misa u prigodi blagdana zaštitnice župe Male Gospe. Uz domaćine iz Like okupili su se potomci Boričevljana iz okolice Županje, Bjelovara, Zagreba i Rijeke. Misu je predvodio župnik fra Robert Jozipović, uz svećenike fra Vladu Tadića i bivšeg župnika fra Jakova Prcelu. Do stradanja Boričevca došlo je kao izravna posljedica četničkog ustanka u Srbu 27. srpnja 1941. koji je kasnije proglašen, slavljen i obilježavan kao antifašistički. Proslava lažnog antifašističkog ustanka i obnova spomenika u Srbu izazvala je mnoge prosvjede i polemike, no prijeporno pitanje su tragične posljedice u Boričevcu. Povijesne činjenice govore o srpskoj pobuni 27. srpnja 1941. po kojoj je za izravnu posljedicu uslijedio zločin u obližnjem mjestu Brotinja, gdje su u jamu bačena 38 Hrvata, svi s prezimenom Ivezić. Najmlađi Jakov imao je 2, a najstariji Luka 82 godine.(Tekst i fotografije: D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

MedvedgradNa Dan domovinske zahvalnosti i Dan pobjede na 15. obljetnicu vojno-redarstvene oslobodilačke akcije „Oluja", na Oltaru domovine na Medvedgradu okupila se grupa domoljuba. Položili su cvijeće, zapalili svijeće, prigodno se pomolili i otpjevali Lijepu našu na čast, slavu i za pokoj duša svih onih koji su časno ginuli braneći svoju Domovinu. Bilo je lijepo vidjeti da nakon pustih godina tzv. „detuđmanizacije" u milijunskom Zagrebu postoje i oni koji shvaćaju trenutak kad se treba dostojanstveno zahvaliti i znaju što treba učiniti na veliki Dan hrvatske pobjede. Dolazak na Oltar domovine čin je poštovanja prema Domovini i onima kojih više nema među nama živima, a dugujemo im vječnu zahvalu, jer su kroz povijest branili Hrvatsku od svih napadača i porobljivača raznih boja i zastava. Odanost Hrvatskoj kroz vijekove ostaje prepoznatljiva u ljubavi prema hrvatskom grbu to nam upravo dočarava uspješno djelo Kuzme Kovačića – spomenik nazvan Oltar domovine.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

BoričevacBiskup gospićko-senjski mons. dr. Mile Bogović održao je molitvu za hodočasnike 26. srpnja u Boričevcu, hrvatskom mjestu teško stradalom u 2. svjetskom ratu. Obraćajući se nazočnima u Boričevcu biskup Bogović je rekao: „Zahvaljujem Vam što ste došli ovamo položiti vijenac žrtvama boričevačke župe iz 1941. godine. Bila su to ratna vremena kada su mnogi, ni krivi ni dužni, stradavali. Bez obzira koje su bili nacije ili vjere, trebamo gajiti poštovanje prema svim nedužnim žrtvama. Drago mi je čuti da su spomenici s imenima srpskih odnosno pravoslavnih žrtava uglavnom sačuvani. I treba ih čuvati i odati dužno poštovanje svim nedužnim žrtvama na srpskoj odnosno pravoslavnoj strani! Žao nam je što se u vrijeme komunističke vlasti sustavno radilo na brisanju spomena nedužnih žrtava među katolicima Hrvatima i da tim žrtvama ni do danas nije podignut spomenik. Zato ste donijeli vijenac ovamo u crkvu koja sama svojim ruševinama svjedoči o stradanju župe Boričevac i njezinog stanovništva".(D.Borovčak-foto)

Add a comment        
 

 

Kosovo kod Knina - Crkva sv. Ane - 26. srpnja 2010. Uz slike Damira Borovčaka s hodočašća 26. srpnja 2010. u Kosovo kod Knina Crkvi sv. Ane pročitajte cijelu propovijed biskupa mons. Ante Ivasa, koja je već prenesena u dijelovima kroz vijest Ike izazvala veliku pažnju katoličke javnosti. "Sloboda se mora dogoditi u nama, u našim pametima, srcima i duši. To može učiniti i darovati samo Bog. Sve drugo su isprazne fraze koji mnogi (naročito političari svih vrsta) koriste za nove podvale" - rekao je između ostaloga šibenski biskup i podsjetio na pravu istinu o zbivanjima u istočnoj Lici i zapadnoj Bosni 1941. A oni koji uporno ne žele prihvatiti kritike skupa u Srbu neka ipak barem čuju ovo: "Istina je bila ubijena i prešućena. Čak što više, najstrože, je zabranjeno da bude istina, pod prijetnjom smrću onima koji bi je i pokušali otkriti... Ako je to tako moralo biti, u stravičnoj ideologiji i praksi „sovjetskog" komunizma crvene zvijezde, srpa i čekića... imamo pravo pitati, u Slobodi Istine: Čiji ustanak, ustanak na koga, i protiv koga? - pitamo s ubijenim hodočasnicima svetoj Ani. Treba nam istina , a ne stare parole! Čujemo eto, kako će se opet podignuti isti Spomenik, i kako će se na istom mjestu slaviti isto slavlje, istoj toj „revolucionarnoj Istini". Smijemo li reći da je to zaprepašćujuće!!".

Add a comment        
 

 

Dan državnostiPozivom svim Hrvaticama i Hrvatima, hrvatskim braniteljima i ljudima dobre volje okupili smo se na Medvedgradu 25. lipnja 2010. godine u 9.45 sati s nakanom odavanja počasti Domovini Hrvatskoj na Dan državnosti Republike Hrvatske.S hrvatskim barjakom na čelu u organiziranoj koloni smo došli do spomenika podno južne kule. Dio zbora Hrvatska Bašćina otpjevao je himnu Lijepa naša Domovino, a cvijeće je položio general HV g. Željko Glasnović koji nam se nakon molitve i minute šutnje za sve koji su dali život za Domovinu, obratio prigodnim govorom. Nakon toga o spomeniku Oltaru hrvatske domovine zborio nam je g. Zanoški (donosimo u cjelosti tekst govora) koji nas je podsjetio o Danu državnosti 30. svibnja i o tome kojim povodom je proglašen Dan državnosti 25. lipnja i zašto ga slavimo kao hrvatski praznik.(Priredio D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

MaceljDonosimo reportažu s obilježavanja 65. obljetnice žrtava Križnog puta, koja je u nedjelju 6. lipnja održana na Macelju. Tom prilikom okupilo se više od 2.500 hodočasnika, a između ostalih došli su članovi iz Udruga Hrvatski domobran iz Duge Rese, Rijeke, Varaždinskih Toplica, Zaprešića, Zlatara, Valpova, Kloštra Ivanečkog, kao i članovi obitelji ubijenih, te oni koji su preživjeli i danas svjedoče o strahotama koje su se događale nakon kraja rata 1945. godine. Euharistijsko slavlje predvodio je pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško, uz koncelebraciju pedesetak svećenika. U nastavku, uz slike Damira Borovčaka, donosimo tekst same propovijedi, kao i završno pozdravno obraćanje prof. Mihovila Matković, člana Središnjeg odbora Udruge Macelj 1945.(mmb)

Add a comment        
 

 

ĐurmanecĐurmanec, subota 13. ožujka – U organizaciji Župe sv. Jurja Đurmanec, Društva hrvatskih katoličkih muževa te Udruge Macelj 1945. jučer je održan tradiconalni korizmeni križni put "Stopama pobijenih - Đurmanec – Ilovac – Macelj" u molitvi, pjesmama i prigodnim razmatranjima. Okupljanje vjernika započelo je na prvoj postaji križnog puta – željezničkoj stanici Đurmanec, koja je u svibnju i lipnju 1945. bila ishodište stradavanja dopremljenih ratnih zarobljenika. Partizani su ratne zarobljenike sa željezničke stanice sprovodili prema obližnjem logoru u pilani Đurmanec te ih u grupama na noćnim pohodima otpremali na desetak kilometara udaljene razne lokacije Maceljske gore gdje su se vršile masovne likvidacije.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Žene u Domovinskom ratu29. siječnja 2010. u Zagrebu pokazao sav jad i bijeda uredništva tiskanih i elektronskih medija u Hrvatskoj. Koja je to sila spriječila dolazak kamera tzv. javne televizije, ali i drugih TV-kuća, na višekratno najavljen događaj? Koji je to strah spriječio dolazak fotoreportera i izvjestitelja tiskovnih glasila zabilježiti riječi istine majki i žena koje su podmetnule svoja leđa kad je cijelom narodu, a posebno djeci u Hrvatskoj, bilo najteže? Nije li to klasičan vid diskriminacije žena, najvrijednijih žena koja je Hrvatska u ovom povijesnom razdoblju imala i dala svom narodu? Od kuda hrabrost urednicima svih redakcija u Hrvatskoj, koji su višekratno zaprimili najavu događaju, da svoju netrepeljivost prema ženama izražavaju tako primitivno i bahato? Tko će sada urednike medija prozvati zbog širenja nejednakosti spolova i degradiranja žena? Ignorirati dolazak predsjednice Komisije za kulturu Europskog parlamenta te predsjednicu Komisije žena Europske narodne stranke Doris Pack, koja je upravo ovih dana izabrana za još jedan mandat u Europski parlament, nije li to pravi primitivizam medijskih urednika?(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

ZrinPrigodom 60. obljetnice stradanja Zrina bivši ministar kulture Antun Vujić je 2003. posjetio i obišao ruševine grada. Tada je dogovoreno da će Ministarstvo kulture obnoviti povijesne spomenike, utvrdu Zrin i crkvu Sv. Marije Magdalene. No pet-šest godina kasnije obnova je gotovo zanemarena. Kad su preklani o 65. obljetnici stradanja posjetitelji obilazili crkvu i grad mogli su vidjeti da radovi nisu odmakli daleko. Tuga i jad još su veći kad ih na ulazu u grad dočekao poderani i ofucani hrvatski stijeg, a u gradu povaljen i kamenjem zatrpan jarbol, na kojem se barjak nekoć vijorio. Sramota za izvođače radova, sramota za posjetitelje, sramota za hrvatsku državnu vlast i Ministarstvo kulture koje financira i nadgleda radove.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

ZrinPrigodom obilježavanja krvavog partizanskog genocida i sjećanja na stradale hrvatske žrtve u Zrinu, 7. rujna 2008. na temeljima župne crkve Našašća Svetog Križa, misno slavlje predvodio je pomoćni biskup zagrebački mons. Valentin Pozaić. U svojoj propovijedi je rekao: Danas nije moguće ne sjetiti se jednog drugog uništenja vašega grada: onoga po rukama mržnje i nasilja onih koji se danas nasilno pokušavaju bezazleno zvati antifašistima. Datumi su značajni: 7. rujna 1566. uništile su osmanlije Zrinski grad Siget, i njegove branitelje. Dana 9. rujna 1943. uništili su tzv. antifašisti grad Zrin i njegove stanovnike.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

ZrinProšle godine u rujnu, na misi zadušnici u Zrinu, predsjednik komisije Justitia et pax biskup Vlado Košić postavio je otvoreno pitanje odgovornima u današnjoj hrvatskoj državi: kako je moguće da nitko od protjeranih Zrinjana do danas nije ostvario pravo na povrat očito nepravedno oduzete imovine!? Pitanje su prešutjeli svi dnevni hrvatski mediji, pitanje zločina u Zrinu prešućuje hrvatska vlast i odgovorna ministrstva. O istini se i dalje bezobrazno šuti, kako nekad u Titovom komunizmu tako i danas u fiktivno slobodnoj Hrvatskoj, jer lažni antifašisti stalno manipuliraju istinom. No u međuvremenu se otkriva strašna podvala. Zbog ultimatuma Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS) u svezi održavanja vladajuće koalicije na vlasti, hrvatska je Vlada pristala da iz rezervnih fondova izdvoji preko milijun kuna za obnovu spomenika u Srbu.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

GvozdanskoPrije godinu dana, 13. siječnja 2009. uspinjao sam se kroz šumu u pratnji domaćina Josipa Grabarevića. Obojica smo prtili snijeg penjući se prema gradu, u koji smo jedva ušli, jer bijaše obrasao sav u korov, šiprag i trnje, iako u siječnju nema vegetacije. Razmišljao sam što bi trebalo učiniti da se Gvozdansko otme iz trnja i zaborava. U kuli sam zapalio svijeće i pomolio se sa željom da se ponovno vratim, u isto doba iduće godine.(D.Borovčak)

Add a comment        
Uto, 1-12-2020, 19:33:09

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.