Dario i Venera KordićU Zrinu je ove godine obilježena 72. obljetnica progona hrvatskog stanovništva Banovine i Pounja. Biskup Vjekoslav Huzjak očitovao se na pojavu zla koje u Zrinu i o onome što se događalo ovdje 1943. Cijeli događaj pomno je snimala kamera HRT-a. No već uobičajeno s ovakvih tužnih spomena na partizanske zločine nad Hrvatima nema vijesti u večernjem Dnevniku tzv. hrvatske televizije. Studentica Nikolina Lako, kći hrvatskog branitelja uputila je snažnu poruku koja je obilježila ovogodišnju komemoraciju.(D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Četrnaesti znanstveni skup (Krapina, 7. rujna 2015.) u organizaciji Hrvatske udruge Muži zagorskog srca i Društva za kajkavsko kulturno stvaralaštvo pozdravio je pročelnik za kulturu Krapinsko zagorske županije Ivan Lamot. Skup je otvorio zamjenik gradonačelnika Grada Krapine Drago Kozina. Program otvaranja glazbenim programom obogatili su Kumrovečki zvezdari, njegovatelji tradicijskoga pjevanja o blagdanu Tri kralja. (N. Piskač)

Add a comment        
 

 

Ante Glibota, dopredsjednik Europske Akademije Znanosti i Umjetnosti, koji živi u Parizu, povjesničar umjetnosti i arhitekture visoke međunarodne reputacije, nekada i sam građanin grada Splita, nakon kraćeg boravka u najlipšem gradu na svitu tijekom srpnja 2015., daje vrlo kompetentnu ocjenu sadašnjeg stanja u muzeološkoj kulturi grada, kao i prijedloge za rješavanje primjećenih problema, analizirajući Muzej hrvatskih arheoloških spomenika MHAS u Splitu, kao i Meštrovićevu galeriju. Upozorava da Hrvatska mora inzistirati da znamenita Meštrovićeva mramorna skulptura Povijest Hrvata, koja već osam desetljeća stoji otuđena u Beogradu (gdje je došla posudbom), bude iz Srbije vraćena u grad Split, a prema želji velikog hrvatskog umjetnika iskazanoj u više navrata. (hkv)

Add a comment        
 

 

Biskup Mile Bogović - Crkva hrvatskih mučenikaSvakako hrvatski mučenici kroz povijest nisu zaslužili naslage laži. A njih je bilo posebno u posljednjih 15 godina neokomunističkih vlasti. Dan poslije misnog slavlja Vjesnik od 10. 9. 2003. prenosi izjavu predsjednika SAB-a: “Nakana biskupa Mile Bogovića da u Udbini podigne crkvu hrvatskih mučenika je anakronizam, koji će samo unijeti dodatni razdor među stanovništvom tog kraja. Stoga tražimo od premijera Račana i predsjednika Mesića da se suprotstave takvim potezima, koji štete međunacionalnim odnosima, ali i ugledu Hrvatske u svijetu”.(D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

Pravilo da naši umjetnici u turističkoj sezoni idu na jug, na Jadran, slijedeći očekivanu brojnost turista i njihovu ne samo znatiželju, nego i potrebu za, uz sunce, more, prirodne ljepote i gastronomiju, zadovoljavanje i kulturnih potreba i želja ima i izuzetak. Možda ne i jedini, ali za druge u ovom trenutku ne znamo. Izuzetak je hrvatska akademska kiparica Zagrepčanka Dijana Iva Sesartić, sada sa već dugogodišnjim bračnim prebivalištem u južnom dijelu Hrvatske, u Solinu, koja je u posljednje vrijeme zanimanje za prikaz svojeg stvaralaštva usmjerila u suprotnom smjeru, prema sjeveru i to u Sloveniju. (A. Drndelić)

Add a comment        
 

 

U sjeni razmimoilaženja programa i podmetanja razdvojenog protokola proslave 20. obljetnice "Oluje", ostaje najveličanstveniji događaj za hrvatski narod od oslobođenja Knina do danas. Dok su oči hrvatske javnosti, političara i medija, bile u predvečerje 4. kolovoza usmjerene na mimohod "Oluje" u Zagrebu, dotle se istovremeno u Kninu odvijalo posvećenje novoizgrađene crkve Gospe Velikog Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Mnogi će se i od katoličkih vjernika upitati, zar je taj događaj tako važan? Odgovor glasi: Da, najvažniji od oslobođenja Knina do danas i biti će dovijeka, dok nas ima – nas Hrvata! (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Tito i kraljica Elizabeta 0xMacelj i Široki Brijeg najbolji su primjeri kako su se partizani, čitaj – 'antifašisti', obračunavali se sa hrvatskim svećenstvom. Ponekad se nešto čuje kroz javne medije o stratištima Tezno, Huda jama i Jazovka, no Macelj se medijski zaobilazi, jer partija na vlasti nije još uspjela objasniti povezanost 'antifašizma' s ubojstvom 21 svećenika. Riječko iskustvo predstavljanja monografije Macelj 1945. je primjer, kako se u gradovima koji su utvrde KPJ političara i medija, gdje se takve teme ignoriraju, ipak može kvalitetno organizirati i medijski izvjestiti. Pitanje je samo koliko se odgovorni katolički pojedinci zauzmu i potrude. (D.Borovčak)

Add a comment        
 

 

3 Gorica Svetojanska grobljeProšle je subote u prelijepom plješevičkom kraju, u Društvenom domu Svetojanske Gorice održano izuzetno značajno okupljanje. Nekadašnji svetojanski župnik vlč. Josip Gjuran (93), po komunistima zločinački proganjan, posjetio je svoju prvu župu i nazočio predstavljanju knjige 'Život za Boga, Crkvu i hrvatski narod', spomen-djelo na njegovu životnu bitku za istinu, za slobodu hrvatskog naroda, za pravednu i Kristovu Hrvatsku. O knjizi su govorili autor mons. Juraj Batelja, biskup Juraj Jezerinac, Valentina Krčmar i na kraju vitalan vlč. Gjuran, posljednji živi svjedok 'krvave kupelji' kroz koju je prolazio zagrebački nadbiskup Stepinac. (Lj. Škrinjar, D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Eva IrglNakon punih 70 godina od svršetka II. svj. rata, nakon punih 35 godina od Titove smrti, nakon punih 25 godina od proglašenja neovisnosti Slovenije i Hrvatske – napokon cvijeće za nevine žrtve. Da nam je netko rekao godine 1990-te da ćemo u istraživanju Titova genocida bijedno zaostajati za Slovenijom i čekati punih 25 godina da se otvori rov Svete Barbare – rekli bismo mu da laže!(D. Stiegler, J. Novak)

Add a comment        
 

 

20. lipnja izaslanstvo HSS-a Stjepan RadićPo prvi puta se ove godine 20. lipnja obilježava kao Dan sjećanja na Stjepana Radića i žrtve atentata u Beogradskoj skupštini. Tu je odluku prije par dana konsenzusom donio Hrvatski sabor na prijedlog saborskog zastupnika i predsjednika HSS-a Branka Hrga. Hrvatski sabor je u petak odao počast minutom šutnje i kratkim osvrtom na povijesnu ulogu Stjepana Radića, lipanjskih žrtava i HSS-a.(D. Borovčak, Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

21 T.Karamarko HDZ JarunJučer je obilježena 26. obljetnica osnutka Hrvatske demokratske zajednice u prostorijama Nogometnoga kluba Borac (današnji NK Jarun). Izaslanstvo HDZ-a tom je prilikom u Velikom Trgovišću kod biste ispred rodne kuće dr. Tuđmana kao i na Mirogoju na grobu dr. Franje Tuđmana položilo vijence i zapalilo svijeće. U nastavku donosimo reportažu Hrvoja Hitreca i Ljubomira Škrinjara s obljetnice utemeljenja HDZ-a obilježene na Jarunu. (hkv)

Add a comment        
 

 

Djeca partizanskih ubojica i ideologa komunizma, stekla su privilegij novca, elitnog stanovanja u otetim stanovima, zabave, povlaštenih mirovina, inozemnog školovanja, stipendija i specijalizacija te su u 50-godišnjoj prisilnoj šutnji o zločinima njihovih očeva i majki, ugodno se uhljebili u politici nasljeđujući u moralu i etici svoje pretke. Komunistička dinastija ovladala je politikom novog doba i posve je jasno da im se ne silazi s vlasti. Zato traže sve načine kako bi se svi zločini zaboravili... (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

Trideset novinara, komunikologa i studenata novinarstva 11. lipnja na drugim Medijskim susretima u Matici hrvatskoj raspravljalo je o temiKamo ide HRT – Sadašnjost i budućnost javnog servisa. Uvodničarka tribine bila je doc. dr. sc. Viktorija Car s Fakulteta političkih znanosti, stručnjakinja za javni medijski servis, a u raspravu su se uključili brojni poznati novinari, među njima Karolina Vidović Krišto, Iva Anžulović, Frano Ridjan i ugledni komunikolog Danijel Labaš. (P. Vukelić, M. Cvjetko)

Add a comment        
 

 

Spomen-misa i komemorativna svečanost na ulazu u rudnik u Hudoj Jami na 70. godišnjicu poslijeratnih zločinačkih ubojstava, prema izvješćima TV Slovenije prisustvovalo je više od 2.000 ljudi, uglavnom Slovenaca i Hrvata (procjena autora je oko 3.000 ljudi). Spomen-misu su zajedno služili celjski biskup Stanislav Lipovšek, hrvatski biskup Mile Bogović i prior Edmund Rudolf Wagenhofer. Misa se je čitala na slovenskom, hrvatskom i njemačkom jeziku. (D. Borovčak)

Add a comment        
 

 

34 Macelj HebrangPut do gubilišta. Nema table s natpisom, nema putokaza, a nema ni spomenika žrtvama stvarnog zločina. Nema ništa izuzev sjećanja. A kerberi, svi odreda časna srca, i dalje će propovijedati da je u Hrvatskoj "Berlinski zid" pao! Ideja pomirbe izrodila se ponovno u prijevaru hrvatskog naroda, a "obračun s hrvatskim smradom" se nastavlja. U tišini je obilježena 70. godišnjica poslijeratnoga komunističkog zločina u Maceljskoj šumi. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

0 Macelj 1945Kako objasniti jedan čudan fenomen naše Partije koja do danas zabranjuje spomen na jednu od svojih najvećih i najblistavijih tekovina, "8. ofenzivu na Maclju 1945.", u kojoj je dotučeno više od 10.000 fašista, odnosno hrvatskih klerofašista nazvanih u trenutnom političkom pojmovniku desničarska rulja. O tom poslijeratnom velezločinu govori monografija D. Borovčaka predstavljena sinoć u Zagrebu u dvorani Vijenac Nadbiskupijskog pastoralnog instituta, kao novi poticaj na putu razotkrivanja, suočavanja i prihvaćanja pune istine o zbivanjima tijekom 2. svj. rata, u cilju nasušne potrebe nacionalnog pomirenja i konačnoga okretanja budućnosti. (Lj. Škrinjar)

Add a comment        
 

 

Dan državnosti 30.svibnja, dan je kada je nakon, provedenih višestranačkih izbora, po prvi puta konstituiran demokratski izabran Hrvatski Sabor, koji je kao institucija stoljećima bio temeljni činitelj i čuvar neprekinute niti hrvatskog državnog prava. Upravo tim događajem, konstituiranjem višestranačkog, demokratski izabranog Hrvatskog Sabora, učinjen je prvi korak na putu uspostave pune hrvatske državne samostalnosti i neovisnosti. (M. Zanoški, D. Borovčak)

Add a comment        
Ned, 15-09-2019, 08:26:42

Najave

Pon Uto Sri Čet Pet Sub Ned
1
2
3
4
5
6
7
8
9
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29
30
31

Komentirajte

Zadnji komentari

Kolumne

Telefon

Radi dogovora o prilozima, Portal je moguće kontaktirati putem Davora Dijanovića, radnim danom od 17 do 19 sati na broj +385-95-909-7746.

Poveznice

Snalaženje

Kako se snaći?Svi članci na Portalu su smješteni ovisno o sadržaju po rubrikama. Njima se pristupa preko glavnoga izbornika na vrhu stranice. Ako se članci ne mogu tako naći, i tekst i slike na Portalu mogu se pretraživati i preko Googlea uz upit (upit treba upisati bez navodnika): „traženi_pojam site:hkv.hr".

Administriranje

Copyright © 2019 Portal Hrvatskoga kulturnog vijeća. Svi sadržaji na ovom Portalu mogu se slobodno preuzeti uz navođenje autora i izvora,
gdje je izvor ujedno formatiran i kao poveznica na izvorni članak na www.hkv.hr.
Joomla! je slobodan softver objavljen pod GNU Općom javnom licencom.

Naš portal rabi kolačiće radi funkcionalnosti i integracije s vanjskim sadržajima. Nastavljajući samo pristajete na tehnologiju kolačića, ali ne i na razmjenu osobnih podataka.