0 Zidovska bolnicaNatječaj za rušenje bolnice započelo je 16. veljače 1931. i trajalo je dva mjeseca. Pristiglo je pet ponuda. Ugledne građevinske tvrtke zagrebačkih Židova "Pollak & Bornstein", "Adolf i Ernest Ehrlich" i "Dubsky i drug" tražile su po milijun dinara, a nepoznati građevinski poduzetnik Dragutin Peška iz Soblinca pokraj Sesveta samo 135.000 dinara. Bila je to senzacionalna ponuda, pa se i zagrebački tisak pitao otkud milijunska razlika među ponudama za rušenje stare Zakladne bolnice.(Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

ZvekanUz međunarodni arhitektonsko-urbanistički natječaj za Zakladnu bolnicu i klinike Medicinskog fakulteta na Širokom brijegu (ne u Hercegovini već u Zagrebu), za Zakladni blok stambeno-poslovnih najamnih zgrada (Trg bana Jelačića) i za Židovsku bolnicu (Petrova ulica), raspisana je 1930. godine i međunarodna licitacija za atraktivno zemljište porušene stare bolnice Milosrdne braće. (Lj.Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Krizar Jelacic mVeć je Eugen Kvaternik u zabranjenoj knjizi »Hrvatski glavničar« (1863.) zahtijevao da se novac zarađen u Hrvatskoj u Hrvatsku i ulaže i da se ne odnosi iz zemlje; da kredit bude dostupan i obrtniku i malom čovjeku i malom seljaku, a ne samo veleposjedniku. Neshvatljivo mu je da narod koji živi između Dunava i Jadranskog mora, čije bi gospodarstvo, zbog povoljnoga prometnog položaja, trebalo cvasti - tone u siromaštvo (pauperizaciju)! Osjećam se glupavo dok slušam (pred)izborna obećanja... (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Kralj TomislavJeste li znali da je zagrebački Grk Dimitrij Demetar bio glavni pokretač nastojanja da se hrvatskom banu Jelačiću podigne spomenik u Zagrebu? Da je spomenik prvog hrvatskoga kralja Tomislava bio izložen na Rokovu perivoju od 12. svibnja do svršetka lipnja 1935., te ga je tu vidjelo oko 3.500 ljudi, i da je »Društvo Zagrebčana« bilo najžešći protivnik postavljanju spomenika u Zagrebu, i da je predsjednik toga društva na Uskrs 1942. sudjelovao u svečanosti otvaranja bolnice Rebro? "Mi Hrvati" to bi morali znati, zar ne? (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Trg bana Jelacica ZagrebPitamo li se ikada zašto u Hrvatskoj već više od dvjesto (200!) godina TRAJU rasprave (1791.-2015.) o nužnosti izrade razvojne strategije, o komparativnim prednostima zemljopisnog položaja Hrvatske i pomorskoj orijentaciji, o potrebi modernizacije cestovne i željezničke infrastrukture, o potrebi oživljavanja riječnog prijevoza...? Ili: Zašto naša aristokracija (vlastelini/plemići) nije uspjela, kao primjerice stranci, u Hrvatskoj pokrenuli vlastitu trgovinu, obrte i tvornice? Zašto nema nade za odgoj naše mladeži u domovini? (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 KBC RebroU pripremi reportaže o zagrebačkoj bolnici Rebro naišao sam na podatak koji me zaintrigirao i potaknuo na istraživanje "uzroka i posljedica", na analizu pozadine "podatka". O naizgled nepovezanim događajima koji prate izgradnju najveće bolnice na hrvatskom ozemlju - bolnice Milosrdne braće sv. Ivana od Boga na Harmici (1800.) i njezine slijednice bolnice Rebro u Zagrebu (1942.-2015.) - moguće je temeljem činjenica iz relevantne literature odgovoriti i na prešućivana pitanja: "Zašto su knjige o hrvatskoj gospodarskoj i bankarskoj suverenosti »Ogledalo zemlje« D. Seljana (1843.), »Hrvatski glavničar« E. Kvaternika (1863.) ili »Ekonomska podloga hrvatskog pitanja« R. Bičanića (1938.) netom po tiskanju uništene?" (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

U prepunoj Dvorani Franjevačkog samostana u Krapini održana je 13. listopada 2015. godine tribina i predstavljanje knjige slovenskog istraživača arhivske građe Romana Leljaka: HUDA JAMA. Nakon što je knjiga objavljena u Sloveniji, prevedena je i na hrvatski jezik te je sada dostupna i čitateljstvu u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini te diljem svijeta gdje Hrvati žive. (I. Jaklin)

Add a comment        
 

 

Dario i Venera KordićU Zrinu je ove godine obilježena 72. obljetnica progona hrvatskog stanovništva Banovine i Pounja. Biskup Vjekoslav Huzjak očitovao se na pojavu zla koje u Zrinu i o onome što se događalo ovdje 1943. Cijeli događaj pomno je snimala kamera HRT-a. No već uobičajeno s ovakvih tužnih spomena na partizanske zločine nad Hrvatima nema vijesti u večernjem Dnevniku tzv. hrvatske televizije. Studentica Nikolina Lako, kći hrvatskog branitelja uputila je snažnu poruku koja je obilježila ovogodišnju komemoraciju.(D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Četrnaesti znanstveni skup (Krapina, 7. rujna 2015.) u organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskog srca i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo pozdravio je pročelnik za kulturu Krapinsko zagorske županije Ivan Lamot. Skup je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Krapine Drago Kozina. Program otvaranja glazbenim programom obogatili su Kumrovečki zvezdari, njegovatelji tradicijskoga pjevanja o blagdanu Tri kralja. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Ante Glibota, dopredsjednik Europske Akademije Znanosti i Umjetnosti, koji živi u Parizu, povjesničar umjetnosti i arhitekture visoke međunarodne reputacije, nekada i sam građanin grada Splita, nakon kraćeg boravka u najlipšem gradu na svitu tijekom srpnja 2015., daje vrlo kompetentnu ocjenu sadašnjeg stanja u muzeološkoj kulturi grada, kao i prijedloge za rješavanje primjećenih problema, analizirajući Muzej hrvatskih arheoloških spomenika MHAS u Splitu, kao i Meštrovićevu galeriju. Upozorava da Hrvatska mora inzistirati da znamenita Meštrovićeva mramorna skulptura Povijest Hrvata, koja već osam desetljeća stoji otuđena u Beogradu (gdje je došla posudbom), bude iz Srbije vraćena u grad Split, a prema želji velikog hrvatskog umjetnika iskazanoj u više navrata. (hkv)

Add a comment        
 

 

Biskup Mile Bogović - Crkva hrvatskih mučenikaSvakako hrvatski mučenici kroz povijest nisu zaslužili naslage laži. A njih je bilo posebno u posljednjih 15 godina neokomunističkih vlasti. Dan poslije misnog slavlja Vjesnik od 10. 9. 2003. prenosi izjavu predsjednika SAB-a: “Nakana biskupa Mile Bogovića da u Udbini podigne crkvu hrvatskih mučenika je anakronizam, koji će samo unijeti dodatni razdor među stanovništvom tog kraja. Stoga tražimo od premijera Račana i predsjednika Mesića da se suprotstave takvim potezima, koji štete međunacionalnim odnosima, ali i ugledu Hrvatske u svijetu”.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Pravilo da naši umjetnici u turističkoj sezoni idu na jug, na Jadran, slijedeći očekivanu brojnost turista i njihovu ne samo znatiželju, nego i potrebu za, uz sunce, more, prirodne ljepote i gastronomiju, zadovoljavanje i kulturnih potreba i želja ima i izuzetak. Možda ne i jedini, ali za druge u ovom trenutku ne znamo. Izuzetak je hrvatska akademska kiparica Zagrepčanka Dijana Iva Sesartić, sada sa već dugogodišnjim bračnim prebivalištem u južnom dijelu Hrvatske, u Solinu, koja je u posljednje vrijeme zanimanje za prikaz svojeg stvaralaštva usmjerila u suprotnom smjeru, prema sjeveru i to u Sloveniju. (A. Drndelić)

Add a comment        
 

 

U sjeni razmimoilaženja programa i podmetanja razdvojenog protokola proslave 20. obljetnice "Oluje", ostaje najveličanstveniji događaj za hrvatski narod od oslobođenja Knina do danas. Dok su oči hrvatske javnosti, političara i medija, bile u predvečerje 4. kolovoza usmjerene na mimohod "Oluje" u Zagrebu, dotle se istovremeno u Kninu odvijalo posvećenje novoizgrađene crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Mnogi će se i od katoličkih vjernika upitati, zar je taj događaj tako važan? Odgovor glasi: Da, najvažniji od oslobođenja Knina do danas i biti će dovijeka, dok nas ima – nas Hrvata! (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Tito i kraljica Elizabeta 0xMacelj i Široki Brijeg najbolji su primjeri kako su se partizani, čitaj – 'antifašisti', obračunavali se sa hrvatskim svećenstvom. Ponekad se nešto čuje kroz javne medije o stratištima Tezno, Huda jama i Jazovka, no Macelj se medijski zaobilazi, jer partija na vlasti nije još uspjela objasniti povezanost 'antifašizma' s ubojstvom 21 svećenika. Riječko iskustvo predstavljanja monografije Macelj 1945. je primjer, kako se u gradovima koji su utvrde KPJ političara i medija, gdje se takve teme ignoriraju, ipak može kvalitetno organizirati i medijski izvjestiti. Pitanje je samo koliko se odgovorni katolički pojedinci zauzmu i potrude. (D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

3 Gorica Svetojanska grobljeProšle je subote u prelijepom plješevičkom kraju, u Društvenom domu Svetojanske Gorice održano izuzetno značajno okupljanje. Nekadašnji svetojanski župnik vlč. Josip Gjuran (93), po komunistima zločinački proganjan, posjetio je svoju prvu župu i nazočio predstavljanju knjige 'Život za Boga, Crkvu i hrvatski narod', spomen-djelo na njegovu životnu bitku za istinu, za slobodu hrvatskog naroda, za pravednu i Kristovu Hrvatsku. O knjizi su govorili autor mons. Juraj Batelja, biskup Juraj Jezerinac, Valentina Krčmar i na kraju vitalan vlč. Gjuran, posljednji živi svjedok 'krvave kupelji' kroz koju je prolazio zagrebački nadbiskup Stepinac. (Lj. Škrinjar, D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Eva IrglNakon punih 70 godina od svršetka II. svj. rata, nakon punih 35 godina od Titove smrti, nakon punih 25 godina od proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske – napokon cvijeće za nevine žrtve. Da nam je netko rekao godine 1990-te da ćemo u istraživanju Titova genocida bijedno zaostajati za Slovenijom i čekati punih 25 godina da se otvori rov Svete Barbare – rekli bismo mu da laže!(D. Stiegler, J. Novak)

Add a comment        
 

 

20. lipnja izaslanstvo HSS-a Stjepan RadićPo prvi puta se ove godine 20. lipnja obilježava kao Dan sjećanja na Stjepana Radića i žrtve atentata u Beogradskoj skupštini. Tu je odluku prije par dana konsenzusom donio Hrvatski sabor na prijedlog saborskog zastupnika i predsjednika HSS-a Branka Hrga. Hrvatski sabor je u petak odao počast minutom šutnje i kratkim osvrtom na povijesnu ulogu Stjepana Radića, lipanjskih žrtava i HSS-a.(D. Borovčak, Lj. Škrinjar)

Add a comment        
Uto, 15-10-2019, 22:10:24

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.