Detalji

Objavljeno: 28. rujna 2009.

Vran planina uzdigla se između Čvrsnice i Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugoga polja, u četverokutu između Rame, Tomislavgrada, Jablanice i Posušja. Vran se spominje u dalekoj prošlosti, a naročito u vrijeme turske vladavine na ovim prostorima. U sedamnaestom stoljeću spominjanje Vrana često je vezano uz ime narodnog junaka Mijata Tomiča. Poznat je i po legendi o Divi Grabovčevoj. U vremenu neposredno nakon Drugog svjetskog rata preko Vrana su vodile mnoge staze kojima su Ramljaci nosili duhan iz Hercegovine i tako pokušavali nešto zaraditi za svoje obitelji.(A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 15. rujna 2009.

U mjestu Uzdol u istočnom dijelu ramske općine u ponedjeljak, 14. rujna, obilježena je šesnaesta godišnjica pokolja 29 hrvatskih civila i 12 vojnika HVO-a, koje su pripadnici tzv. ABiH masakrirali u ranim jutarnjim satima 14. rujna 1993. Pri upadu u selo Uzdol, pripadnici muslimanske vojske, najvećim dijelom iz obližnjeg sela Here ubijaju, kolju i masakriraju sve što se miče, a sve to po naredbi ratnog zločinca Sefera Halilovića koji je vodio tu krvavu operaciju. Ubijaju žene i nepokretne starce od osamdeset kao i djecu o desetak godina. (A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 10. rujna 2009.

Ratovi sami po sebi ne donose ništa dobro, to su na svojoj koži puno puta osjetili i Hrvati ramskoga kraja, posebice početkom listopada 1942. godine kada su četnici kao talijanski saveznici u tri dana svoga divljanja pobili više od tisuću ljudi. Zbog raznoraznih razloga, a posebno zbog zabrana vlasti bivše države o zločinima četnika u ramskom kraju nije se smjelo govoriti, jer zbog toga se vrlo lako gubila glava ili u boljem slučaju završilo u zatvoru. I danas, nakon skoro 67 godina, nažalost, šira hrvatska javnost zna malo ili ništa o ovim stradanjima. (A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 08. rujna 2009.

Spominje se još od davnih vremena, svojim surovim i nepristupačnim predjelima bila je utočište mnogima. Od pisanih tragova do kojih se moglo doći, često se spominjala u prošlosti, posebno u vrijeme Mijata Tomića i turske vladavine na ovim prostorima, ali i u „novije“, ratnih '40-ih prošloga stoljeća kada su u njenim vrletima sklonište pronalazile pojedine postrojbe hrvatske vojske i koje su se u njoj zadržavale dugo nakon službenog završetka rata. Zbog njezine visine, mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Naravno, riječ je o Čvrsnici. (A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 19. srpnja 2009.

Rama je kraj u sjevernoj Hercegovini, nalazi se na prijelazu iz Hercegovine u Bosnu. Ime je dobila po istoimenoj rijeci koja je imala tri izvora (Rama, Krupić i Buk). Sva tri se nalaze u Gornjoj Rami. Ramu sa sjevera, od Kupreške visoravni i vrbaske doline dijeli planina Raduša. Prijevoj Makljen je razdjelnica između Jadranskog i Crnomorskog sliva. Jedan dio izvora rijeke Vrbas teče prema Savi, a drugi prema Neretvi. S istoka, od Konjica i Klisa dijele je Studena planina i Bokševica, a s juga obronci Čvrsnice i Vrana.(A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 06. srpnja 2009.

Rijetki su krajevi koji nemaju neku svoju legendu iz prošlosti. Jedna od poznatijih legendi ramskog kraja, svakako je legenda o Divi Grabovčevoj. Usmene predaje koje su se prenosile s koljena na koljeno, zabilježio je i u svojoj knjizi „Djevojački grob“, objavio Ćiro Truhelka, hrvatski arheolog i povjesničar umjetnosti. Legenda o Divi Grabovčevoj govori o mladoj djevojci koja je živjela u Rami u vremenu turske vladavine na ovi prostorima. Kao kći roditelja koji dugo nisu imali djece, Diva je bila obasipana pažnjom svojih roditelja i ukućana, svoga sela, ali i cijeloga kraja.(A.Beljo,Rama)

Detalji

Objavljeno: 28. lipnja 2009.

U organizaciji Matice hrvatske Prozor-Rama, Hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu i Instituta za latinitet Sveučilišta u Mostaru, prošloga tjedna u Rami je održan međunarodni znanstveni skup pod nazivom „Rama – nekoć i danas“. Na ovome skupu sudjelovalo je dvadeset devet autora znanstvenih radova, od kojih su dvadeset pet doktori znanosti. Pripreme za ovaj skup započele su još prije Božića prošle godine. Dva mjeseca prije održavanja skupa organizatori su imali popis svih sudionika s njihovim temama. Osnovni preduvjet bio je da se tema svakog rada, koji će biti izložen na skupu, bavi Ramom u najširem smislu te riječi. Međutim da potencijalni sudionici ne bi lutali sa svojim temama, organizatori su zadali nekoliko tematskih cjelina i to: zemljopisne značajke ramskog kraja, povijest Rame, kulturno nasljeđe Rame i društveno-gospodarske perspektive ramskog kraja. Kroz navedene tematske cjeline ostavljen je vrlo širok prostor da na skupu sudjeluju osobe različitih područja znanstvenog interesa.(A.Beljo)

Detalji

Objavljeno: 25. lipnja 2009.

U organizaciji Hrvatskog katoličkog dobrotvornog društva i Kluba hrvatskih povratnika iz iseljeništva, Zagreb obilježena je 37. obljetnica od dolaska na prostor općine Prozor-Rama, prve hrvatske oružane postrojbe Planinske lisice, poznatije pod nazivom Feniks (Bugojanska) skupina.(A.Beljo)