0-HumacHercegovački franjevci su gradnjom samostana na Humcu utemeljili ne samo duhovno i vjersko nego i odgojno središte za žitelje ovog kraja. U prostorijama samostana otvorili su pučku školu 1867. godine i uredili samostansku knjižnicu, a od 1871. i franjevačku srednju školu, te prvu godinu filozofsko-teološkog studija. Godine 1916. u samostanu je otvorena Hrvatska seljačka škola za odrasle. Samostanska knjižnica, otvorena za javnost, danas ima preko 20.000 knjiga među kojima se nalaze dobro očuvane stare i raritetne knjige iz razdoblja od 16. do 19. stoljeća. Uglavnom se radi o knjigama koje su humački fratri kupovali za vrijeme studija u Italiji i Njemačkoj. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

VranVran planina uzdigla se između Čvrsnice i Ljubuše, iznad Duvanjskog i Dugoga polja, u četverokutu između Rame, Tomislavgrada, Jablanice i Posušja. Vran se spominje u dalekoj prošlosti, a naročito u vrijeme turske vladavine na ovim prostorima. U sedamnaestom stoljeću spominjanje Vrana često je vezano uz ime narodnog junaka Mijata Tomiča. Poznat je i po legendi o Divi Grabovčevoj. U vremenu neposredno nakon Drugog svjetskog rata preko Vrana su vodile mnoge staze kojima su Ramljaci nosili duhan iz Hercegovine i tako pokušavali nešto zaraditi za svoje obitelji.(A.Beljo)

Add a comment        
 

 
0-Humac-galerija
Glavni motiv stvaranja i izlaganja zbirke od 300 umjetnina u Galeriji franjevačkog samostana na Humcu „jest davanje značaja ženi, majci, produbljenje smisla majčinstva, prijenosa ljudskog života po Stvoriteljevu planu, kao i samog života - vrijednosti koje u naše vrijeme doživljavaju dekadenciju bez presedana“. Stalni postav ove izložbe, pod nazivom "Majka", čine djela četrdesetak hrvatskih kipara i dvadesetak slikara različitih generacija koji su se inspirirali velikom temom majke. U fundusu zbirke nalaze se i djela nekoliko kipara i slikara iz Konga, dva kipara iz Slovenije i ruskog slikara Aleksandra Zvjagina. Ulaz je besplatan, a do galerije ima svega deset minuta vožnje od Međugorja, no hodočasnički autobusi se ovdje rijetko kada zaustavljaju. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

Britanija i Bleiburžka tragedija24. rujna 2009. u prepunoj je dvorani Hrvatske matice iseljenika predstavljeno hrvatsko izdanje knjige Suzanne Brooks-Pinčević Britanija i Bleiburžka tragedija. Pozdravno pismo autorice Suzanne Brooks-Pinčević pročitala je Maja Runje iz Udruge Krug za trg. Knjigu su predstavili prof. dr. Zvonimir Šeparović-predsjednik Hrvatskog žrtvoslovnog društva, Tom Beram-predsjednik Hrvatskog međudruštvenog odbora odbora za NSW iz Australije, Stjepan Brajdić-preživjeli sudionik Bleiburške tragedije, sudionik Križnog puta, osuđenik na smrt i robijaš iz jugokomunističkih kazamata te prof. dr. Miroslav Tuđman. Na završetku predstavljanja zaslužnim se pojedincima zahvalio urednik knjige Tomislav Nürnberger. Predstavljanje su pratili izvjestitelji i kamere HRT-a i OTV-a.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 
0-Humac-muzejNajstarija samostanska crkva u cijeloj Herceg – Bosni nalazi se u mjestu Humac, predgrađu Ljubuškoga i samo deset kilometara daleko od Međugorja. U ovom franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu nalazi se najstariji muzej u BiH, osnovan 1884. godine. U obnovljenom muzeju izloženi su predmeti prikupljeni na širem prostoru Hercegovine od starijeg kamenog doba (paleolitik) do naših dana. Izložena je i Humačka ploča iz 1185., najstariji očuvani spomenik pisan na hrvatskom jeziku (mješavinom glagoljice i starohrvatske ćirilice - bosančice) na području današnje Bosne i Hercegovine. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0b-Humac-muzejNastavak reportaže o muzeju u franjevačkom samostanu svetog Ante Padovanskog na Humcu.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

fra Ivan PeranNa otočiću Košljunu pokraj Punta u subotu, 12. rujna na veličanstven način, zaista vrlo svečano, obilježena je 6. obljetnica smrti o. Ivana Perana, u našoj biskupiji svakome poznatog i svima nam dragog fratra, franjevca, reda Male Braće. Pripadao je Provinciji sv. Jeronima sa sjedištem u Zadru. Ali je najveći dio svoga osebujnog života, života tijelom i dušom bezgranično predanog Bogu, proveo ovdje među nama, na Košljunu, na o. Krku, u našoj Krčkoj biskupiji. Odavde je u rujnu pred 6 godina, ponesen na krilima Ljubavi, krenuo ususret Kristu, kome je mistično pripadao, s kojim je bio tako vidljivo ovdje na zemlji sjedinjen, s kojim je umirao i koji ga je proslavio na nebeskim slavnim poljanama.(A.Ž.Pokrivić)

Add a comment        
 

 
0_Bozje_poljeLjepota privlači. Na brežuljku zapadne Istre smjestilo se Božje polje, nekoliko kilometara od glavne ceste i obližnjeg gradića Vižinade. Uz malo sreće pogodit ćete put odprve, koji vas kroz prelijepi kraojobraz vodi uskom, zavojitom ali asfaltiranom cestom do grobljanske crkve Blažene Djevice Marije (Sv. Marije od Polja). Prema legendi tu se vodila bitka s Hunima prije nego je Atila („Bić Božji“) osvojio Akvileju u sjevernoj Italiji. Stoljećima kasnije ovdje su viteški katolički redovi templara i hospitalaca, a od 1526. i franjevci trećoredci, imali hospicij-samostan.(Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 
0-Bozje-poljeNa samo desetak metara od župne crkve u Gračišću nalazi se stara, neugledna i naoko po ničemu neobična kuća. Mještani govore da je to bila kuća nekog nepoznatog gračaškog zanatlije, no moguće je nekad bila i kuća srednjovjekovnih Templara. Njezina tajna skrivena je u deset okamenjenih slika, u deset okultnih simbola i neobičnih uresa na starom kamenom dovratniku gotičkog oblika. Kroz pokušaj rekonstrukcije priče ispričane na dovratniku doći ćemo i do odgovora na pitanje: je li zvijezda petokraka ili Plamena zvijezda doista najstariji kršćanski simbol? Ako je tako, a tako misli poznati hrvatski akademski kipar, onda nije nimalo neobično da ju vidimo na katoličkom oltaru ili pročelju katoličke katedrale, a ne samo na grobovima komunista i partijskim insignijama. (Lj.Škrinjar)
Add a comment        
 

 

0-UmagDuhovni život čovjeka, u svom začetku, očitovao se pojavom simbolike, posmrtnim ritualima, ritualnim ukopima ili pak nekim drukčijim religijskim ili magijskim obredima. O njima danas možemo govoriti jedino na temelju materijalnih (arheoloških) dokaza, naravno, tamo gdje ne postoje pismeni tragovi.

Add a comment        
 

 

UzdolU mjestu Uzdol u istočnom dijelu ramske općine u ponedjeljak, 14. rujna, obilježena je šesnaesta godišnjica pokolja 29 hrvatskih civila i 12 vojnika HVO-a, koje su pripadnici tzv. ABiH masakrirali u ranim jutarnjim satima 14. rujna 1993. Pri upadu u selo Uzdol, pripadnici muslimanske vojske, najvećim dijelom iz obližnjeg sela Here ubijaju, kolju i masakriraju sve što se miče, a sve to po naredbi ratnog zločinca Sefera Halilovića koji je vodio tu krvavu operaciju. Ubijaju žene i nepokretne starce od osamdeset kao i djecu o desetak godina. (A.Beljo)

Add a comment        
 

 

0-Gracisce

Zadnji nastavak iz serije reportaža o središnjoj Istri donekle se razlikuje od prethodnih, a govori o Gračišću i Božjem polju kod Vižinade, dva mjesta za koja se priča da su bila centar masonerije i Templara u Istri. Prikazan je niz fotografija s ezoterično-okultnim simbolima, opisana je njihova geneza i moguća tumačenja koja nam pomažu u traženju odgovora na pitanje jesu li repožderi, leptiri, trokuti i pentagrami ili petokrake zvijezde doista najstariji kršćanski simboli ili je riječ o velikoj podvali. U današnje vrijeme malo je ljudi svjesno značenja simbola kojima smo okruženi, ali da ste pitali nekoga prije 2000 godina što povezuje Sedam sekretara SKOJ-a sa Snjeguljicom i sedam patuljaka, vjerojatno bi odmah dobili odgovor. Na kraju reportaže može se pročitati Izjava o masoneriji koju je dao današnji papa Benedikt XVI. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0__Zmijsko_okoEzoterično učenje govori da samo mudrost i znanje spašava, a ne vjera, čim se ezoterizam izjednačava s gnozom. Glavno je spoznati istinu, a ne uzvjerovati u nju, po čemu se bitno razilaze s kršćanstvom.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        

 

 

BoričevacDonosimo reportažu o misnom slavlju koje je 13. rujna 2009. u Boričevcu predvodio gospićko-senjski biskup dr. Mile Bogović, popraćenu uz tekst Ike fotografijama Damira Borovčaka. Tom prigodom župljani su se prisjetili i oko 2000 stanovnika tog mjesta koji su početkom Drugog svjetskog rata ubijeni ili protjerani iz svojih domova. "U propovijedi se biskup Bogović osvrnuo na „novu ranu", činjenicu da „neki i danas podržavaju kult prve puške koja je ovdje bila uperena na sve što je hrvatsko i katoličko, koja je bila protiv svake hrvatske države.Tako, naime, Boričevljani tumače inicijative da se obnavlja spomenik onima koji su uništavali njihovo mjesto". Odgovor na to nije sanjati o osveti i nasilju, širiti kult „neke naše slične puške". Odgovor je da širimo kult križa, poručio je biskup.Boričevljani imaju pravo na punu istinu o stradanju njihova mjesta i ljudi. Pritom također želim istaknuti da ova država na razne načine pokazala svoj odmak od kulta ovdašnje prve puške; pa i time što je pristupila obnovi ove crkve. Moramo također biti svjesni ograničene vrijednosti političkih prosudbi, upozorio je biskup."

Add a comment        
 

 

MaglicaRatovi sami po sebi ne donose ništa dobro, to su na svojoj koži puno puta osjetili i Hrvati ramskoga kraja, posebice početkom listopada 1942. godine kada su četnici kao talijanski saveznici u tri dana svoga divljanja pobili više od tisuću ljudi. Zbog raznoraznih razloga, a posebno zbog zabrana vlasti bivše države o zločinima četnika u ramskom kraju nije se smjelo govoriti, jer zbog toga se vrlo lako gubila glava ili u boljem slučaju završilo u zatvoru. I danas, nakon skoro 67 godina, nažalost, šira hrvatska javnost zna malo ili ništa o ovim stradanjima. (A.Beljo)

Add a comment        
 

 

ČvrsnicaSpominje se još od davnih vremena, svojim surovim i nepristupačnim predjelima bila je utočište mnogima. Od pisanih tragova do kojih se moglo doći, često se spominjala u prošlosti, posebno u vrijeme Mijata Tomića i turske vladavine na ovim prostorima, ali i u „novije“, ratnih '40-ih prošloga stoljeća kada su u njenim vrletima sklonište pronalazile pojedine postrojbe hrvatske vojske i koje su se u njoj zadržavale dugo nakon službenog završetka rata. Zbog njezine visine, mnogi je zovu „krov“ Hercegovine. Naravno, riječ je o Čvrsnici. (A.Beljo)

Add a comment        
 

 

Zrin66. Obljetnica, komemoracija. Sveto Misno slavlje predvodi pomoćni biskup zagrebački Vlado Košić, 2009 je godina, demokratska Republika Hrvatska, u Dvoru na Uni „demokratski“ izabrana vlast naravno, vratili se „humani demokrate“ i upravljaju lokalnom zajednicom, vrli naši političari upravljaju državom, političari predstavnici nekih manjina obilježavaju neke čudne „ličke“ „ustanke“ i jako se ljute ako im ne dođe pokoji „većinski“ političar, a jučer u Zrinu niti jednog lokalnog ni državnog političara dužnosnika da se pokloni nevinim žrtvama, niti jednog jedinog novinara bilo lokalnog bilo većeg lista, radija, televizije!? Što li za te „demokrate“ i „slobodne medije“ znači Zrin, slavni Šubići Zrinski, Slavni Nikola Zrinski i Jelena Zrinska, poklanih 213 od ukupno više od 900 protjeranih i raseljenih Zrinjana, konfiscirane im sve i do danas ne vraćene imovine? Živimo li mi to europsko civilizirano ili pogansko barbarsko vrijeme? Demokraciju ili diktaturu? Jasan odgovor je dan jučer u našem slavnom i mučeničkom Zrinu!(D.Borovčak)

Add a comment        
Uto, 24-11-2020, 10:52:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2020 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.